Kolašinske planine će i ove godine od početka avgusta preplaviti berači borovnica, a način na koju skupljaju te šumske plodove opet neće imati ko da kontroliše. Do sada gotovo da nije ništa postignuto da se uvede red u berbu, koja je, tvrde ekolozi, pravi zločin prema prirodi. Pustošenje tog prirodnog resursa kontinuirano se godinama provodi na način što se borovnice beru mehanički, ,,grebenima” i drugim alatima, što je zakonom izričito zabranjeno. Tako se oštećuje cijela biljka i beru nedozreli plodovi. Bez obzira na zakonske odredbe, stotine porodica iz opština oko Bjelaice, svakog ljeta, pritisnute nemaštinom, kreću u berbu tog šumskog voća, koje kasnije prodaju nakupcima po cijeni koja rijetko pređe 1,5 euro za kilogram. Nadležni do sada nijesu našli način da zaštite borovnjake ili da utiču na nakupce, koji će već za desetak dana obznaniti cijene i utrkivati se da dođu bliže beračima i otkupe što veće količine. Sve i dalje ostaje na apelima ekologa i stručnjaka, a iz godine u godinu na planinama je sve manje površine pod tom biljkom s ljekovitim i vrlo cijenjenim plodom.
Kako je prošle godine, na osnovu rezultata istraživanja svog tima, kazao prof. dr Miodrag Jovančević s Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja, najznačajnije biljke sjevernog dijela Crne Gore, kako po ljekovitim svojstvima, tako i po mogućnostima plasmana na tržište svakako su borovnica i lincura. On je upozorio na veliku štetnost sakupljanja plodova borovnice za otkup.
,,Za razliku od nekih ranijih godina, na području Komova sada se organizovano dolazi u berbu borovnice za otkup grebenima. To nanosi neprocjenjivu štetu, pored toga što se sakupljaju nedozreli plodovi. Dokazali smo da se grebenom znatno oštećuje stabljika borovnice. Nesavjesnim branjem smanjuje se kvalitet berbe i uništavaju mješoviti pupoljci, tako da je sljedeće godine bitno smanjen rod”, kazao je dr Jovančević.
Na to godinama upozoravaju i iz NVO Natura. Oni su više puta apelovali da konačno počne da se sprovodi zakon, te da se organizuje kontrola berbe borovnica na kolašinskim planinama. Za sada bez rezultata.
Kako kaže direktor te NVO Mikan Medenica, zakonski preduslovi da se zaštite ti dragocjeni šumski plodovi postoje, ali ne i kapaciteti da se berači kontrolišu.
,,Za to bi, prema propisima, trebalo da je zadužena Uprava za šume, ali oni tvrde da nemaju dovoljno ljudi na terenu. Trebalo bi u tu svrhu angažovati ljude koji bi bili obučeni, jer je očigledno da se radi o veoma vrijednom resursu koji bi mogao biti značajan izvor prihoda za stanovništvo na ruralnom području i od kojeg bi, takođe, i država mogla imati koristi”, kazao je on.
Jedan od načina je, smatraju ekolozi i da se lokalne uprave opština oko Bjelasice uključe u sprječavanje tog, kako tvrde, ,,zločina prema prirodi”.
„Krajnje je vrijeme da se reaguje. To što se svakog ljeta čini na Bjelasici masovni je zločin prema prirodi, na koji do sada nije bilo poželjne reakcije od onih od kojih bi je trebalo biti. Razumijem da su u opštoj besparici mnogi primorani da na taj način zarađuju, razumijem i da to donosi solidnu zaradu, ali ne možemo tako bahato i bez odgovornosti da se odnosimo prema prirodi. Stručnjaci tvrde da se alatkama kojima se beru borovnice potpuno uništava stablo biljke, tvrde u Naturi.
Medenica smatra da veliki dio odgovornosti snose i oni koji otkupljuju grebenima ubrane plodove. Kako kaže, „razlika u plodovima borovnica ubranih ručno i uz pomoć alata očigledna je. I oni koji otkupljuju takvo voće, takođe treba da snose odgovornost. Sve je to rezultat opšte ekološke neosviještenosti. Na žalost, ne mislimo na budućnost, već, prije svega na kratkoročnu korist “, kaže on.
Prije nekoliko godina i poznati botaničar Danijel Vincek apelovao je na nadležne, ali i na sugrađane, iznoseći istu argumentaciju. On je poslije toga još nekoliko puta upozoravao na štetu koja nastaje masovnim branjem borovnica metalnim i drvenim alatom. No, riječ stručnjaka nije odjeknula, a besparica je sve više ljudi tjerala da uzmu greben u ruke.
U lokalnim upravama tvrde da do sada nijesu imali načina da spriječe uništavanje borovnjaka po Bjelasici. Ne znaju tačno ni ko treba da kontroliše berače niti koji zakoni regulišu tu oblast. Svjesni su jedino, kažu, da se nešto mora mijenjati, te da se već od sljedeće godine treba uvesti red.
Pored štete koja se grebenima nanosi borovnjaku, neosporna je činjenica, tvrde ekolozi, da berači svake godine za sobom bezobzirno ostave gomile smeća. Tako su pašnjaci, kroz koje prolaze pješačke staze, godinama „prošarani” djelovima plastičnih posuda, boca, najlon kesa, djelova odjeće… Smeće često uklanjaju strani turisti, zaprepašteni domaćom nebrigom o planini.
S druge strane, ne može se osporiti da većina porodica koje tako zarađuju nemaju drugi način da spreme zimnicu ili đake za školu. Iako naizgled laka zarada, branje borovnice grebenima težak je cjelodnevni fizički posao u koji su nerijetko uključena i djeca.
,,Kako drugačije da spremim četvoro djece za školu i obezbijedim pare za ogrjev. Svi beru grebenima, ako borovnice beremo rukama, gubi se mnogo vremena. Probali smo i to, jedan dan beremo, jedan prodajemo, pa smo na gubitku, u odnosu na druge koji ‘grebenaju’, pa uveče na planini to prodaju nakupcima. Cijena kilograma borovnica ubranih grebenima skoro je pet puta manja nego onih ručno branih, ali, ipak, više se isplati, jer sve je manje turista i sugrađana koji kupuju na pijaci”, kaže jedna od dugogodišnjih beračica borovnica.
Tvrdi da nikad nije čula da je neko kažnjen zbog nesavjesnog branja borovnica, niti je minulih deset godina iko na Bjelasici kontrolisao način skupljanja tog šumskog ploda. Jedino, ponekad, kako kaže, turisti negoduju.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice