Srednjovjekovna pancirna košulja neprocjenjive vrijednosti, koja se čuva u Polimskom muzeju u Beranama, skoro u potpunosti je nedavno rekonstruisana, zahvaljujući dvojici stranih eksperata koji su o svom trošku boravili u ovom gradu i radili taj osjetljivi i važan posao
Srednjovjekovna pancirna košulja neprocjenjive vrijednosti, koja se čuva u Polimskom muzeju u Beranama, skoro u potpunosti je nedavno rekonstruisana, zahvaljujući dvojici stranih eksperata koji su o svom trošku boravili u ovom gradu i radili taj osjetljivi i važan posao.
Monitoru su u ovoj kulturnoj ustanovi objasnili da je to druga restauracija ove košulje, od kada je ona u vlasništvu Polimskog muzeja, ali da je sada konačno dobila svoj prvobitni izgled.
„Pancirna košulja, ili varežnjača, kako je drugi naziv za nju, nalazila se na našem sajtu, i tu je primijetio i za nju se zainteresovao istoričar i specijalista sa srednji vijek iz Austrije Sebastijan Volk. On je stupio sa nama u kontakt i izrazio želju da dođe u Berane i vidi u kakvom stanju. Tako je sve počelo“ – priča kustos Polimskog muzeja Slobodan Obradović.
Prema njegovim riječima, Volk je odmah vidio da se radi o izuzetnom primjerku, sa oklopom, odnosno tijelom, kapuljačom i preklopom za zaštitu lica.
„Smatrajući da se radi o rijetkoj i izuzetnoj pancirnoj košulji, on je, potom, stupio u kontakt sa profesorom i specijalistom za srednjovjekovno oružje u Amsterdamu Martinom Vajhovenom. Njih dvojica su se ponudili da, isto tako o svom trošku, dođu u Berane i da pokušaju da rade na njenoj restauraciji“ – priča Obradović.
Da će priča dobiti svoj epilog, potvrdilo se kada su dvojica stranih eksperata ljetos, zaista, stigli u Berane, i zatim izvjesno vrijeme, strpljivo ugrađujući nedostajuće alke u različitim bojama, stvorili sliku prvobitnog izgleda pancirne košulje.
„Trebalo je da vidite sa koliko su strpljenja i ljubavi prema poslu oni to radili. Provodili su vrijeme klečeći na patosu i povezujući alku po alku. U završnoj fazi smo obezbijedili lutku, navukli joj košulju, i tako su posao doveli do kraja. Takvu posvećenost poslu ja do sada nisam vidio. Pazite, oni su o svom trošku došli i boravili u Beranama, i sve to radili bez ikakve nadoknade“ – kaže Obradović.
Strani eksperti su u početku vjerovali da se radi o artefaktu iz desetog vijeka, ali su tokom restauracije utvrdili da je, ipak, riječ o nešto kasnijem periodu, odnosno petnaestom vijeku i dobu Osmanlija na ovim prostorima.
Poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac kaže da je zanimljiva i priča o tome kako je o košulja pronađena.
„Pronađena je 1936. godine, i dugo se nalazila u privatnom posjedu jedne porodice iz sela Donja Ržanica kod Berana. U literaturi je najprije opisano da je pronađena u pećini Minas, u blizini ovog sela. Budući da sam ja istraživao ovu pećinu i utvrdio da se radi o bronzanom dobu, isključili smo mogućnost da košulja potiče odatle. Vjerovatnija je druga priča, i saznanja da kojih smo mi došli, a to je da je košulja pronađena na padini Tumbarica, kod Donje Ržanice, u blizini seskog vodovoda u Alugama“ – kaže Lutovac.
Kustosu Obradoviću je poznata i priča koja ide u prilog drugoj verziji pronalaska vrijedne pancirne košulje.
„Svojevremeno mi je nekadašnji potpredsjednik opštine Berane, sada pokojni dr Strahinja Asović, pričao o tome kako je košulju pronašao njegov djed, i da je dugo stajala u metalnom sanduku na tavanu seoske kuće. Kao dječak, Strahinja se negdje u školi, na času istorije pohvalio pred profesorom da njegov djed čuva pancirnu košulju. Kada mu profesor nije povjerovao, on je donio u školu. Tako je pancirna košulja ugledala svjetlo dana i počelo je interesovanje za nju“ – tvrdi Obradović.
Polimski muzej je iste godine kada je formiran, 1955. godine, otkupio košulju, i njena prva restauracija obavljena je nešto kasnije u Vojnom muzeju u Srbiji. Takva je sačuvana do u skorije vrijeme, kao jedan od najvrednijih eksponata istorijske zbirke Polimskog muzeja.
U muzejskom kartonu, pod brojem 163, zapisano je da je košulja izrađena od čeličnih žica, nitovana, da je kapuljača dosta oštećena, kao i da se dosta oštećenja vidi na tijelu. Njena težina je 14 kilograma, a dužina 124 centimetra.
Izlagana je na izložbi „Oružje u Crnoj Gori kroz vjekove“ u Podgorici 2016. godine, a prvi put je široj javnosti predstavio i publikovao Pavle Mijović 1980. godine, u svojoj knjizi „Umjetničko blago Crne Gore“.
„Vjerovatno da bi košulja i dalje bila u stanju u kakvom smo je mi čuvali, da se nijesu pojavili stručnjaci iz Holandije i Austrije. Njima, možemo slobodno reći, dugujemo neizmjernu zahvalnost zbog toga što su došli u Berane i, strpljivo radeći, alku po alku, vratili joj autentičan prvobitni izgled“ – kaže direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić.
Sagovornici Monitora ističu da su tokom boravka stranih eksperata imali izvanredno iskustvo, i da su oni izrazili želju da se opet vrate u Berane, i nastave istraživački rad u za njima najbliskijoj oblasti, vezano za srednji vijek.
„Arheologija je, pokazalo se i na ovom primjeru, profesija koja ne poznaje granice, a arheolozi ljudi koji su spremni da zbog ljubavi prema poslu kojim se bave, ne pitajući koliko će ih to koštati vlstitog novca, dođu u neko maleno mjesto na Balkanu i rade posao kao da su u svom dvorištu ili u svojoj kući“ – kaže arheolog Lutovac.
Polimski muzej u Beranama predstavlja odavno regionalnu kulturnu ustanovu. U njemu se čuvaju izuzetno vrijedni eksponati, od najranijih tragova života kulture na ovim prostorima, do novije istorije.
Arheolozi i drugi eksperti Polimskog muzeja naglašavaju da Polimlje predstavlja izuzetan arheloški potencijal i prostor, koji je zahvaljujući njihovom entuzijazmu i višedecenijskom radu, u dobroj mjeri istražen.
Dolazeći bez ikakvog interesa u Berane i strpljivo radeći na restauraciji srednjovjekovne pancirne košulje, strani eksperti su nam održali lekciju ne samo iz arheologije i kulturologije, već i iz savremenog shvatanja svijeta kao globalnog sela, koji je daleko od vještačkih etničkih i svakavih drugih ograda podignutih na Balkanu.
Tufik SOFTIĆ
FELJTON3 sedmice
OKO NAS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
BAŠTE BRIGANJA3 sedmice
ALTERVIZIJA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU2 sedmice