Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: KATASTAR POD LUPOM JAVNOSTI: Leglo korupcije

Objavljeno prije

na

Lokalna uprava u Beranama u kontinuitetu trpi ogromne štete zbog mnoštva nezakonitih i koruptivnih radnji odgovornih ljudi u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine. U Opštini Berane tvrde da je ,,zbog neodgovornog ponašanja zaposlenih u lokalnom katastru i drugim povezanim subjektima usporena realizacija velikog broja važnih projekata”.

Zbog, kako kažu, haotičnog stanja u ovoj državnoj ustanovi, Opština Berane ponovo je uputila poziv Specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću da dodatno preispita radnje odgovornih u beranskom katastru i učini nešto da ,,spasi grad od ljudi koji su se godinama poigravali s državnom imovimom, a samim tim i s građanima”, naglašavajući da su spremni da svoje tvrdnje potkrijepe dokazima i da očekuju bržu reakciju državnih organa zaduženih za suzbijanje organizovanog kriminala.

,,Zna se da su određena odgovorna lica iz Područne jedinice Uprave za nekretnine procesuirana od državnog tužilaštva i da se protiv njih vodi krivični postupak. Međutim, u beranskom katastru i dalje vlada pravi haos zbog čega velike štete trpi i Opština Berane i sami građani. Na djelu je opstrukcija po pitanju eksproprijacije zemljišta i objekata, jer odgovorni uporno odbijaju da uspostave zakonito svojinsko stanje na određenim katastarskim parcelama. Zbog toga i Opština Berane trpi velike štete, jer je u nemogućnosti da realizije mnoštvo projekata koji su od vitalnog značaja za lokalno stanovništvo. Zato ponovo pozivamo Milivoja Katnića da brže i efikasnije „pročešlja” rad beranskog katastra koji očigledno uz pomoć određenih uticajnih lica sa strane izbjegava da izvršava svoje zakonske obaveze”, saopštili su u lokalnoj upravi u Beranama.

U Opštini Berane očekuju da će konačno mjesto načelnika u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine zauzeti osoba koja će raditi u skladu s važećim zakonskim propisima.

,,Poznato je da se beranski katastar godinama nalazi u v.d. stanju, jer su njegovi rukovodioci redom bili vršioci dužnosti načelnika. Zato pozivamo Upravu da konačno na mjesto čelnika ove institucije u Beranama imenuje čovjeka koji će odgovorno raditi svoj posao i time štititi državnu imovinu, ali i imovinu građana”, kažu u lokalnoj upravi. Tim prije, jer se brojni predmeti vezani za nezakonito postupanje s državnom imovinom nalaze kod pravosudnih organa, s tim što se iz dana u dan otkrivaju novi slučajevi.

,,Mi svakodnevno dolazimo do novih saznanja koja ukazuju na neažurnost, a samim tim i na krivična djela odgovornih u beranskom katastru. Neki predmeti se nalaze kod tužilaštva, dok drugi čekaju na red, jer prosto ne možemo da postignemo da ih sve procesuiramo”, tvrde u Opštini Berane i dodaju da je neophodno ustanoviti kako su pojedinci i određena privatna preduzeća postajali vlasnici državne imovine i kako je poslije toga vršena njena eksproprijacija od Opštine Berane.

,,Očigledno je da su neke osobe i neka privatna preduzeća pod sumnjivim okolnostima knjižili u svoje vlasništvo državnu imovinu. Radi se i o parcelama koje se nalaze u samom centru grada. Ima slučajeva da je Opština Berane za vrijeme vladavine DPS nalagala eksproprijaciju određenih parcela za neke krajnje nelogične potrebe. Sve to ukazuje da postoji osnovana sumnja o određenim dilovima između lokalnih biznismena i bivših opštinskih rukovodilaca i njihovih mentora iz podgoričkog centra moći”, kažu u lokalnoj upravi.

I iz kolaicije Zdravo Berane, koja je na vlasti u Beranama, tvrde da je u posljednjoj deceniji protivpravno otuđivana državna imovina.

,,Dovoljno je pogledati ko je i gdje gradio određene objekte i shvatiti da se radi o krivičnim djelima koja imaju elemente organizovanog kriminala i protivpravnog otuđenja gradskog građevinskog zemljišta. Svako lako može uvidjeti da su u igri bili lokalni tajkuni kojima je leđa čuvao neko iz Demokratske partije socijalista. Iskreno se nadamo da će nadležni državni organi konačno reagovati na pravi način i pred lice pravde izvesti sve one koji su se ogriješili o zakon”, ističu u koliciji Zdravo Berane.

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević izjavio je da se po njegovom nalogu posljednjih godina intenzivno radilo na preispitivanju i sređivanju stanja u beranskom katastru.

On je ponovio da postoje dokazi koji ukazuju da je u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine u Beranama bilo ,,određenih propusta” i da je iz tih razloga pokretano više disciplinskih i krivičnih postupaka protiv jednog broja zaposlenih.

Kovačević je ustvrdio da će uskoro, nakon što je zaključen oglas za izbor načelnika, beranski katastar dobiti odgovornog rukovodioca koji će, između ostalog, imati zadatak da ispravi određene propuste.

,,Tačno je da je bilo određenih propusta u radu Područne jedinice u Beranama, ali mi nastojimo da se stanje dovede u red. No, za sve to treba dosta i vremena i truda s obzirom na to da se naše ustanove bave složenim poslovima. Ubrzo će doći i do imenovanja novog načelnika, koji će, nadam se, uspjeti da evidentira greške i učini sve da se one isprave”, prenio je njegovu izjavu dnevni list Dan.

Aktuelni predsjednik Opštine Dragoslav Šćekić ranije je najdirektnije pozvao glavnog specijalnog tužioca da preispita rad beranske Područne jedinice Uprave za nekretnine, zbog, kako je naveo, osnovane sumnje da su odgovorna lica u toj ustanovi u posljednjih petnaest godina počinila mnoštvo nezakonitih i koruptivnih radnji. On je izjavio da je spreman da svoje tvrdnje potkrijepi odgovarajućim dokazima.

,,Brojni primjeri ukazuju da je lokalni katastar bio i ostao maligno tkivo Berana. Između ostalog, odgovorni u Područnoj jedinici Uprave za nekretnine već petnaestak godina odbijaju da uspostave zakonito svojinsko stanje na određenim katastarskim pacelama i zaštiti državne imovine na Buču. Nezakonite radnje su evidentne i kad je riječ o eksproprijaciji državnog zemljišta na više lokacija u gradu, zbog čega Opština Berane trpi velike štete. Zato je krajnje vrijeme da se tome stane na kraj”, izjavio je Šćekić.

On je kazao da je dovoljno reći da ,,odgovorni u beranskom katastru izbjegavaju da postupe i po rješenjima Ministarstva unutrašnjih poslova pa shvatiti o kakvom se javašluku radi”.

Na sve to još prije četiri godine ukazivali su privatnici iz takozvanog Cvijetnog parka. Tako jedan od njih Esko Gruda smatra da je ovaj slučaj tipičan primjer kriminalnog organizovanja.

,,Istina o prodaji spornog zemljišta u Beranama na kojem je srušen i moj lokal, radi ličnog bogaćenja pojedinaca, mora jednom izaći na vidjelo. Tim prije, što čitavo Berane zna da su pojedinci u ovom slučaju oteli privatnu imovinu i na nezakonit način za sebe prigrabili ogromno bogatstvo”, kaže Gruda.

Ta najatraktivnija lokacija u gradu, na kojoj je nikla zgrada, preko noći je uz pomoć službenika katastra iz urbanog zemljišta pretvorena u livadu treće klase i prodata privatnicima na namještenom tenderu po bagatelnoj cijeni.

Da optužbe na račun beranskog katastra imaju osnova govori i činjenica da su se dva bivša načelnika te ustanove Darko Mališić i Momčilo Saičić, našli među beranskim funkcionerima koji su nedavno hapšeni i protiv kojih je otvorena istraga u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTIĆENA PODRUČJA BEZ ZAŠTITE: Samo paper parks

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izazovi upravljanja zaštićenim područjima u Crnoj Gori su višestruki.  Nema efikasnih upravljačkih struktura i adekvatne podrške lokalnih zajednica. Zbog toga, ti prostori ostaju zaštićeni samo na papiru, nerijetko stavljeni isključivo u službu turizma. U nekima ni godinama nakon proglašenja nema upravljača, ali ni planova upravljanja

 

 

Novoformirana Agencija za upravljanje prirodnim dobrima opštine Bijelo Polje mogla bi biti dobar primjer ostalim opštinama na koji se način kreće u zahtjevan posao brige o prostorima, koja su, u većini slučajeva u našoj državi,  zaštićena samo na papiru.   Odluka o osnivanju te Agencije usvojena je na nedavnoj sjednici lokalnog parlamenta, nakon što je Opština ranije zvanično zaštitila Đalovića klisuru, koja je proglašena spomenikom prirode. Svemu je prethodila intenzivna saradnja sa i NVO Eko-tim i globalnom organizacijom za zaštitu prirode The Nature Conservancy (TNC).

Nažalost, u mnogim drugim opštinama, napori civlilnog sektora i ponuđena stručna podrška nijesu prihvaćene na adekvtan način na lokalnom nivou, pa su brojni zaštićeni prostori, kako tvrde saogovornici Monitora  i dalje samo ”paper parks” , to jest, zaštićeni samo na papiru.

Kako za Monitor kaže Milija Čabarkapa, izvršni direktor NVO Eko tim, u Bijelom Polju, ta organizacija aktivno učestvuje u procesu uspostavljanja lokalnog upravljača zaštićenih područja kroz formiranje Agencije.

“Ta inicijativa, sprovedena u saradnji sa Opštinom i međunarodnim partnerom TNC, ima za cilj da obezbijedi dugoročno i efikasno upravljanje prirodnim resursima, sa posebnim fokusom na Đalovića klisuru. Eko-tim će pružiti stručnu pomoć u izradi planova upravljanja, obezbijediti početna sredstava za rad Agencije, kako bi se osiguralo da zaštićena područja imaju funkcionalne mehanizme upravljanja i zaštite”, objašnjava on.

Čabarkapa kaže da zaštićena područja u Crnoj Gori karakteriše nedostatak upravljača i planova upravljanja. Na ovaj način ne postižu se ciljevi zaštite i očuvanja, kao ni ciljevi održivog razvoja. Eko-tim, podsjeća on, poslednjih godina intenzivno zagovara uspostavljanje nekoliko novih zaštićenih područja. Pored Đalovića klisure, to su gornji tok rijeke Ćehotine u Bijelom Polju i Pljevljima, rijeke Mrtvice u Kolašinu. Međutim, kako poručuju iz te NVO, ne žele “da se zaštita tih područja završi samo formalnim proglašenjem”.  Nude da, kroz saradnju sa lokalnim vlastima, pomognu u formiranju i osposobljavanju upravljačkih struktura. Time se, tvrde, osigurava da zaštita ne ostane samo na papiru.

Analiza koju je Mreža zaštićenih područja Dinarida (Parkovi Dinarida) radila sa TNC pokazala je da uspostavljanje novih zaštićenih područja, koje se dešavalo od 2015. godine nadalje, ne prati uspostavljanje adekvatne upravljačke strukture niti adekvatni kapaciteti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U ULCINJU, NA ČEKANJU: Ni Mosta na Bojani ni prostornog plana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novi most na Bojani, kod Ulcinja, trebalo je i da bude otvoren u avgustu prošle godine. Taj most može da označi otvaranje nove stranice u odnosima između Crne Gore i Albanije. Ali, mosta još nema,  niti naznaka kada bi mogla da krene njegova gradnja. Cijenu plaćaju prvenstveno građani i turistička privreda Ulcinja

 

 

Budžet je politika u brojkama. A kada se tek 5.000 eura od potrebnih deset miliona predvidi u državnom budžetu za ovu godinu za gradnju novog mosta na Bojani, infrastrukturnog objekta od izuzetnog značaja za Ulcinj, onda to predstavlja jasnu potvrdu da smo se ponovo vratili u doba kada je razvojna i investiciona politika zaobilazila naš grad. Čini se da ovaj projekat nije više nikome u trenutnoj vlasti prioritet”, kaže predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, jasno je da nema političke volje za sprovođenje velikih kapitalnih investicija u Ulcinju. “Ono što je još gore je činjenica da nedostaje i političkog autoriteta i volje kod ljudi koji su konstituenti ove vlasti, da se brinu o razvoju naše opštine”, ističe Bajraktari dodajući da Vlada Crne Gore, u saradnji sa Opštinom Ulcinj, ima sve mehanizme da ovaj projekat dovede do kraja i to bez izgovora i okolišanja oko Prostornog plana Crne Gore (PPCG) i drugih planova nižeg reda, odnosno, onako kako rade za druge kapitalne investicije u brojnim drugim crnogorskim opštinama.

Iz crnogorske Vlade je saopšteno da se čeka na donošenje PPCG kako bi se krenulo u realizaciju projekta. Čeka se i na izradu i raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova, a nije formiran ni zajedničkog odbor i dvije agencije koje bi trebalo da realizuju čitav ovaj posao koje bi zajednički trebalo da finansiraju obje države sa po deset miliona eura.

Još se čeka i na susret dva premijera, Milojka Spajića i Edija Rame, koji bi u neposrednom razgovoru trebalo da poguraju ovaj projekat. Predsjednik Vlade Crne Gore je u novembru u Skupštini Crne Gore najavljivao da će doći do razgovora sa predsjednikom albanske vlade, kao i da su sredstva od deset miliona eura za most na Bojani bila predviđena Kapitalnim budžetom za 2024. godinu.

„Gradnjom mosta na Bojani Ulcinj bi prodisao, prestao biti svojevrsno slijepo crijevo. Najveći problem za nas je već godinama slaba saobraćajna povezanost, a ako na tome ništa ne radimo, onda je logično da ćemo imati sve manje gostiju”, kaže poznati turistički radnik Ismet Karamanaga.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROBLEMI VODOVODNIH  SISTEMA NA SJEVERU: Curi na sve strane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gotovo da nema vodovodnog sistema u sjevernim opštinama kojem nije neophodna temeljna rekonstrukcija. Zbog toga su gubici na mreži rekordni, vodovodi uglavnom od azbestno- cementnih cijevi, fali novca i radnika za saniranje kvarova

 

 

Dužina azbestnih vodovodnih cijevi u opštinama na sjeveru Crne Gore mjeri se desetinama kilometara, dok je skromna “kilometraža” onih koje su zamijenjene novim od kako su, prije sedam godina, započele pripreme na projektu Zamjena azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore.  Većina tih sistema su dotrajali, a iz godine u godinu se povećava  broj kvarova i procenat gubitaka vode.  Za sada opštine parcijalno mijenjaju djelove vodovodnih cjevovoda ili saniraju kvarove, a u većini lokalnih uprava saglasni su da su to poslovi   malog obima, koji ne daju dugoročne rezultate.

Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), tokom 2019. godine izrađeni su projektni zadaci za 21 opštinu, koji treba da omoguće rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi. Zamjena cijevi radila bi se u tri faze, a prva iznosila 20 odsto ukupne dužine. Međutim, još  nije poznato kada će se krenuti u realizaciju tog posla.

Predstavnici Eko fonda i PROCON-a potpisali su 2023. godine Ugovor o pružanju usluga za potrebe realizacije projekta Unaprjeđenje efikasnosti vodosnadbijevanja zamjenom azbestno-cementnih cjevovoda na području Crne Gore.  Cilj projekta je da se poboljšaju i obnove azbestno – cementni cjevovodi na području Crne Gore i uspostavi sveobuhvatni i funkcionalni sistem vodosnabdijevanja. Ukupna procijenjena dužina azbestno-cementnih cijevi u kompletnoj vodovodnoj mreži Crne Gore iznosi 614 km, a procijenjena vrijednost projekta je oko 200 miliona eura.         Potpisivanjem tog ugovora stvorene su pretpostavke za početak realizacije jednog od najvažnijih projekata u Crnoj Gori koji će unaprijediti efikasnost vodosnabdijevanja i, u suštinskom smislu, promijeniti funkcionisanje vodovodne mreže, te  trajno riješiti efikasnost snabdijevanja.

Do tada , preduzeća zadužena za vodovode na sjeveru kubure sa višestrukim izazovima, koje nijesu mogla  da riješe ni drastična povećanja cijene vode, a koja su potrošače mimoišla samo u nekim gradovima.  Kao glavni nedostatak u vodosnabdijevanju u Crnoj Gori prepoznat je problem dotrajalosti mreže i to prvenstveno azbestno –cementnih cijevi koji dovode do velikih gubitaka na mreži. Većina tih cijevi stara je preko 50 godina.  Upotreba azbestnih vlakana zabranjena je u Crnoj Gori 2016. godine, kada je usvojen Zakon o životnoj sredini, ali i danas samo stanovnici Petnjice i Plužina ne piju vodu iz njih.

Kako su Monitoru kazali u pljevaljskom Vodovodu, u njihovoj mreži je 25 kilometara azbestnih cijevi, a gubici vode  su preko 70 odsto.

“Veliki problem je dotrajala vodovodna mreža gdje postoje česti kvarovi. Veće popravke plaća Opština Pljevlja, dok tekuće održavanje bez naknade,  obavlja preduzeće.Pritom novac koji dolazi od lokalne uprave, prvo se usmjerava za otplatu rata koje se plaćaju za poreze i doprinose“, objašnjavaju.

I pljevaljski Vodovod, kao i mnoga druga preduzeća na sjeveru zadužena za vodosnadbijevanje, namaju dovoljan broj zaposlenih u tehničkoj službi, dok radnika u adminstraciji ne fali.

U Rožajama su slični problemi. Vodovodna mreža u centru varoši napravljena je još1964. godine. Sve je teže održavati tako dotrajali sitem, kažu u tamošnjem Vodovodu. Međutim, u toj opštini su uspjeli da smanje  gubitke tokom minule dvije godine, ali ne znaju koliko će to uspješno ponoviti ove i naredne godine. Saniranje kavrova na više načina iscrpljuje preduzeće, a do sada nije bilo ozbiljnih aktivnosti da se takvo stanje riješi.  U Rožajama imaju samo idejno rješenje za zamjenu vodovodnih cijevi od azbesta, ali još nije na vidiku glavni projekat.

Jedan od gorućih, višegodišnjih problema s kojim se suočava opština Žabljak je problem neurednog vodosnabdijevanja potrošača, posebno u ljetnjem periodu. Kako je navedeno u Analizi postojećeg stanja vodosnabdijevanja, glavni razlog su veliki gubici na vodovodnoj mreži koji iznose oko 75 odsto.To ne čudi, s obzirom da su vodovodne cijevi u toj opštini, takođe, uglavnom azbestno cementne, stare preko pola vijeka, a dotrajala je  hidromašinska oprema  na Crnom jezeru.  Česti kvarovi, visok procenat neprihodovane vode, to jest ilegalnih priključaka mori i žabljački Vodovod.

Mojkovačko preduzeće Komunalne usluge  Gradac  brine o održavanju dva vodovoda na primarnoj mreži. Starim se snabdijevaju Polja i Podbišće, novim se puni glavni rezervoar na Gornjem Mojkovcu. Novi vodovod garantuje, uglavnom, uredno vodosnabdijevanje, dok je na starom mnogo intervencija. Tako je ukupno trajanje prekida u vodosnabdijevanju lani bilo oko  105 sati, a na otklanjanju kvarova potrošeno je skoro četiri puta više vremena.

I dok u gradskom jezgru, za sada, izlaze na kraj sa falinkama vodovodnog sistema, slavine u nekim mojkovačkim selima su suve tokom većeg dijela godine. Recimo, problemi sa vodosnabdijevanjem u Prošćenju traju decenijama, a u lavirintu razloga za problem neurednog vodosnadbijevanja teško se snaći.  Neriješeni imovinski odnosi, nelegalni priključci, loša infrastruktura na izvorištu, loše izvedeni radovi na drugom kraku vodovoda samo su neki od izazova, zbog kojih je mještanima nekoliko zaseoka već godinama i dovoljno vode za osnovne potrebe samo pusta želja. Iako su, još prije dvije godine iz Opštine najavili rješavanje tog problema, do sada se gotovo ništa nije promijenilo.

U susjednom Kolašinu alarmantno loše stanje vodovodne mreže odavno više ne kriju. Dalji razvoj Kolašina ograničavaju kapaciteti postojeće zastarjele vodovodne mreže, u koju nije bilo većih ulaganja minulih pola vijeka, kao i nedovoljno razvijena kanalizaciona mreža, konstatovano je u Planu rada za narednu godinu preduzeća Vodovod i kanalizacija.Na području te opštine tek treba da se radi katastar hidrotehničkih instalacija i GIS vodovoda i kanalizacije. Fali vodmjera, a tek sitnim intervencijama mijenja se stanje na vodizvorištu u Mušovića Rijeci.

Novi mendžment je zatekao, kako tvrde, oko tridesetak zaposlenih,  od čega tehničkoj službi svega dva fizička radnika i dva vodoinstalatera. Među problemima u preduzeću, koji su “godinama stavljani pod tepih” su i  veliki gubici na mreži i neracionalna potrošnja vode. Takođe, u sistemu gradskog vodovoda ne postoje mjerači protoka instalirani na izvorištu, u distributinoj mreži ne postoji instalirana nikakva oprema ili uređaji koji bi mogli da pruže podatke o relevantnim parametrima, kao što su protok i pritisak po zonama ili nivo vode u rezervoaru.  Zamijenjen je samo dio azbestnih cijevi, a saniranje brojnih  kvarova  na mreži su svakodnevica malobrojne tehniče službe.

                                                                                      Dragana ŠČEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo