Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Berba pred sječu

Objavljeno prije

na

Ostalo je zapisano iz vremena nepomućene ljubavi između uprave Plantaža i najuticajnijeg zvaničnika izvršne vlasti: ,,Vino Premijer – elegantno, izbalansirano, bogato sočnim kremastim ukusom… zaokruženo finim slatkastim vanilskim tonom… Odležavanjem je razvilo dodatnu kompleksnost i eleganciju…”

Bilo je to prije naredbe da se plate čelnika ovog akcionarskog društva svedu sa sedam na nepunih 1,5 hiljada eura. Dok su Plantaže plaćale svoje račune za vodu. Govorimo o vremenu kada su plate bile redovne, a zalihe vina i rakije znatno manje od godišnjeg prometa firme. O danima kada je kompanija još išla trasom koju je postavio Đoko Rajković, dugogodišnji čelnik Plantaža. Uspješan direktor uspješnog preduzeća.

Danas, ako se može vjerovati zvaničnim izvještajima s kraja marta ove godine, u podrumima Plantaža leži 35 miliona eura. Istovremeno, izvršna direktorka Verica Maraš pominje zalihe vina i rakije vrijedne 90 miliona!? Prema pisanju medija koji izvještavaju o nezadovoljstvu radnika i akionara: novca na računima sve je manje, dok se broj službenika u administraciji uvećao za stotine; traktori se kvare a kupuju se službeni automobili; vino se prodaje po cijeni po kojoj se, uz preporuku vladajuće partije, grožđe otkupljuje od malih vinogradara.

Konačno, na prošlonedjeljnoj sjednici Skupštine akcionara Plantaža preglasana je Vlada. Njen prijedlog da preduzeće ne isplati dividendu za 2012. godinu, kako bi se sačuvao novac za plaćanje kompanijinih dugova koji uskoro dospijevaju, akcionari su odbili većinom glasova!

Takva odluka može da začudi kada se ima u vidu da Vlada – što direktno, što preko državnih firmi i fondova (Investiciono-razvojni fond, Fond PIO, Zavod za zapošljavanje) – kontroliše skoro 56 odsto akcijskog kapitala Plantaža. Ispostavilo se, međutim, da su protiv Vladinog prijedloga (zahtjeva) glasali i pojedini predstavnici državnog kapitala, predvođeni Veselinom Vukotićem, predsjednikom Borda direktora Plantaža.

Odlukom da se ne isplaćuju dividende za prošlu godinu pokazali bi loš odnos prema manjinskim akcionarima, ustvrdio je Vukotić tokom rasprave sa onim predstavnicima Vlade koji (još) nijesu shvatili osnovni princip neoliberalnog gurua iz Donje Gorice: i najmanji lični interes preči je od zakona, pravila i ideologije.

Vukotić nije razmišljao o odnosu prema manjinskim akcionarima krajem 2011. godine, dok je u Brazilu, u porodičnom okruženju, sa tribina pratio žensku rukometnu reprezentaciju Crne Gore, kojoj su Plantaže bile generalni sponzor. Do danas je ostalo bez odgovora pitanje koliko je taj aranžman koštao Plantaže, kakvu su korist od njega imali Savez i igračice i, konačno, da li je i Vukotićev boravak u Južnoj Americi bio dio ugovora koji su njegove Plantaže potpisale sa njegovim Predragom Boškovićem, predsjednikom Rukometnog saveza?

Danas su i najvećim skepticima jasnije tvrdnje da Plantažama, nezavisno od formalne podjele vlasništva, upravljaju Veselin Vukotić i njegovi saradnici iz vlasti i sa tržišta kapitala – od ministra Petra Ivanovića i privatizacionih fondova HLT, Trend, Moneta koji se nalaze na popisu deset najvećih akcionara Plantaža, do ministra Predraga Boškovića, doskorašnjeg predsjednika UO Prve banke Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, nekadašnjeg predsjednika Borda direktora Pobjede.

Bošković, Obradović i Ivanović su suvlasnici firme OMP inženjering, koja je skupa sa Plantažama 2011. osnovala fabriku za preradu otpada od orezane vinove loze i proizvodnju briketa. Za više od dvije godine postojanja fabrika je proizvela 0,5 odsto projektovane godišnje proizvodnje. Verica Maraš je prije neki dan obznanila da je ukupno kreditno zaduženje oba partnera u fabrici briketa 2,1 milion eura i da će OMP inženjering za mjesec ili dva izaći iz tog posla.

Ne treba da čudi ukoliko saznamo da su Plantaže, u skladu sa Vukotićevom politikom podilaženja manjinskim akcionarima, debelo platile za raskid partnerstva od koga su imale samo štetu (nešto nalik Vladinoj priči o privatizaciji KAP-a) .

Da se vratimo na Vukotićevu odluku da svom bliskom saradniku Petru Ivanoviću, a po svoj prilici i sebi, omogući pristojnu zaradu na račun kompanije koja se suočava sa ozbiljnim poslovnim nevoljama za koje je i on, kao dugogodišnji predsjednik Borda, i te kako odgovoran.

Prilikom donošenja odluke da akcionarima isplati skoro 700 hiljada eura sa računa Plantaža, Vukotić i njegove kolege nijesu imale razumijevanja za argumente predstavnika najvećeg akcionara, Investiciono-razvojnog fonda. A oni su predložili da se taj novac zadrži na pozicijama neraspoređene rezerve, pozivajući na oprez zbog loših rezultata u ovoj godini, uz podsjećanje da Plantaže svom najvećem akcionaru još uvijek duguju 170 hiljada eura na ime dividende za 2010. i 2011. godinu. „Namjera nam je bila da se kroz odricanje isplate dividende za prethodnu godinu podrži napor menadžmenta da održi poslovanje preduzeća na zadovoljavajućem nivou u uslovima aktuelne krize”, navedeno je u saopštenju iz IRF, nakon Skupštine akcionara.

Predsjednik borda nije se oglašavao. Neobično je da nepokolebljivi borac za munjevitu privatizaciju državnih preduzeća godinama drži čelno mjesto u Plantažama, državnoj kompaniji koju je Vlada skinula sa popisa kompanija koje će se privatizovati.

Možda je prošlonedjeljna odluka Veselina Vukotića jedan vid osvete Vladi koja je odlučila da makar jednu profitabilnu kompaniju zadrži u državnom vlasništvu (kad to već nije urađeno sa Trebjesom, Pomorskim saobraćajem, Jugo-petrolom, Telekomom ili Elektroprivredom), mjesto da slijedi njegov nalog: privatizacija i samo privatizacija. Problemi lojalnosti i dosljednosti nijesu upitni kod čovjeka koji je postao vrli neoliberal nakon što je na posljednjem kongresu komunističke partije Crne Gore bio predsjednik njene Komisije za ideologiju. Preduzetnik koji je, nakon što su ga politički neistomišljenici uhapsili pod optužbom za privredne mahinacije, svoj ekonomski pr-ogram prinio na njihov oltar.

Interesantno, ministar poljoprivrede će iz ove diverzije izaći jači za 4.500 eura i akcije Plantaža nominalne vrijednosti oko 15 hiljada eura. Da je prošao Vladin naum, on ne bi dobio ni jedno ni drugo. Nije loša zarada za čovjeka koji je ubijeđen da krave više mlijeka daju ljeti nego zimi zato što je tako projektovano njegovim agrobudžteom.

I Vukotić i Ivanović imaju potpisane ostavke kod premijera i poslovnog partnera (UDG), odnosno šefa (Vlada). To što su još na funkcijama znači da Đukanović dijeli njihove nazore. Pod uslovom da, zapravo, oni nijesu ti koji postupaju po njegovim instrukcijama.

Verica Maraš odbija insinuacije da je sve ovo zapravo priprema (neki bi rekli – završno čerupanje) nenajavljene privatizacije Plantaža, koja bi se mogla obaviti pod firmom sprečavanja državnog bankrota. Ne bi bilo prvi put da se demanti pretvori u potvrdu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo