Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BESPRAVNA GRADNJA U CENTRU BUDVE: Inspektori kao advokati

Objavljeno prije

na

Bespravna gradnja u Crnoj Gori proglašena je krivičnim djelom 2008. godine. „Ko protivno propisima o izgradnji objekata i planiranju i uređenju prostora započne građenje objekta bez prethodno pribavljene građevinske dozvole ili gradi objekat suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli ili suprotno odluci nadležnog organa o zabrani građenja – kazniće se zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina.”

Iako ozbiljno i prijeteći zvuči, ova klauzula Krivičnog zakonika Crne Gore ostala je mrtvo slovo na papiru. Bespravna gradnja je nastavljena, iako ne u mjeri u kojoj je bila sveprisutna prije donošenja ovih kaznenih odredbi. Nije poznato da je ijedan investitor završio u zatvoru zbog divlje gradnje.

Primjenu mjera za suzbijanje divlje gradnje u praksi karakteriše krajnje selektivan pristup nadležnih inspekcijskih službi koje strogoću treniraju najčešće na sirotinji, po zabačenim crnogorskim selima ili prigradskim naseljima, dok moćne „divlje” investitore, koji betoniraju obalu primorja ili podižu svoje građevine unutar zaštićenih prirodnih ili gradskih cjelina, po pravilu zaobilaze.

U Upravi za inspekcijske poslove Sektor zaštite prostora sa tri odsjeka koja se odnose na planiranje, uređenje prostora i gradnju, vodi pomoćnica direktora Biljana Jakić. Inspekcijske službe organizovane su tako da su običnom građaninu sve teže dostupne. Direktan kontakt sa nadležnim inspektorima ili pomoćnicom Jakić gotovo je nemoguć. Iako su na sajtu Uprave uredno navedeni brojevi telefona svih inspekcijskih službi, na njih se niko ne odaziva. Građani koji traže pomoć inspekcije ili žele da prijave neku nezakonitu gradnju ili korupciju upućuju se na call centar, neimenovani telefonski glas ili automat, kome treba potanko da objasne sve detalje problema koji prijavljuju.

Prijava može biti anonimna, ali ukoliko građanin želi povratnu informaciju, koja uglavnom ne uslijedi, treba da ostavi svoje lične podatke i broj telefona, na koji ga i ne pozovu.

Građani mogu i lično da se zapute u Podgoricu i da tamo, na licu mjesta zavedu svoje prijave, ili da iste proslijede putem e-mail adresa navedenih na sajtu Uprave, od koje odgovor rijetko stiže.

Na poslovima zaštite prostora i gradnje objekata angažovano je ukupno 26 inspektora, uključujući i glavne inspektore. Svi poslovi inspekcijskog nadzora centralizovani su u Podgorici, čime su lokalne uprave izgubile nadležnost kontrole bespravne gradnje na svojoj teritoriji.

Kako to izgleda u praksi vjerno ilustruju dva slučaja divlje gradnje u Budvi, koja uprkos prijavama građana nije spriječena. Nemoć pojedinca da istjera pravdu protiv bahatih graditelja koji ugrožavaju njegovu imovinu i pravo na miran život i okruženje, dovedena je do apsurda.

U Starom gradu u Budvi, ruska državljanka Tatiana Jakovleva podigla je krov na četvrtom spratu svoje porodične kuće, dok je dvorište i terase na prvom i drugom spratu pokrila neprimjerenom drvenom konstrukcijom. Prijavu o nelegalnim građevinskim radovima, za koje investitor ne posjeduje građevinsku dozvolu, podnio je arhitekta Bobo Mitrović, kao predsjednik Mjesne zajednice Stari grad, na adresu direktora Uprave za inspekcijske poslove Božidara Vuksanovića i direktorici Uprave za zaštitu kukturnih dobara Anastaziji Miranović.

O izvođenju nelegalnih radova unutar Starog grada, zakonom zaštićenog nacionalnog kulturnog dobra, Mitrović je prethodno, 28. aprila, obavijestio inspektora Uprave za zaštitu prostora, Zorana Boškovića. Prijavu je istovremeno izdiktirao i telefonskoj sekretarici call centra na broju 080555555, na koji se niko nije javljao. Obavijestio je i Komunalnu policiju u Budvi i dobio odgovor da nisu nadležni za građevinske poslove.

Uprkos prijavama, radovi u Starom gradu neometano su nastavljeni tako da je gospođa Tatiana Jakovleva i pored obaviještenog inspektora i organa lokalne uprave u Budvi, punih mjesec dana izvodila građevinske radove bez građevinske dozvole i završila adaptaciju porodične kuće u hotel.

„Poštovani g-dine Vuksanoviću, ovakva degradacija kulturnog dobra Stari grad Budva traje godinama zbog potpune neefikasnosti inspektora. Po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara i Zakonu o izgradnji objekata ovo je krivično djelo. Omogućili su ga inspektori koji nisu reagovali na adekvatan način, stopiranjem radova i mjerama prema izvođaču radova i arhitekti koji je radio projekat, na šta ga Zakon o izgradnji objekata obavezuje…”, navodi se u prijavi predsjednika MZ Stari grad, kojom se traži da se krov kuće i terase dovedu u pređašnje stanje.

Prijava je dostavljena i predsjedniku Opštine Budva Srđi Popoviću kao i načelniku Komunalne policije. Iako je Mitrović insistirao da mu se dostavi dokumentacija koja je pratila ovaj slučaj bespravne gradnje radi obraćanja državnom tužilaštvu, nikakav odgovor od navedenih državnih i opštinskih institucija nije dobio.

Identičan slučaj odigrava se u neposrednoj blizini Starog grada, u budvanskom naselju Gospoština. Srpski državljanin Slobodan Marković započeo je u aprilu građevinske radove na izgradnji objekta na sedmom spratu zgrade čiji je vlasnik, za koje nema građevinsku dozvolu.Riječ je o spornoj zgradi čija je spratnost rezultat korupcije budvanskih funkcionera odgovornih u postupku donošenja DUP-a Budva-centar, kada je na prevaru i protivno Zakonu o uređenju prostora i gradnji objekata, nakon sprovedene javne rasprave, Markoviću duplirana planom predviđena spratnost.

Time su vlasnici nekoliko susjednih kuća u naselju pretrpjeli ogromnu štetu, gubitkom dotadašnjih vizura, sunca i vazduha, a njihove kuće izgubile na vrijednosti. Tri godine kasnije, Marković zida stan na sedmom spratu za koji nije pribavio odobrenja za gradnju, nije se ni trudio znajući iz iskustva na koji način funkcionišu lokalne i državne službe. U Budvi sve ima svoju cijenu.

Radove na sedmom spratu zgrade Butua Residens prijavile su porodice Radonjić i Milisav, kojima je pored sunca, novim građevinskim zahvatom Markovića, oduzeto i njihovo parče neba.

Uslijedila je prepiska sa inspektorom Zoranom Boškovićem koji je nakon nekoliko kontrola zapečatio gradilište, napisao rješenje o rušenju i vraćanju prostora na krovu zgrade u prvobitno stanje. Inspektor zaštite prostora podnio je i krivičnu prijavu protiv Markovića. Nakon urgencija mještana, konačno je zakazano i rušenje objekta na krovu, koje je odmah i odloženo jer je Marković uložio žalbu.

Zatražio je pomoć Ministarstva održivog razvoja i turizma. Bilo bi baš zgodno da Ministarstvo aminuje nepoštovanje zakona o suzbijanju divlje gradnje i podrži Markovića u njegovom poduhvatu. „Obavještavam Vas da je izvršenje odloženo. Advokat subjekta nadzora je uložio Žalbu na Rješenje o rušenju ukazujući na propuste u prvostepenom postupku o kojima će se, u daljem postupku, izjasniti i odlučiti drugostepeni organ – Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Upravni sud. Do odluke Upravnog suda Rješenje nije pravosnažno”, navodi se u mejlu inspektora Vladana Juretića upućenom gospođi Marini Milisav.

Pečaćenje gradilišta, rješenje o rušenju i krivična prijava nisu omeli Markovića da nastavi radove i mjesec dana nakon inspekcijskih kontrola završi svoju kućicu na sedmom spratu. To što nije spriječen nastavak nelegalnih radova, izaziva kod građana sumnju u korupciju.

Tokom mučnog postupka prijavljivanja i prepiske sa Upravom za inspekcijske poslove ostaje saznanje da država ne može da spovede zakone koje je donijela. Inspektori nijesu iskoristili sve zakonske ovlasti koje im stoje na raspolaganju da zaustave bespravnu gradnju u centru Budve. Nastupali su kao advokati pohlepnih investitora, Slobodana Markovića i Tatiane Jakovleve i njihovih naraslih potreba za novim prostorom za koji ne mogu pribaviti potrebne dozvole.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo