Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE – OD ZGRADE ZA PENZIONERE NI KAMEN TEMELJAC: Pokradena starost

Objavljeno prije

na

Ni nakon osam godina otkako su Fond PIO i Ministarstvo rada i socijalnog staranja Opštini Berane uplatili 220 000 eura za izgradnju dvanaest stanova za penzionere, niko još nije odgovarao zato što je taj novac nenamjenski potrošen, a od obećane zgrade do danas nije ostao ni kamen temeljac.

Pitanje gdje je i kako završio novac, ovih je dana aktuelizovano u opštinskom Udruženju penzionera. Predsjednik tog Udruženja Ivo Šekularac za Monitor kaže da neće odustati od izgradnje te zgrade, te da u ime penzionera u ovom gradu niko nema pravo to da uradi.

,,Mi jesmo nemoćni da učinimo nešto konkretno, ali smijemo i dalje da postavljamo pitanje zašto smo izvarani i zašto projekat koji je realizovan u Nikšiću nije makar minimalnim dijelom zaživio i u Beranama”, kaže Šekularac.

On objašnjava da je te, već daleke 2008. godine bilo obećano da se u Beranama i Nikšiću sagrade zgrade za penzionere sa po dvanaest stanova.

,,Šta se desilo? U Nikšiću je napravljena najprije ta mala zgrada sa dvanaest stanova, pa se nije stalo na tome, nego je napravljena još jedna zgrada sa sedamdeset pet stanova, a sada se planira još jedna. U Beranama od svega nije bilo ništa”, kaže Šekularac.

Prema njegovim riječima, sramota je što se neko usudio da nenamjenski potroši novac koji je bio namijenjen beranskim penzionerima.

,,Od ukupnog broja penzionera u ovom gradu, naše su procjene da njih oko stotinu i dvadeset nemaju riješeno stambeno pitanje. Toliko ih je, naime, izrazilo interesovanje za stan. Zar nije žalosno čitavog života raditi i dočekati penziju kao podstanar? To je sramota za državu. Upravo zbog toga bi neko morao da odgovara zašto je projekat koji je bez problema zaživio u Nikšiću, propao u Beranama”, kaže Šekularac.

Predsjednik Udruženja penzionera podsjeća da se sve dešavalo u vrijeme lokalne vlasti Demokratske partije socijalista.

,,Lagali su nas do posljednjeg momenta. Kada god smo ih podsjećali i postavljali pitanje gdje je novac, govorili su nam da je tu i da zgrada samo što nije počela da se gradi. Onda su izgubili lokalnu vlast pa se i novcu izgubio trag. Potrošen je ko zna za šta”, priča Šekularac.

U Beranama, prema posljednjim procjenama, živi oko pet i po hiljada penzionera. Prosječna penzija daleko je ispod državnog prosjeka i ekonomska kriza posebno negativno utiče na standard ove populacije. Većina njih suočava se s teškim egzistencijalnim problemima.

,,Zato zahtijevamo da se ponovo pokrene projekat izgradnje stambene zgrade za penzionere. Ako može toliki novac da se odvaja za Nikšić, morao bi i za Berane. Jeste da Nikšić ima više penzionera, ali ni Berane nije mali grad. Kako ući u trag tom novcu gdje je potrošen, to već ne znam”, kaže Šekularac.

I pored toga što je nova vlast u Beranama podnoseći krivične prijave protiv funkcionera Demokratske partije socijalista potencirala nenamjensko trošenje novca namijenjenog penzionerima, ovaj dio priče u javnosti nije dovoljno poznat.

U decembru 2008. godine potpisan je ugovor o sufinansiranju stambenog objekta sa dvanaest stanova u Beranama za potrebe korisnika penzija republičkog Fonda PIO. Potpisnici tog ugovora bili su tadašnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Opšti-na Berane i Fond PIO.

Ugovorom su se sve tri strane obavezale da za realizaciju tog pro-jekta ulože po 120.000 eura. Opština je svoj dio trebalo da obezbijedi kroz plac i komunalnu infrastrukturu.

Raspoloživa dokumentacija pokazuje da su Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja i Fond PIO već u startu izmirili svoj dio obaveza i uplatili po 120.000 eura na žiro-račun Opštine Berane.

To potvrđuju i iz lokalne uprave, ali ističu da im nije poznato na šta je prethodno opštinsko rukovodstvo potrošilo ta sredstva.

,,Postoje jasni dokazi da je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja nakon potpisivanja ugovora na žiro-račun Opštine Berane uplatilo jednom dvadeset hiljada eura, a drugi put sto hiljada. Tako-đe, imamo dokaze da je Fond PIO na žiro-račun Opštine Berane 5. oktobra 2009. godine uplatio sto dvadeset hiljada eura za izgradnju zgrade za penzionere, ali nama nije poznato šta se s tim novcem desilo. Znamo samo da nije usmjeren za izgradnju te zgrade”, kažu u lokalnoj upravi.

Aktuelno rukovodstvo opštine Berane ističe da se u moru naslije-đenih problema suočava i s problemom zgrade za potrebe penzio-nera. Oni tvrde da će lokalna uprava u narednom periodu pokušati da inicira realizaciju tog projekta.

,,Novac za izgradnju zgrade za penzionere dospio je na račun Op-štine Berane još 2009. godine, i to u periodu kad su njim raspola-gali kadrovi DPS-a. Taj novac, nažalost, nije upotrijebljen za te po-trebe. Tako se nova lokalna vlast u Beranama suočila i s tim pro-blemom. No, bez obzira na tu činjenicu, znajući da se radi o značaj-nom projektu, pokušaćemo, i pored finansijskih ograničenja, da obezbijedimo dio sredstava za početak izgradnje zgrade za penzio-nere”, ističu u Opštini Berane.

Iz koalicije na vlasti Zdravo Berane, ponovo su pozvali bivše funkcionere koji su obavljali taj posao od 2006. do 2014. godine da konačno saopšte zašto za vrijeme njihovog mandata nije napravlje-na zgrada za penzionere.

,,U tom periodu, dok je u Beranama na vlasti bila Demokratska partija socijalsita, iz lokalne uprave je saopštavano da je za taj stambeni objekat urađena projektna dokumentacija, da je odabra-na lokacija i da će zgrada uskoro početi da se gradi. Međutim, ta zgrada se još nalazi samo u planovima. Poslije svega, postoji opravdana sumnja da su namjenska novčana sredstva potrošena, čime su beranski penzioneri koji nemaju riješeno stambeno pitanje grubo oštećeni. Zato i mi postavljamo pitanje gdje je potrošen taj novac. Takođe, zahtijevamo da se na odgovornost pozovu svi oni koji su eventualno zloupotrijebili sredstva namijenjena penzionerima”, kažu u koaliciji Zdravo Berane.

Protiv grupe beranskih funkcionera iz Demokratske partije socijalista otvorena je istraga u Specijalnom tužilaštvu po krivičnim prijavama koje je podnijela nova lokalna vlast. U pritvoru nijesu proveli mnogo, ali je postupak otvoren i teško da će se tako lako zatvoriti.

Da zloupotrebama nije bilo kraja, govori i slučaj sa novcem namijenjenim za zgradu za penzionere. Iako je došlo vrijeme za naplatu, teško se može vratiti sve što je oteto. Neki građani Berana treće dobi biološki neće dočekati ispravljanje teške nepravde. Ova vlast je, tako, mnogim generacijama ukrala ne samo mladost, već i nečiju zasluženu mirnu starost.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo