Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE – KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV BIVŠIH ČELNIKA: Sila – zakon

Objavljeno prije

na

Kada je novim gradskim vlastima u Beranama iz koalicije Zdravo Berane SNP – DF stigao račun koji su napravili njihovi DPS prethodnici u jednoj ćevabdžinici u iznosu od pedeset hiljada eura, to je bilo skoro za rubriku vjerovali ili ne, a možda i za Ginisovu knjigu rekorda. Tim prije što je račun napravila samo služba bivšeg predsjednika opštine koja je brojala dvadeset radnika.

Tako se, beveći se matematikom, došlo do računice da su za posljednje tri godine radnici ove službe pojeli dvadeset hiljada porcija ćevapa. To bi dalje značilo da je svaki zaposleni u službi pojeo po hiljadu porcija, odnosno po porciju svakodnevno. Ne prekidajući praksu dobrog jela ni u vrijeme vikenda i godišnjih odmora.

Ova vijest je potpuno precizna, mada još nije zvanično potvrđena, ali je zato provjereno i sigurno da je novi predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala protiv bivšeg predsjednika Vuke Golubovića, direktora Agencije za investicije i razvoj Milana Golubovića, koji je njegov rođeni brat, „kao i povezanih lica, privrednih subjekata, i to iz razloga što je u prethodnom periodu više od trista hiljada potrošeno u predizbornoj kampanji za radove u mjesnim zajednicama bez raspisanih tendera i ugovora, što je pritvzakonito, i čime je Opštini nanijeta šteta i ostavljeni problemi”.

Dokumenta do kojih je došao Monitor govore o zloupotrebama državnih resursa od strane Demokratske partije socijalista. Tako glasači ove partije iz sela Goražde, u vezi sa nasipanjem puta direktno se obraćaju predsjedniku OO DPS Budimiru Dabetiću.

,,Stanovnici Goražda su saglasni u zahtjevu da im se pomogne jer su dugogodišnji glasači i simpatizeri DPS”, navodi se u pismu, uz priložena imena i potpise mještana toga sela. Sa brojevima kontakt telefona.

Monitorov izvor iz kolicije Zdravo Berane objašnjava da je ,,ovaj unutarstranački papir nekako našao put do dokumentacije Opštine Berane i vrlo plastično pokazuje kako je DPS izjednačio javne institucije sa strankom i tako direktno zloupotrijebio javna sredstva svih građana”.

Monitor je, takođe, u posjedu kopije građevinskog dnevnika za radove u Mjesnoj zajednici Gornje Zaostro, gdje se dva puta pojavljuje isti broj lista na građevinskom dnevniku. Iako MZ Gornje Zaostro traži novac nakon izvođenja radova, u građevinskim dnevnicima već stoji Agencija kao investitor, a kao nadzorni organ je potpisano lice koje nije građevinski inženjer.

Za te radove je priložen i račun od 10.224 eura, iako je poznato da po Zakonu o javnim nabavkama, Opština ne može da plati ništa preko 5.000 eura bez tendera. U ovom slučaju, osnov je ,,molba” MZ za već izvršene radove, a izvođač je Stojan Šćekić, kum bivšeg direktora Agencije Milana Golubovića.

,,Zahtjev MZ Gornje Zaostro Opštini za plaćanje radova koji su već izvedeni i za koje su se tek sad sjetili da nemaju sredstava nije službeno zaveden u arhivu, ni mjesnoj zajednici, ni Opštini. U dokumentaciji Opštine koja se odnosi na izvođenje radova za mjesne zajednice, nalazi se i spisak predsjednika mjesnih odbora Demokratske partije socijalista. Očigledno je koje institucije države priznaje Demokratska partija socijalista. Samo stranačke”, navodi ovaj izvor.

Monitoru je stavljen na uvid i spisak dijela radova iz 2011, koji se potražuju tek 2014. Investitor je Agencija, iako mjesna zajednica traži novac od Agencije tek nakon izvođenja radova. Tu je i izjava o nasipanju puta u prigradskom naselju Dolac. Potpisana je od strane direktora Agencije i predsjednika MZ, ali isto tako nije zavedeno ni u MZ, ni u Agenciji. Ovaj račun je, kao i obrazac zahtjeva, istovjetan onom u Gornjem Zaostru, kao i iznosu od 10.224 eura.

,,I u ovom slučaju, osnov je ‘molba’ MZ za već izvršene radove, a izvođač je opet kum bivšeg direktora Agencije za investicije i razvoj”, navodi naš izvor.

Za tužilaštvo će, ako pokaže interesovanje, biti značajan i dokument koji je naslovljen ,,opis radova u Budimlji”, bez datuma, gdje je poimenično napisano koliko puteva, sokaka, prilaza i slično je nasuto, i do čijih kuća. Preko čijih livada.

Ove fakture i dokumenta samo su dio onoga što ovih dana pristiže za naplatu novim lokalnim vlastima, a što im je DPS-SDP koalicija koja je Beranama vladala osam godina, ostavila u ,,amanet”. Prema navodima sa konferencije za novinare takvih računa, dakle, ima u iznosu od trista hiljada eura. Za sada.

Novi predsjednik opštine Dragoslav Šćekić (SNP) objašnjava da će krivične prijave protiv bivšeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS) biti podnijete i zbog nenamjenskog trošenja sredstava, kao što su sredstva iz uslovnih dotacija.

„Ukupno po samo jednom predmetu 124 hiljade, u vezi sa izgradnjom Vatrogasnog doma. Uslovne dotacije su bile iz Evropske unije, i ta sredstva su potrošena u druge svrhe, a trebalo je da se iskoriste za završetak radova na Vatrogasnom domu, što nije učinjeno i mi sada imamo određenih problema zbog toga”, izjavio je Šćekić.

Prema njegovim riječima razlog za krivičnu prijavu je i nenamjenski potrošenih 48 hiljada, za tek započeti Regionalni biznis centar, koja su trebalo da budu sredstva sopstevenog učešća Opštine Berane.

„Sredstva Fonda PIO za rješavanje stambenih problema i pitanje penzionera u iznosu od 120 hiljada takođe su potrošena nenamjenski. Isti slučajevi su sa sredstvima za vodovode Polica, Ržanica i tako dalje. Postoji i niz drugih stvari koje ćemo u narednom periodu konkretno iznositi u javnost”, rekao je Šćekić.

On je kazao da očekuje da će državni organi ažurno ući u ispitivanje svih ovih navoda. „Kao što se ažurno i pristupa pri donošenju rješenja za izvršenje za blokade računa Opštine Berane, iako kroz ove stvari vidimo da su neke blokade neosnovane, da su neke cesije i ugovori sklapani nezakonito, i da zbog toga trpi cijeli grad, odnosno Opština Berane, zaposleni i svi građani Berana. Ovo je tek početak onoga što mi kroz dokumentaciju već prepoznajemo”, rekao je Šćekić.

Novo rukovodstvo opštine uputilo je zvaničan zahtjev Državnoj revizorskoj instituciji da uvrsti i Opštinu Berane u svoj plan pošto nije do sada imala prilike da vrši revizorski nalaz u okviru finansiranja i poslovanja Opštine.

„Tražimo da to urade za ovu godinu, a u narednih nekoliko dana ćemo uputiti pozive za redovnu reviziju za 2013. kao i za specijalne revizije od 2008. godine do današnjeg dana”, kazao je Šćekić.

Na pitanje da li stvarno vjeruje da će država preduzeti adekvatene mjere na osnovu podnijetih krivičnih prijava, on je odgovorio da je to pitanje za državne organe.

„Mi kao Opština smo dužni da obavijestimo javnost i nadležne organe o postupcima koji su se dešavali u prethodnom periodu, ali mi kao Opština ne želimo, niti imamo pravo po zakonu da utičemo na državnog tužioca, sudove i sve organe koji će se baviti ovim”, rekao je Šćekić.

Predsjednik Opštine nije želio da prejudicira eventualne nove krivične prijave, ali je naglasio da će „svaki segment u lokalnoj samoupravi biti revidiran”. Samo „prvi presjek” stanja poslije mjesec i po navodi na siguran podatak da je Opština Berane dužna preko petnest miliona eura, i da to nije konačna cifra. Neko je u komentarima uz ovu vijest napisao: ako je toliko ukradeno u siromašnim Beranama, koliko je tek ukradeno u Podgorici.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SAMOUBISTVO NENADA NOVOVIĆA  U SPUŠKOM ZATVORU: Porodica optužuje Upravu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od početka 2020. godine šest pritvorenika oduzelo je sebi život u zatvoru u Spužu. Supruga Baranina Nenada Novovića, koji je 23. februara oduzeo sebi život u tom zatvoru, tvrdi da Uprava i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da to spriječe. Insistira da se sprovede detaljna istraga

 

 

Istraga o tome kako je 33.godišnji Baranin Nenad Novović 23. februara u spuškom zatvoru oduzeo sebi život  dok se nalazio u ćeliji koja je pod video nadzorom i dalje traje. Dok istražiteli ispituju da li u ovom slučaju ima propusta službenika zatvorskog obezbjeđenja,  Novovićeva supruga Kristina tvrdi da Uprava zatvora i zatvorski ljekari nijesu preduzeli ništa da spriječe samoubistvo. Kaže i da su ignorisali molbe da njenog supruga, koji je imao mentalnih problema, adekvatno liječe.

„Moj suprug je bio u teškom mentalnom stanju i ja sam više puta molila nadležne da mu pruže odgovarajuću medicinsku pomoć- ali moje molbe su ignorisane. Umjesto liječenja i zaštite, ostavljen je u jednokrevetnoj ćeliji, uprkos jasnim pokazateljima da je ugrožen. Njegov život ostao je u rukama institucija, a njihov nemar i nehumanost su ga koštali istog“, kaže ona.

Pojašnjava da su prvi put cimeri iz zatvorske ćelije primijetili da je Nenadu narušeno mentalno i fizičko stanje u aprilu prošle godine, te da su tada prvi put i tražili da ga posjeti stručno lice.

“Tada je prvi put psihijatar Nenada posjetio i zvao na razgovor. Saznanja su da je taj razgovor trajao minut i po i da je doktorica procijenila da je u pitanju sportista, što i jeste, moj suprug jeste bio sportista i dobar momak, ali i kroz posjete, kao i  momci koji su provodili sa njim 24 časa, vidjelo se da nešto nije u redu“, kaže ona. .

Objašnjava  da je nakon toga njen suprug promijenio sobu, ali da njegovi problemi nijesu prestali.

„Nenad  nije htio da izađe iz kreveta, nije htio da komunicira sa ljudima. Znam da je došlo i do sukoba u toj sobi. To psihičko stanje  kod njega ispoljavalo se vjerovatno kroz neki vid agresije, kaže Kristina Novović koja ističe da su ljekari bili upoznati da mu je potrebna pomoć te da zna da je i njen suprug sam tražio psihijatra jer je bio svjestan da mu je neophodno liječenje.

„Nemam uvid u te izvještaje,  odnosno šta je dobio od terapije. Međutim očigledno da terapija nije bila adekvatna čim je došlo do ovoga i očigledno i razgovori sa psihijatrom nijesu urodili plodom“, tvrdi Nenadova  supruga.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIRN:  ZLOČIN U BUKOVICI: Dugo čekanje na pravdu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon tri decenije ratni zločini u Bukovici kod Pljevalja i dalje bez pravnog epiloga, porodice žrtava i civilni aktivisti nezadovoljni reakcijom pravosuđa

 

 

Nikad mi neće jasno biti zašto je moj otac ubijen. Bilo mu je pogrešno ime po svemu sudeći“, kaže Vilha Đogo iz Bukovice kod Pljevalja koja danas živi u Mostaru.

Vilha Đogo je rođena u Crnoj Gori i bila je svjedok torture koju su od 1992. do 1995. paravojne, vojne i policijske formacije sprovodile na teritoriji Bukovice kod Pljevalja. U to vrijeme živjela je u selu Tvrdakovići u bukovičkom kraju.

Njenog oca Džefera Đoga (57)  15. juna 1993. godine ubio je pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) Majoš Vrećo na putu ka selu Potkruše kod Pljevalja. Pripadnici VRS Vrećo i Dragomir Krvavac, obojica iz Bukovice, fizički su maltretirali Đoga a onda mu naredili da legne potrbuške, nakon čega mu je Vrećo iz neposredne blizine ispalio tri metka u glavu. Tijelo pedesetsedmogodišnjeg Džafera Đoga kasnije je pronađeno prekriveno granjem.

Bukovica je planinsko područje u opštini Pljevlja uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom i obuhvata 37 sela, a tokom rata u Bosni i Hercegovini u bukovičkom kraju boravio je veliki broj rezervista Vojske Jugoslavije, policije Crne Gore i pripadnika paravojnih formacija.

Oni su, prema svjedočenjima stanovnika Bukovice koja su prikupili nevladine organizacije za ljudska prava, od 1992. do 1995. godine sprovodili kampanju mučenja, pljačke i zlostavljanja bukovičkih Bošnjaka.

Vilha Đogo podsjeća da se njihova porodična kuća nalazila na putu ka Foči u BiH, kao i da je na tom području bila locirana vojska.

„Policija nam je dva puta pretresala kuću. Oba puta je policija došla od prvog komšije pravoslavca. Moja i njihova majka su pili kafu. Ključ od kuće su ostavljali kod nas. I nakon 20 dana pošto je otac ubijen, neki ljudi su došli kod njih puštali muziku i pucali u vis“, tvrdi.

Prema podacima Udruženja prognanih Bukovčana od 1992. do 1995. na teritoriji Bukovice ubijeno je šest osoba: Džafer Đogo, Hajro Muslić (75) i njegov sin Ejub Muslić (28), Latif Bungur (87), Hilmo Drkenda (70)  i Bijela Džaka (70) dok su Himzo Stovrag (65) i Hamed Bavčić (76) izvršili samoubistvo zbog posljedica torture. Desetine stanovnika bukovičkih sela bili su fizički zlostavljani, 11 je oteto i odvedeno u Čajniče u BiH,  90 porodica je protjerano, a većina domaćinstva opljačkana.

Majoš Vrećo je jedini pripadnik vojnih i policijskih formacija koji je osuđen zbog zločina u Bukovici. Osnovni sud u Bijelom Polju osudio je Vreća na 4 i po godine zatvora, da bi Viši sud u Bijelom Polju u novembru 1994. preinačio kaznu na 14 godina. Tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović amnestirao je Vreća u decembru 2001. godine.

Dragomir Krvavac oslobođen je zbog neuračunljivosti, a ubistvo Džafera Đoga nije okarakterisano kao ratni zločin već kao ubistvo izvršeno iz niskih pobuda i zbog nacionalne mržnje.

„Nisam zadovoljna sa istragom o ubistvu moga oca. Sva istraga se svela na izvršioca ubistva, a saučesnici i oni koji su nagovarali da ga ubiju i koji su bili prisutni prilikom ubistva su oslobođeni“, tvrdi Vilha Đogo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U SLUČAJU UBISTVA LJUBIŠE MRDAKA I PLJAČKE POŠTE U NIKŠIĆU: Ubijanje pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sud i tužilaštvo prebacuju odgovornost za oslobađajuću presudu jedni na druge, supruga ubijenog Ljubiše Mrdaka saopštila je da su ovakvom presudom Ljubišu ubili drugi put

 

 

Oslobađajuća presuda za pljačku nikšićke pošte i ubistvo Ljubiše Mrdaka, koju je u utorak donio sudija podgoričkog Višeg suda Veljko Radovanović izazvala je burne reakcije i kritike na račuin bezbjednosnog i pravosudnog sistema Crne Gore. Zbog ovog djela se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću, koji su nakon izricanja prvostepene presude pušteni iz spuškog zatvora.

Iz obrazloženja presude sudije Radovanovića,  zaključuje se  da je istraga traljavo vođena, te da tokom istražnog postupka nijesu prikupljeni dokazi kojima bi se potvrdilo ono što je tužilaštvo tvrdilo – da su optuženi 20.novembra 2021.godine u Nikšiću počinili razbojništvo tokom kojeg su ubili radnika obezbjeđenja Pošte, Ljubišu Mrdaka.

Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.

„ Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu. Saslušano je na više desetina svjedoka, pregledano je na desetine sati video snimaka“, saopštio je sudija Radovanović. .

On je kazao da se iz optužnice nije moglo utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u Mrdaka.

„Stoji činjenica da je sud imao mogućnost da utvrdi pojedinačnu odgovornost optuženih što je i pokušao, preuzimajući istražnu ulogu, ali ni jedan od svjedoka nije mogao da prepozna optužene. Sud je imao u vidu sve dokaze podnesene od strane tužilaštva i navode odbrane. Sud smatra da se krivično pravna odgovornost nije mogla utvrditi na jasan i nedvosmislen način“,  kazao je između ostalog Radovanović u obrazloženju presude, navodeći propuste tužilačke istrage koja je, kako smatra, dovela do ovakve optužnice.

U obrazloženju oslobađajuće odluke sudija Radovanović je dodao i da su u pojedinim segmentima tvrdnje Višeg državnog tužilaštva ostale na nivou osnova sumnje a u nekim na nivou indicije ili čak ni na tome.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara
ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo