Povežite se sa nama

MONITORING

Besplatni avioni, hoteli i plaže

Objavljeno prije

na

Predstavnici vladajuće elite u Crnoj Gori nesmetano uživaju raznovrsne privilegije. Događaji sa primjerima raskalašnog trošenja para iz državne kase s vremena na vrijeme protresu medijski prostor, javnost se iznova šokira bahatošću visoko pozicioniranih državnih činovnika i sve se obično na tome i završi.

Posljednji skandal oko putovanja u Barselonu na finale Svjetskog prvenstva u vaterpolu, bio je vrhunac bahatosti predstavnika DPS-SDP-LP koalicije u arčenju tuđeg novca, koji je naišao na oštru osudu javnosti. Podignuta su čak dva aviona na relaciji Podgorica-Barselona da bi se na jednu utakmicu prevezli funkcioneri političkih partija, ministri, poslanici, novinari, direktori državnih preduzeća, njihova bliža i dalja rodbina, prijatelji i prijateljice, na račun poreskih obveznika i na konto prezadužene aviokompanije Montenegroerlajns.

Nova čelnica Odbora direktora kompanije Daliborka Pejović nastavila je višegodišnju praksu organizovanja navijačkih letova do evropskih metropola koje niko ne plaća. Desetine neplaćenih letova opterećuju kasu nacionalnog avioprevoznika, ali se direktorka Pejović javno iščuđava otkuda toliko interesovanje javnosti oko čartera za Barselonu, dok se za onolike prethodne niko ne proziva.

Probrana grupa putnika prvog Daliborkinog navijačkog Fokera, pored besplatne vožnje uživala je i u bogatom posluženju. Bile su to prave bahanalije na nebu, među oblacima, hvališe se jedan od povlašćenih putnika. Letjelo se za džabe, točila se skupa pića kojima su zalivane razne delicije služene tokom leta.

Uživala je, na nivou, crnogorska prva klasa, moćni očevi sa svojim nasljednicima naviklim na povlastice, koji su pristigli iz raznih evropskih metropola u kojima se školuju.

Umjesto da podnese ostavku, što je praksa u svim demokratskim zemljama u sličnim situacijama, Pejovićka traži špijune u kompaniji, obećava istragu oko toga kako je tajni spisak putnika za Španiju uopšte dospio u javnost.

Slučaj Barselona pokazao je da u korišćenju privilegija među istaknutim političarima prednjači Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore. Ovaj bonvivan crnogorske politike koristi sve blagodeti svog položaja i zna da uživa. Predsjednik parlamenta ima otpor prema grupnim putovanjima i redovnim linijama, cijeni komfor, pa je u Španiju putovao solo, za svoj ćef.

Lišen osjećaja nelagode i stida pred crnogorskom javnošću, Krivokapić je u Barselonu, na sportski hepening, odletio državnim, Vladinim avionom i time zloupotrijebio pravo predsjednika parlamenta na ovu vrstu službenog prevoza. Putovao je sa svitom, članovima porodice i ličnim obezbjeđenjem, a prema nezvaničnim izvorima, društvo mu je pravio i ministar policije Raško Konjević.

Uz raskošan i udoban život na račun građana Crne Gore idu i ljetovanja na visokom nivou. Crnogorska politička vrhuška ne rijetko odmara u luksuznim hotelima i ljetovalištima na primorju, koja su običnom svijetu nedostupna. Najčešće su to hotel Splendid ili Miločer, rijetke oaze luksuza sa nizom zvjezdica na crnogorskoj obali.

Nakon vikenda u Barseloni, Krivokapić se obreo na bazenu hotela Splendid u Bečićima, kupalištu na kome pristup imaju isključivo gosti hotela, gdje se baškario sa članovima porodice okružen tjelohraniteljima. Do hotela se prevezao u blindiranom audiju čija vrijednost prelazi 100.000 eura.

Dok predsjednik parlamenta za džabe uživa u blagodetima hotela sa onoliko zvjezdica, visoki Vladini službenici na isti način ljetuju u Miločeru.

Na maloj Kraljičinoj plaži koja je proglašena privatnim posjedom kompanije Adriatik propertis, iza koje stoje grčki milijarder Viktor Restis i njegov partner Petros Statis, crnogorski zet koji vodi hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer, odmara se Igor Lukšić, ministar spoljnih poslova, sa svojom familijom. Lukšić redovno posjećuje Kraljičnu plažu, na kojoj se tokom jula sunčao i kupao u dva navrata.

Radi se o posebnoj pogodnosti koja otvara sumnju o mogućoj korupciji i sukobu interesa aktuelnog ministra i eks premijera Vlade Crne Gore. Zato što je Kraljičina plaža, jedna od najljepših uvala na Jadranu, izolovana od ostalog dijela crnogorske obale i zvanično, ugovorom o zakupu hotelsko-turističkog kompleksa, dobila status privatnog kupališta Restis grupe i Aman resorta.

Pristup na kraljevsko žalo, na oko 130 metara jedinstvenog crvenog šljunkovitog pijeska, zabranjen je svima, osim gostima hotela Sveti Stefan i Vila Miločer. Plaža je s tim ciljem ograđena sa svih strana gvozdenom ogradom čije kapije otvara samo kartica plažnog osoblja. Time je blokirana pješačka staza pored mora za sve građane Crne Gore i turiste koji žele tom stazom da se prošetaju.

Kraljičina plaža u Miločeru jedina je plaža na Crnogorskom primorju, vjerovatno i na cijeloj jadranskoj obali, koja je isključena iz javne upotrebe, koja je protivno Ustavu Crne Gore, Zakonu o morskom dobru i nadležnostima lokalne uprave Opštine Budva, pretvorena u privatni posjed stranog zakupca hotela.

Na tom, nezakonito otetom, najvrednijem dijelu Crnogorskog primorja, zabranjenom za druge ljude, leškari za džabe ministar Lukšić sa porodicom i brojnim obezbjeđenjem. Kupanje i sunčanje na poznatoj plaži najmanja je usluga kojom zakupac Sveca i Miločera može uzvratiti Lukšiću za dobrobit koju je obezbijedio Grcima sa pozicije premijera crnogorske Vlade. Nesebično je pomogao da se smanji zakupnina elitnog ljetovališta na sumu od svega 1,15 milion eura i produži rok trajanja zakupa sa 30 na 42 godine. Iz premijerske fotelje omogućio je divlju gradnju skupine kamenih kuća u zaleđu plaže, izgradnju takozvanog SPA centra na lokaciji gdje mu mjesto nije. Vlada je odobrila bonus Restis grupi, privilegiju da gradi stanove za tržište u miločerskom parku, da siječe stoljetne masline i borove i zida vile, apartmane, lokale i garaže….Da betonira i uništi jedino preostalo prirodno blago Crne Gore.

U tako „sređenom” Miločeru, domaraju se crnogorski premijeri, bivši i sadašnji.

Poslije duže pauze na Kraljičinu plažu ove sedmice stiže i premijer Milo Đukanović, saznaje se u upravi Adriatik propertisa. Za njega i njegovu suprugu, za brojno lično obezbjeđenje priprema se centralni dio atraktivne uvale, na koju građani Crne Gore ne mogu ni priviriti, niti ima cijene kojom eventualnu posjetu mogu platiti. U kom će hotelu tokom odmora u Miločeru Đukanović biti smješten, nije poznato.

Đukanovićevi ministri posjećuju susjednu, veliku Kraljevu plažu na kojoj obavezni komplet od dvije ležaljke sa suncobranom staje 75 eura na dan. Na Kraljevoj plaži uživa Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma sa svojom familijom.

Protekli vikend na ovom atraktivnom kupalištu koje su posjetili i lideri opozicionih partija Nebojša Medojević, Andrija Mandić i funkcioner Demokratskog fronta Milutin Đukanović, bio je veoma zanimljiv.

Poziciju i opoziciju na Kraljevoj plaži razdvajao je duboki statusni jaz, odnosno kanap sa bovama rastegnut na pučini, s kraja na kraj plaže, iz kojeg njihova skromna jahta kojom su sa članovima svojih porodica doplovili, nije mogla bliže.

Dok je u debeloj hladovini bujne glicinije na terasi hotela Vila Miločer ministar Gvozdenović sa grupom ljudi punih pet sati gustirao gastronomske specijalitete singapurske kuhinje Aman resorta, služen armijom konobara, lideri DF su plivali u moru ispred hotela, glasno se dozivajući na ispijanje vina na jahti.

Vlast uživa odvojena od naroda gvozdenim kapijama i ogradama, dok je opoziciji prepušteno gustiranje slobode divljih plaža i otvorenog mora.

Među povlašćenima koji mogu nesmetano koristiti blagodeti otuđenog Miločera i Svetog Stefana, svakako su i porodice suvlasnika kompanije Adriatik propertis. Uža i šira rodbina Petrosa Statisa na Kraljevoj se plaži odmara, sunča i kupa cijelo ljeto, kao na svom privatnom posjedu. Što Miločer, nakon davanja u zakup, to zapravo i jeste.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo