Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: NOVI UGOSTITELJSKI OBJEKTI: Povratak na turističku mapu

Objavljeno prije

na

Mogu li novi hotelsko ugostiteljski objekti u Beranama učiniti nešto više na turističkom pozicioniranju ovog grada, koji je s nekada moćnim hotelsko-turističkim preduzećem bio najjači turistički centar na sjeveru države? Na to pitanje odgovor bi se mogao dobiti već u skorijoj budućnosti, dok ovi objekti zažive punim kapacitetima. U svakom slučaju ono što je izgrađeno u posljednjoj godini, ili tek treba da se gradi, uliva nadu da turizam može biti šansa Berana.

Ugostiteljsko turistički kompleks Viaggio na samom startu postigao je veliki poslovni uspjeh. Vlasnici Milan Zečević i Žarko Jevrić vratili su se s jubilarnog pedesetog Međunardonog turističkog sajma u Novom Sadu s priznanjima, odnosno nagradama i medaljama koje najavljuju uspješnu perspektivu ovog preduzetničkog poduhvata.

Oni ne kriju zadovoljstvo zbog činjenice da su prva i tako značajna priznanja stigla na samom startu druge poslovne godine.

„Mislim da smo ovim priznanjima međunarodnog karaktera na dobar način opravdali novac koji smo jednim dijelom dobili od IRF, a drugim i većim sami uložili u otvaranje restorana i kampa”, kaže Milan Zečević.

On objašnjava da su na sajmu u Novom Sadu osvojili najprije Povelju za kvalitet i bogatu turističku ponudu.

„Osim toga, dobili smo i tri zlatene medalje – za visok kvalitet restoranske usluge restorana Viaggio, zatim za ekskluzivnost ambijenta terase restorana, kao i još jednu, i to za ambijent s pratećim sadržajem auto campa Viaggio”, dodaje Zečević.

Zečević i Jevrić su kao poslovni partneri preduzeće Elitmontenegro osnovali prije dvije godine i odmah započeli izgradnju restorana i auto campa. Oni su u startu dobili podršku Investiciono razvojnog fonda u iznosu od 450 hiljada eura, dok je preostali, nešto veći dio od 550 hiljada predstavljao njihovo ulaganje.

„Čitav kompleks prostire se na oko tri hektara zemljišta, na atraktivnoj lokaciji u naselju Buče, pored novog regionalnog puta Berane – Kolašin. U samom restoranu, na oko šesto kvadrata nalazi se 150 mjesta, dok je gostima u ljetnjoj sezoni na usluzi još 250 mjesta na terasi našeg ugostiteljskog objekta”, kaže Zečević.

Vlasnici objašnjavaju da su projekat i kompleks pozicionirali u skladu s planovima za izgradnju regionalnog puta Berane – Kolašin koji bi trebalo da bude završen za godinu i po, kao i budućeg autoputa.

„Upravo nas je ovakva lokacija preporučila kod IRF za podršku. Od samog centra Berana udaljeni smo svega nešto više do dva kilometra, a opet dovoljno daleko da naši gosti uživaju u prirodi i potpunom miru od gradske gužve”, pričaju vlasnici.

Oni govore i o budućim ambicioznim planovima za valorizaciju zemljišta na kojem se ugostiteljsko turistički kompleks nalazi.

„Naši planovi vezani su za izgradnju hotela s pedeset ležajeva, kao i bazena. Time ćemo upotpuniti ponudu. To je nešto što namjeravamo da započnemo već sljedeće godine”, kažu vlasnici ovog savremenog turističkog sela.

Samo auto kamp ovog ugostiteljskog objekta prostire se na sedamsto kvadrata i može u svakom trenutku da primi pedeset kamp prikolica. Vlasnici tvrde da je opremljen po najvećim evropskim standardima, i da je na taj način jedinstven ne samo u ovom dijelu Crne Gore, već i u regionu.

Ljeto u Beranama proteklo je, ipak, u znaku otvaranja hotela Berane. Hotel je stigao da otvori lično premijer i da iz Berana poruči kako je taj projekat važan ne samo za taj grad „već za sjever i čitavu Crnu Goru”.

Izvršni direktor firme koja je hotel podigla iz pepela, Beton Grupe Popović, Aleksandar Popović ističe da je ova kompanija osnovana prije tri decenije i da je izrasla iz zanatske radnje i u međuvremenu prerasla u modernu i uspješnu kompaniju.

„Kao proizvođač betonskih elemenata nesporni smo lider na sjeveru Crne Gore. Naši proizvodi se ugrađuju u najznačajniji projekat za Crnu Goru, autoput. Od renomiranog restorana u centru Berana, prepoznati smo i u oblasti ugostiteljstva. Upravo to iskustvo nam je dalo ideju da uđemo u projekat kupovine i adaptacije hotela Berane. I na tome nećemo stati”, – kaže Popović, najavljujući neke nove projekte u oblasti energetike i poljoprivrede.

Rekonstrukcija hotela Berane trajala je osamnaest mjeseci. Objekat obuhvata površinu od sedam hiljada kvadrata. Raspolaže sa 80 ležajeva i svim pratećim sadržajima. Ambijentalno je prilagođen prostoru za koji su Beranci posebno vezani.

Objekat između ostalog ima hotelsku terasu, čuvenu baštu i kongresnu salu sa preko petsto mjesta. U narednoj fazi, kako je najavljeno, imaće spa centar sa bazenom, saunom i turskim kupatilom, auto kampom po kome je hotel nekada bio prepoznatljiv.

Najavljeno je da će se u saradnji s lokalnom upravom razvijati sportski turizam i iskazano uvjerenje da će otvaranje hotela omogućiti dinamičniji razvoj grada i sjevera u cjelini.

Da opština Berane postaje atraktivnija turistička destinacija smatra i gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić.

On kaže da ovaj hotel predstavlja prekretnicu u tirističkom razvoju grada i veliku pomoć u razvoju drugih djelatnosti, preko sportske ponude, kongresnkog turizma, susreta privrednika.

„Investitori su ne samo renovirali hotel već i promijenili izgled grada, koji će, nadamo se, otvaranjem ovog hotela biti na listi renomiranih turističkih destinacija. Ovaj hotel je otvorio četrdeset novih radnih mjesta, što je važno za razvoj grada. Ovo će biti podstrek drugim investitorima da u saradnji s državom i opštinom krenu u nove projekte važne za ravoj grada”, nada se Šćekić.

U okolini grada otvoreno je još nekoliko atraktivnih etno sela, a u samom gradu od ranije postoje tri-četiri hotela manjih kapaciteta, ali visokog luksuza.

Sada, na pragu zimske sezone, sve oči su uprte u nove vlasnike hotela Lokve, na planini Cmiljevici. Braća Guberinić prošle su godine kupili ovaj hotel i skijalište i tvrde da imaju vrlo ambiciozne planove.

Kada još taj hotel i skijalište prorade u punom kapacitetu, Berane stiče sve uslove da se vrati na turističku mapu Crne Gore, kao vrlo atraktivna i ljetnja i zimska destinacija.

Sve to ovaj grad je imao mnogo godina ranije. U periodu koji je uslijedio, poznatom kao traznzicija, temeljno je razgrađeno štošta, pa i hotelsko-turističko preduzeće Berane i grad potonuo u turistički mrak.

Novi ugostiteljski objekti izgrađeni u posljednjih godinu, godinu i po, ulivaju nadu da se nestanak HTP-a, kao najsolvetnijeg turističkog preduzeća na sjeveru, može nadomjestiti i vratiti makar dio stare turističke tradicije i sjaja.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo