Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSKI DRVOPRERAĐIVAČI OPTUŽUJU NADLEŽNE: Namješen konkurs za koncesije

Objavljeno prije

na

Grupa drvopreradjivača iz Berana, koji dugo ne rade zbog nedostatka sirovine, optužili su državne institucije i Upravu za šume da su ponovo lažirali konkurs za koncesije i da je posao namješten državnom tajkunu bez obzira na to što je njegova cijena po kubiku bila niža za deset eura od njihove.

Drvoprerađivači tvrde da su i u drugim parametrima konkursa bili mnogo bolji i zato sumnjaju da iza firme DOO Nikola, koja je dobila koncesije, stoji neko mnogo moćan.

„Takođe sumnjamo da je dokumentacija firme koja je dobila koncesije lažirana, jer je prikazan broj radnika koji rade i na građevini i na stovarištima, a ne samo u drvopreradi, a to ćemo i dokazati”, – kažu u Novom udruženju drvoprerađivača i zaštite životne sredine.

Prema njihovim riječima, ta firma radi nezakonito još od 2008. godine pa sve do danas „zato što je sjekla i duplirala etate, na šta nije imala pravo”.

„Koncesionim ugovorom ase tačno precizira kolika je godišnja sječa, što je u pomenutom slučaju iznosilo samo tri i po hiljade kubika drvne mase na godišnjem nivou”, – kažu u Novom udruženju drvoprerađivača.

Iz ovog Udruženja objašnjavaju kako se uvidom u dokumentaciju vidi da je Uprava za šume vršila u nekoliko navrata anekse ugovora kao i takozvane nadoznake, tako da se pojavljuju razlike u hiljadama kubika drveta.

„Takođe napominjemo da firma koja je dobila koncesije nije radila po izvođačkom projektu, nego na svoju ruku pa su putevi kroz šumu rađeni tako da liče na magistrale, a ne na takozvane vlake koje su projektom predviđene, o čemu imamo video dokumentaciju”, – kažu članovi Udruženja drvoprerađivača iz Berana.

Oni tvrde da je cilj takozvanih velikih preduzeća da pogase sve male drvoprerađivačke pogone, ali vjeruju da im to neće poći za rukom.

„I mi, kako nas oni zovu mali, moramo da živimo. Oni veliki jednog dana mogu snositi odgovornost za sve što su radili u ovih proteklih deset godina, jer takvo brzo bogaćenje nije zabilježeno ni u mnogo bogatijim državama. Njihova drskost pokazuje kao da šuma nije državna imovina, odnosno imovina svih građana Crne Gore, nego kao da je njihova đedovina”, – kažu beranski drvoprerađivači.

Na zahtjev za poništenje konkursa za koncesije i radikalizovanje protesta, grupa drvoprerađivača iz Berana odlučila se nakon što ni ove godine, kao vlasnici pogona za drvopreradu, nijesu dobili koncesije u dijelu gazdinske jedinice „kaludarsko-dapsićke šume”.

Oni objašnjavaju da radikalizacija podrazumijeva kako blokadu prilaznih puteva, tako i samostalno sječenje šume, kako bi obezbijedili neophodnu sirovinu za rad svojih pilana.

Grupa beranskih drvoprerađivača podsjeća da se njihovi proizvodni pogoni, zbog diskriminatorskog odnosa države, godinama nalaze u stanju mirovanja.

„Naši pogoni za preradu drveta godinama miruju jer se koncesije za šume dodijeljuju samo privilegovanim koncesionarima, koji su, očigledno, nečija produžena ruka. Zato smo ove godine, vođeni preporukama Uprave za šume, napravili konzorcijum DOO Berkom, sastavljen od sedam drvoprerađivačkih firmi, misleći da ćemo na taj način na raspisanom tenderu dobiti na korišćenje dio drvne mase u kaludarsko-dapsićkim šumama. Međutim, ni to nije pomoglo jer je ponovo koncesije u ovoj gazdinskoj jedinici dobilo isto preduzeće koje godinama dobija. To je preduzeće DOO Nikola, koje iz šume ne možete istjerati ni puškom”, –objašnjavaju članovi Udruženja.

Prema njihovom mišljenju, radi se o skandalu i dokazu da su pojedini moćnici jači od države i da im je dozvoljeno da drže monopol u ovoj oblasti.

U odluci tenderske komisije za sprovođenje postupka davanja šuma u državnoj svojini navedeno je da se ponuda DOO Berkom odbija zbog toga što količina bruto mase koja se daje u predmetnom odjeljenju prevazilazi maksimalnu zapreminu sirovine po prosječno zaposlenom radniku ponuđača.

Iz DOO Berkom tvrde, međutim, da imaju dokaze da procedura oko dodjele koncesija nije sprovedena u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da su cijeli postupak pratile koruptivne radnje.

Oni dodaju da će svoje tvrdnje predočiti i državnom tužilaštvu, kao i međunarodnim institucijama u Crnoj Gori.

„Mi smo ponudili da državi platimo po 39 eura za svaki posječeni kubik drveta u državnoj šumi, a oni su ipak dali koncesije preduzeću koje je ponudilo deset eura manje. Na ovaj način državni budžet je samo u ovom slučaju oštećen za nekih sedamdeset hiljada eura. Zato tražimo da svi zainteresovani ponuđači dobiju sirovinu u etatu dapsićko-kaludarskih šuma, na način što bi se 20.000 kubika drveta predviđenih za sječu razdijelilo na ravne časti, jer svi mi imamo pravo na život i rad”, – piše u dopisu koji su članovo Novog udruženja uputili resornom ministarstvu.

Oštećeni drvoprerađivači kažu da je krajnje vrijeme da se stane na kraj nezakonitim radnjama koje „tajkuni sprovode u državnim šumama”.

„Mi smo spremni da sami izvršimo reviziju postupka dodjele koncesija i sječe šume, jer se opravdano sumnja da je dokumentacija privilegovanih koncesionara lažirana. To su oni ljudi čije se bogatstvo uvećava iz sata u sat. Radi se o licima koja su se obogatila preko noći, jer do skora oni nijesu imali ništa. Sad se njihovo bogatstvo mjeri milionima eura, dok neko nema hljeba da jede. Pitamo se zašto država zatvara oči i zašto ne preispita porijeklo njihove imovine”, – kažu predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine.

Oni podsjećaju da je u drvopreradi u Crnoj Gori sa istom sječivnom masom nekada radilo dvanaest hiljada ljudi „dok se danas hvale sa svojih dvadesset do trideset zaošljenih, kao da su oni spas za Crnu Goru”.

„U međuvremenu, preduzeće koje je dobilo sve koncesije ne proširuje proizvodnju u drvopreradi, nego novac ovako stačen prelivaju u druge poslove. Prešli su na građevinu što im je postalo mnogo unosnije, pa i van granica Crne Gore”, – tvrde članovi Novog udruženja.

Gostujući nedavno na Televiziji Vijesti direktor Uprave za šume Nusret Kalač potvrdio je da ima nepravilnosti u radu koncesionara i da se koncesije u svim opštinama preispituju. On je u tom smislu kazao da je boravio u Beranama i da je ova opština u fokusu pažnje Uprave za šume.

Ova priča ima i svoju socijalnu dimenziju. Naime, kada bi drvopreraživačka preduzeća na području beranske opštine koja su sada u stanju mirovanja dobila pravo na sirovinu i priliku da rade, mogla bi da zaposle makar dvije stotine radnika.

To je prosta računica do koje su došli u Novom udruženju drvoprerađivača i zaštite životne sredine.

„Mi smo napravili konzorcijum koji bi u slučaju da dobije potrebnu sirovinu za rad, uposlio 200 radnika. To bi bila velika stvar za Berane i nadležni su to trebali da imaju u vidu. Međutim, to njih nije zanimalo, jer je njima jedino važno da udovolje potrebama određenih lobija koji, po pitanju upravljanja državnim šumama, drže sve konce u svojim rukama. Njima je, očigledno, umjesto smanjenja nezaposlenosti cilj da, raubujući prirodne resurse, napune svoje džepove”, – tvrde u ovom Udruženju.

Suvišno je reći da su privilegovani koncesionari mahom članovi vladajućih stranaka i da dijelom novca od koncesija finansiraju rad i kampanje svojih partija. I onako, usput se bogate. Preko noći postaju vlasnici kamiona, aviona i miliona. Dok većinski siromašni sloj Crne Gore gladuje, ćuti i trpi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo