Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Berluskoni štediša Acove banke

Objavljeno prije

na

Nakon operacije Balkanski ratnik, Crna Gora je sve više u fokusu stranih medija, koji o maloj balkanskoj zemlji „lijepoj kao razglednica”, pišu kao o oazi organizovanog kriminala i korupcije. Samo u ovom mjesecu time su se bavili londonski Ekonomist, pariski Le mond i rimska Republika. Na cvjetanje kriminala i korupcije u Crnoj Gori sve češće u posljednje vrijeme upozoravaju i evropski zvaničnici, o čemu svjedoče brojne izjave o neophodnom jačanju pravosudnog sistema i pravnog poretka.

NARKONEGRO NA JADRANU: Pariski Le mond nedavno se, u tekstu Narkonegro na Jadranu?, bavio dihotomijom između službene retorike o Crnoj Gori i njenih kritičara.

Citirajući ocjenu ambasadorke Crne Gore u Francuskoj Milice Pejanović-Đurišić iz intervjua Eur Activ-u da je njena zemlja ,,u svemu uspješna” i da će ući u EU odmah nakon Hrvatske, Le mond kaže da “ta idila ima i svoju tamnu stranu: trgovinu svih vrsta, sumnje o korupciji i nepotizmu na najvišem nivou, dosluh sa organizovanim kriminalom” …

A da biste o tome više saznali potrebno je, piše Le mond, ,,čitati nezavisne medije ili poslušati šta kažu članovi opozicije, kao recimo Nebojša Medojević, koji optužuju premijera Mila Đukanovića, koji je na vlasti već dvadeset godina, da toleriše ili profitira od krijumčarenja međunarodne mafije. Poznati podgorički nedjeljnik Monitor ide puno dalje: njegovi novinari pozivaju na ostavku premijera nakon što je objavio nekoliko članaka kojim režim optužuje da zemlju pretvara u Narkonegro.”

Osvrćući se na ,,početak rasturanja nekoliko srpsko-crnogorskih bandi, prije svega klana Darka Šarića i bande pod nazivom Amerika”, list navodi: “Nekoliko srpskih i međunarodnih izvora tvrdi da Crna Gora služi kao pristan za ‘robu’ preko svojih luka, uz blagoslov vlasti koje uzimaju do 30% profita od ovog trafikinga. Podgorica je odgovorila optužujući Srbiju da je pokrenula kampanju klevetanja svog bivšeg partnera. Tim Mila Đukanovića je to okvalifikovao kao udar protiv crnogorske države”.

Le mond navodi ,,da Darko Šarić, nosilac srpskog pasoša, potiče iz crnogorskog grada Pljevlja u kojem ima lokalnu podršku za svoje marifetluke. Gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković je čak otvoreno rekao da čak i kad bi znao gdje se skriva Darko Šarić, on nikad ne bi potkazao svog zemljaka”.

Le mond podsjeća da ,,raniji kanali za krijumčarenje cigareta iz 1990 – tih, čije je središte bila Crna Gora, sad se koriste da bi se preveli kokain i heroin u Evropu”.

,,Mimo javnih izjava, kakvu stvarnu ulogu imaju vlasti u ovoj operaciji? Nedjeljnik Monitor kaže da ima informaciju da zapadne obavještajne službe posjeduju snimke prisluškivanja telefona članova klana Šarić koji će najbolje rasvijetliti razmjere saučesništva Podgorice”, zaključuje Le mond.

 

ZEMLJA SUMNJIVE REPUTACIJE: Priča o Balkanskom ratniku – prošlogodišnja operacija policije u Južnoj Americi kada je zaplijenila 2,7 tona kokaina, od čega je veći dio pronađen na jednoj jahti usidrenoj u Urugvaju, je pogubna po odnose između Srbije i Crne Gore. Takođe, ta tzv. afera Šarić je ugrozila reputaciju Crne Gore u lošem trenutku za nacionalnu privredu, ocijenio je ugledni britanski nedjeljnik Ekonomist.

Konzervativni londonski časopis, koji je možda najcjenjeniji nedjeljnik u svijetu, podsjeća da je ukupan društveni proizvod (BDP) u Crnoj Gori porastao za 10,7 odsto 2007. i za 7,5 odsto 2008. Međutim, prema ministru finansija Igoru Lukšiću, BDP je opao za 5,3 odsto 2009, a ove godine će neznatno porasti.

,,Vladajuća Demokratska partija socijalista premijera Mila Đukanovićeva bi mogla da pretrpi posljedice na političkom planu,” primijetio je Ekonomist.

List dalje sugeriše da ,,ukoliko opozicione stranke žele da ispravno postupe, one će zatražiti opšte izbore. Lukšić, koji se u širokim krugovima smatra mogućim nasljednikom ukoliko se Đukanović povuče (kao što je više puta obećao), možda sljedeće godine, protivi se tome. On predlaže sjajno rješenje za ovu sumornu situaciju: ubijediti Taksina Šinavatru, milijardera i bivšeg premijera Tajlanda koji je postao državljanin Crne Gore, da investira. Mi imamo mnogo mogućnosti, uporno tvrdi Lukšić,” navodi Ekonomist.

,,No, prije nego što većina stranih investitora bude spremna da iskoristi ijednu od njih, njegova zemlja mora da učini više kako bi popravila svoju reputaciju,” zaključuje britanski list.

Ekonomist u istom članku piše i da podgorički nedjeljnik Monitor tvrdi kako je imao uvid u tajna dokumenta koja dokazuju neobične finansijske aktivnosti u kompanijama povezanim sa kontroverznim poslovnim čovjekom iz Pljevalja Darkom Šarićem. Prema ovim dokumentima, kompanije registrovane na Maršalskim ostrvima i u Delaveru su uplaćivale milione eura preko Kiparske banke na račune u austrijskoj Hipo alpe adrija banci u Crnoj Gori.

,,Sve te kompanije su u vlasništvu ljudi povezanih sa Šarićem. Monitor tvrdi da je ovaj novac usput korišćen za bankarske pozajmice drugim kompanijama povezanim sa Šarićem,” piše Ekonomist.

 

ĐUKANOVIĆ – OPASNI MEĐUNARODNI ŠVERCER: Rijeka italijanskog državnog novca završila je – blago rečeno, u savršenom sukobu interesa – na računima banke Mila Đukanovića, piše italijanski dnevnik Republika.

Dnevnik iz Rima podsjeća da je protiv Đukanovića ,,više puta vođena istraga, ali je crnogorski premijer – opasni međunarodni švercer i pomagač onih koji se kriju od tužilaštva Barija i Napulja, ,,prijatelj” i ,,najpouzdaniji partner” za premijera Berluskonija i naše ministre – ,,neokrznut”, spreman da ,,rasproda i kućno srebro samo da Crnoj Gori preko Rima obezbijedi ulazak u Evropsku uniju i NATO”.

,,Kako? Dopuštajući zanimljive (i mutne) privatizacije. Prije svega u energetskom sektoru, što je istinski užitak za naše firme sa one strane Jadranskog mora”, kaže izvještač Republike.

 

Crna Gora je ,,neka vrsta obećane zemlje za Italijane, koji se trude da je kolonizuju, što nije pošlo za rukom ni admiralu Vitoriju Molu 1918. ni fašističkom vođi Benita Musolinija generalu Pirciju Biroliju 1941″, dodaje novinar.

No, sada su druga vremena. Okrenuo se točak, promijenili su se učesnici. Danas se oni, po Republici, zovu Klaudio Skajola ( sad već bivši italijanski ministar za ekonomski razvoj), Valentino Valenti (pouzdani savjetnik za međunarodne odnose premijera Berluskonija), Marija Vitorija Bambila (ministarka turizma). Djelimično njihovom zaslugom, ali i po nalogu i u ime premijera, organizovana je 2009. zvanična posjeta Đukanoviću, ,,koji je već sa 29 godina držao zemlju u svojim rukama i od tada je ne ispušta.” Smatralo se, naime, da je ,,kucnuo pravi čas da se bude u centru svojevrsnog poslovno-preduzimačko-političkog mozaika,” piše dalje Republika.

Službenu posjetu Podgorici oranizovao je Valentino Valentini. Sa ministarkom Bambilom i zamjenikom sekretara za trgovinu sa inostranstvom Adolfom Ursom, putovalo je 60-tak preduzetnika iz A2A, Enel, Terna, Banca Intesa, Državne željeznice, Edison, Valtur, Todini. To je bio prvi korak u trgovinskim pregovorima između Berluskonija i Đukanovića, konstatuje Republika.

Uslijediće 17. marta 2009. posjeta Berluskonija Podgorici, a potom je Berluskoni 16. juna poslao u Crnu Goru jednog od svojih najpouzdanijih saradnika, ministra Skajolu, koji je potpisao dva ugovora: o energiji i infrastrukturi. Radi se o investicijama vrijednim pet milijardi eura, navodi Republika.

Od italijanskih 450 miliona za privatizaciju, jedan dio, barem 300 miliona, uplaćen je na račun Prve Banke, bankarskog diva na čijem je čelu premijerov brat Aco Đukanović, a čije akcije posjeduju Milo i njihova sestra Ana. To je potvrdio i direktor Prve Banke Predrag Drecun, piše Republika.

Opozicija je Vladu optužila da je privatizacija bila ,,ubrzana i netransparentna”, čiji je sponzor bio Berluskoni, a obavljena je kako bi se pomoglo moćnom klanu Đukanović. To je isto, kaže list, kao kad bi Berluskoni privatizovao neko javno preduzeće i uplatio novac na račun Mediolanuma, jedne od najvećih italijanskih bankarskih i grupacija za osiguranje.

Iza crnogorskog pohoda – strahuje poslanik glavne italijanske opozicione Demokratske partije Alesandro Maran – krije se ,,naša iluzija da se na Balkanu može raditi sve ono što ne može da se radi u Italiji, prenoseći sve na drugu stranu granice”.

Dnevnik dalje piše da se u novinama bliskim crnogorskoj opoziciji mogu pročitati upozoravajući naslovi, tipa ,,Stigla je energetska mafija”, i da lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević upozorava da “postoji rizik da italijanska mafija uništi Crnu Goru, kao i da ubrzani sporazum sa A2A, predstavlja plod ličnih interesa Berluskonija i Đukanovića”.

Republika tome dodaje činjenicu ,,da su ove veze Italije i Crne Gore još nestabilne, i da se njihova ravnoteža mijenja iz časa u čas”. U prilog tome podsjeća ,,da je tužilaštvo u Bariju, kao i ono u Napulju, zatražilo hapšenje Đukanovića, jer su smatrali da se on nalazi na čelu mafijaško-finansijske kupole, koja se bavila međunarodnim švercom cigareta (hiljade tona mjesečno), drogom, oružjem i zaštitom 15 kriminalaca, međutim, prošle godine je vraćena u arhivu. Nije bilo moguće nastaviti istragu jer je Milo premijer strane države, zaštićen imunitetom,”

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo