Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BERANE: SVE LAŽI O UNIVERZITETSKOM CENTRU: Povratak u palanku

Objavljeno prije

na

Tabla sa natpisom Rekonstrukcoja dijela Doma zdravlja u Studentski dom Berane, odavno je izblijedjela i pohabana. Postavljena je pred lokalne izbore u Beranama 2010. godine, kada je Demokratska partija socijalista u neletu megalomanskih obećanja osvojila drugi mandat u ovom gradu. Na tabli još uvijek kao završetak radova stoji rok – 2011. godina.

Onda su došli parlamentarni izbori 2012. godine, i neposredno uoči njih aktuelizovano je pitanje otvaranja ovog objekta, koji je u međuvremenu promijenio naziv u Univerzitetski centar Berane.

Promijenjen je i plan. Tu je trebalo na jednom mjestu da bude svih pet univerzitetskih jedinica koje su u međuvremenu otvorene u Beranama, a radile podstanarski u drugim gradskim objektima. Univerzitetski centar je djelovao impozantno sa pet i po hiljada kvadratnih metara unutrašanjeg prostora i prostranim dvorišnim kompleksom.

Tu je trebalo da bude izmještena i Visoka medicinska škola, koja se od otvaranja 2012. godine nalazi u prostorijama zgrade Crvenog krsta.

Sada je prostrujala vijest da država namjerava i ovu visokoškolsku ustanovu da iz Berana premjesti u Podgoricu. Zato su se i pobunili studenti, tražeći da škola ostane tu gdje je i otvorena i gdje ima idealne uslove za rad. U krugu Opšte bolnice i buduće poliklinike te beranskog Doma zdravlja. Idealno za učenje, dobro za praksu.

Studenti Visoke medicinske škole ovih su dana organizovali potpi-sivanje peticije, navodeći da upravo u Beranama postoje svi odgo-varajući uslovi za izvođenje nastave i nesmetan rad ove visokoškolske ustanove. Oni su istakli da je krajnje loša namjera da se njihova škola, koja trenutno broji oko 300 studenata, poslije 12 godina postojanja seli za Podgoricu.

,,Osnivači Visoke medicinske škole u Beranama uložili su velike napore kako bi dobili akreditaciju i zadovoljili sve neophodne uslo-ve za njen rad. Sad kada smo, uz obezbjeđivanje adekvatnog pro-stora, sve to postigli neko je namjerio da ovu ustanovu prebaci za Podgoricu. Podgorica trenutno nema ni akreditaciju ni prostorije u kojima bi se odvijala nastava na ovom studijskom programu. Zato tražimo da se odustane od ove namjere”, naglašava redovni preda-vač na Visokoj medicinskoj školi docent dr Salija Adrović.

On objašnjava da su s Medicinskog fakulteta iz Podgorice usmeno saopštili da će se Visoka medicinska škola iz Berana preseliti u Podgoricu.

I studentkinja Jovana Čukić kaže da bi ukidanje Visoke medicin-ske škole u Beranama bio još jedan doprinos konstantnoj diskrimi-naciji sjevera Crne Gore u odnosu na centralni i južni region.

Ova studentkinja podsjeća da je na toj visokoškolskoj ustanovi od osnivanja do danas upisano 870 polaznika, a da je diplomu stekao 351 student iz cijele Crne Gore i gradova iz okruženja. Kao argument da školu treba ostaviti tu gdje jeste ona navodi i činjenicu da je oko 70 odsto upisanih studenata sa sjevera i da bi izmješta-nje škole predstavljalo ozbiljan udar na ioanako skroman budžet njihovih roditelja.

,,Svi pričaju o razvoju sjevera, ali često smo svjedoci, što potvrđuje i ovaj slučaj, da se sve završava samo na deklarativnom zalaganju. U Beranama imamo adekvatno zastupljenu nastavu, koja se odvija redovno, kao i asistente koji odrađuju vježbe. Zadovoljni smo uslo-vima rada, tako da nas prosto čudi kako je nekome moglo da pad-ne na pamet da školu seli u Podgoricu. Zato apelujemo na dekana Medicinskog faklteta, ministra prosvjete i sve nadležne institucije koji imaju uticaja, da nam pomognu da očuvamo školu, i za nas i za generacije koje dolaze, i da konačno i na taj način damo šansu raz-voju sjevera”, kaže ova mlada buduća medicinska radnica.

Njena koleginica sa završne godine osnovnih studija Ivana Radević takođe smatra da škola koja je osnovana u Beranama, treba tu i da ostane, jer je to, kako kaže, ,,jedna od rijetkih svijetlih tačaka u gradu”.

,,Pitamo se zašto sve ide u Podgoricu? Sjever je jako siromašan i opustošen dio države. Studentima i osobama koje finansiraju njihovo školovanje nije lako uplaćivati 1.000 eura po godini, a tu su još dodatni troškovi za knjige, skripte, štampanje seminarskih radova i uniformu koja je neophodna za praktični rad. Grozno je zamisliti da jedan student mora imati finansijskih sredstava još za prevoz, stan i hranu, a oslonio se na to da će školovanje završiti u Beranama. Sedamdeset odsto studenata je sa sjevera, a veća polovina bi sigurno odustala od daljeg školovanja”, vjeruje ova djevojka.

Opstanak Visoke medicinske škole je kao malo koji drugi problem ujedinio mišljenja svih u gradu na Limu.

Odbornica u lokalnom parlamentu Anđela Bojović (SNP) izjavila je da su se predstavnici svih političkih partija u Beranama na sastan-ku kod gradonačelnika Dragoslava Šćekića saglasili da se zajed-ničkim djelovanjem suprotstave preseljenju Visoke medicinske škole u Podgoricu.

,,Seliti poslije toliko godina jednu visokoobrazovnu ustanovu iz Be-rana u trenutku kada za tako nešto ne postoji nijedan valjani razlog krajnje je nekorektan i neprofesionalan potez, ne samo prema stu-dentima nego i prema građanima sjevera”, kaže Bojovićeva.

Predsjednik opštine je izjavio da je imao neformalne razgovore sa predsjednikom Vlade o ovom pitanju.

,,Poslali smo zvanični poziv za sastanak sa ministrom prosvjete Damirom Šehovićem i nadamo se da će se odazvati pozivu. Odlazak Visoke medicinske škole šteti imidžu grada. Suvišno je reći koliko je ovo važno za sjever, jer bi studenti ovdje ostali. Osim toga većina tih studenata nije baš iz dobro situiranih porodica i odlazak u Podgoricu bi im napravio nove troškove”, kaže Šćekić.

A kao da je bilo juče. Ova visokoobrazovna ustanova otvorena je 2005. godine, i tada je bila prvi studijski program na sjeveru Crne Gore. Otvorena je kao studijski program Medicinskog fakulteta iz Podgorice, a prirodno se naslonila na tradicionalno jaku i dobru srednju medicinsku školu u ovom gradu i tradicionalno jak medicinski centar u regionu.

Godinu kasnije Demokratska partija socijalista je osvojila vlast u Beranama i počela sa megalomanskim projektima od kojih mnogi nikada nijesu završeni. Tada su u Beranama otvorene još tri faklultetske jedinice – Učiteljski fakultet, Engleski jezik, Primijenjeni računari, kao i privatni Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama. U jednom trenutku u Beranama je bilo čak hiljadu studenata koji su započeli nastavu na pragu kuće.

Kroz grad su defilovali ministri prosvjete, dekani i ugledni univerzitetski profesori. Nizala su se obećanja. Otvarani su zvanično čak i naučno-istraživački centri. Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama dobio je licencu za tu djelatnost i najavio čak otvaranje postiplomskih studija.

Berane je trebalo da postane regionalni univerzitetski centar. Zašto i ne bi, kada su to mogli postati Tutin ili Blace u susjednoj Srbiji.

U naletu takvog elana započeta je i rekonstrukcija, odnosno izgradnja zgrade budućeg univerzitetskog centra, vrijedna četiri i po miliona eura. Onda je došla 2014. godina, kada je Demokratska partija socijalista poslije dva mandata izgubila vlast u gradu.

Pod izgovorom da nijesu rentabilni, država je počela da povlači jedan po jedan studijski program iz Berana. I povučeni su i pogašeni svi, osim Visoke medicinske škole, za koju se sada najavljuje da bi i ona mogla da se preseli u Podgoricu.

Zbog ovih činjenica i zbog vraćanja Berana u status palanke nije se pobunio niko od poslanika vladajućih partija. Opstrukcija opozicionih vlasti u ovom gradu bila je očigledna.

Kao i u svim opozicionim opštinama. Poznata priča. Svjedočanstvo toga je i nikada useljena zgrada univerzitetskog centra Berane, čiji je finansijer bila Vlada Crne Gore posredstvom Direkcije za javne radove.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo