Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANSELO: POTREBAN MONITORING ZA VASOVE VODE: Prikrivena opasnost

Objavljeno prije

na

U širokom vidokrugu svuda je zelena trava koja izgleda idilično i opuštajuće, ali stručnjaci upozoravaju da proces sanacije Vasovih voda ne treba smatrati završenim, odnosno da je ova lokacija i dalje potencijalno opasna

 

Beranselac Slobodan Lončar, veteran građanskog protesta koji je nekoliko godina trajao u ovom prigradskom naselju u Beranama, sjedi na obodu prostrane visoravni na mjestu gdje se nekada nalazila deponija Vasove vode. Dok gleda u travnatu površinu, on se skoro s nevjericom prisjeća kako je ovo mjesto izgledalo do prije nekoliko godina.

„Ne znam kada će ovdje biti potpuno bezbjedno da se na njemu igraju djeca ili da izađu izletnici, ali kada se sjetim kako je bilo, ovo sada je kao bajka”, kaže Lončar. U širokom vidokrugu svuda je zelena površina i trava koja izgleda idilično i opuštajuće, ali stručnjaci upozoravaju da proces sanacije Vasovih voda ne treba smatrati završenim. Odnosno, da je ova lokacija i dalje potencijalno opasna.

,,Da bi se neko zemljište, koje je duži niz godina korišćeno za nelegalno, nekontrolisano odlaganje otpada, kao što je slučaj sa Vasovim vodama, smatralo saniranim, potrebno je to dokazati adekvatnim analizama”,  upozorava direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović. On kaže da je jasno, imajući u vidu da je na toj lokaciji sem komunalnog odlagan i drugi opasni otpad, da su i mjere sanacije i remedijacije morale biti kompleksnije, pa je upravo zbog toga veoma bitno javnost redovno informisati o svim bitnim parametrima monitoringa zagađenog zemljišta.

„Takođe, ne treba zaboraviti ni da je ta kontaminirana lokacija u neposrednoj blizini rijeke Lim, pa smatram da je potrebno vršiti i redovno uzorkovanje vode i informisati javnost i o tome”, naglašava Perović za Monitor. Prema njegovim riječima „tokom trajanja oporavka zemljišta lokalitet je moguće koristiti i za neke druge namjene, ali uz prethodno informisanje javnosti o činjeničnom stanju.”

Direkcija za javne radove je ranije saopštila da je završena sanacija divlje deponije na Vasovim vodama, a menadžer opštine Berane Vladimir Đaković podsjeća da se sanacija odvijala u dvije faze. „Prva faza je koštala 109.357 eura i obuhvatala je regulisanje takozvanog Lučkog potoka. To je bilo važno jer je u proljeće dolazilo do formiranja vještačke akumulacije koja je prolazila kroz tijelo deponije i zatim oticala u rijeku Lim, zagađujući je”, kaže Đaković.

Druga faza je započeta početkom 2016. godine i završena je u jesen 2018. godine. „Radovi su započeli izmještanjem otpada kako bi se spriječilo njegovo urušavanje. Zatim se pristupilo regulisanju nusproizvoda otpada sprovođenjem cijevi koje služe za odvod gasa metana koji nastaje razgradnjom organskih materija na deponiji. Potom je urađena zaštita od površinskih voda tokom koje je čitavo tijelo deponije pokriveno nepropusnim slojem zemlje”, objašnjava Đaković. On navodi da je oticanje površinskih voda regulisano izgradnjom obodnih kanala oko čitavog tijela deponije. „Završetkom sanacije pristupilo se kultivisanju površine nekadašnje deponije. Tokom druge faze radova utrošeno je oko 660.000 eura. Kompletnu sanaciju finansirala je Direkcija za javne radove”.

Priča o Vasovim vodama dobro je poznata. Na ovom mjestu privremeno je, od 1995. pa sve do 2014. godine, odloženo makar pola miliona tona komunalnog otpada i napravljena najveća planina smeća na sjeveru države. Poslije upornog otpora mještana Beransela, koji je trajao nekoliko godina, pred lokalne izbore 2014. godine Vlada je saopštila da odustaje od daljeg odlaganja otpada na ovom mjestu i da će Vasove vode biti sanirane. Za pričinjenu štetu, ekološku i materijalnu, niko nikada nije odgovarao.

Koliko su realna nadanja mještana Beransela da će Vasove vode postati izletište?

„Sada je na mjestu nekadašnjeg smetlišta izrasla lijepa zelena trava koja simbolično odslikava našu veliku pobjedu radi očuvanja našeg zdravlja i zdravlja našeg potomstva. Uspjeli smo da natjeramo vlasti da saniraju najcrnju ekološku tačku u Crnoj Gori”, kaže Lončar. On ističe da mještani Beransela žele da Vasove vode „budu izletište koje će svjedočiti da je narod jači od svake sile ovoga svijeta i ujedno opominjati da je ekologija i zdravlje preče od bilo kakvih investicija”.

Priča, ipak, još nije završena. „Poslušaćemo stručnjake i ekologe koji upozoravaju da je ispod te okom vidljive zelene površine još uvijek planina smeća”, kaže Lončar. A stručnjaci upozoravaju da javnost nije bila uključna u proces sanacije Vasovih voda, i da su o tome saznali iz medija. Zato smatraju da je sada potrebno izvršiti uvid u to kako je taj posao obavljen.

Menadžer opštine Berane potvrđuje nijesu bili uključeni u proces sanacije. Ispred Mjesne zajednice Beranselo, Lončar kaže da mještani u taj proces nisu bili uključeni, niti su o njemu informisani. Zašto je to bilo tako, sada je bespredmetno raspravljati.

Važnije je ozbiljno shvatiti upozorenje stručnjaka koji kažu da je potreban redovan monitoring zemljišta ispod kojeg je planina smeća. Zbog čega Vasove vode i dalje predstavljaju opasnost. Nevidljivu.

                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo