Povežite se sa nama

Izdvojeno

BERANE I MEĐUGRADSKI SAOBRAĆAJ: Agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Autobuska stanica u Beranama, bez jednog jedinog radnika i bez struje, podsjeća na scene iz horor filmova. Tako je već dugo, a ni nove crnogorske vlasti nijesu napravile ni korak u cilju razrješenja neodržive situacije

 

Mrak na autobuskoj stanici u Beranama prikriva lice mlade djevojke koja sa strane čeka kada će naići autobus. Sklonjena je malo dalje od ulaznih vrata, a unutra, kaže, ne smije ući, mada je sve otvoreno. Ne skriva da je malo uplašena.

„Ne smijem da prođem kroz zgradu. Strah me je da dođem do perona. Pitanje je i da li će autobus ući u autobusku stanicu, ili će ostaviti putnike na kapiji” – kaže ona.

Autobuska stanica u ovom gradu, bez jednog jedinog radnika i bez struje, podsjeća na scene iz horor filmova. Tako je već dugo, a ni nove crnogorske vlasti još nijesu napravile ni korak u cilju razrješenja neodržive situacije.

Zbog toga su radnici beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž zatražili od nadležnih državnih institucija da hitno reaguju kako bi se prekinula agonija u kojoj se nalazi ne samo njihovo preduzeće, već, kako kažu, čitav grad zbog nefunkcionisanja najfrekventnije autobuske stanice na sjeveru države.

Oni u javnom obraćanju podsjećaju da se nalaze u štrajku od maja prošle godine, ali da je kriza u njihovoj kompaniji počela mnogo ranije, odnosno da su posljednju platu primili u junu 2018. godine.

„Nama nije drago što se situacija ovako iskomplikovala, ali tako je moralo biti. Mnogo se problema nakupilo i kulminiralo je onog trenutka kada smo mi odbili da radimo besplatno” – kaže predstavnik radnika Nenad Radičević.

On ističe da se situacija dodatno iskomplikovala kada je autobuskoj stanici, koja je u vlasništvu Simon vojaža, isključena struja.

„Treba da vidite naveče, kada je velika frekvencija autobusa drugih prevoznika, kako se prave gužve na ulici. Autobusi nemaju gdje da stanu, ako kapiju neko ne otvori. S jedne strane zatvorena i bez struje autobuska stanica, a s druge strane ulice izvode se građevinski radovi na benzinskoj pumpi” – kaže Radičević.

Radnici očekuju da u međuvremenu, dok Specijalno državno tužilaštvo ne sprovede istragu protiv jednog od suvlasnika, Mehmeda Adrovića, druge institucije, resorno ministarstvo i saobraćajna inspekcija, uvedu elementarni red na ovom autobuskom čvorištu u Beranama.

Dok radnici već deseti mjesec štrajukuju, u njihovoj firmi Simon vojaž i dalje vlada poptuno rasulo.

Kompaniju su zbog neizdržive situacije napustili najbolji vozači, automehaničari i drugi radnici, koji su trbuhom za kruhom pošli na razne strane.

„Mi nemamo informaciju šta se trenutno dešava, ali strahujemo da drugi prevoznici kojima se po osnovu prodatih karata duguju ogromna sredstva, kao i drugi povjerioci, krčme i djelove autobuske stanice i pokretne i nepokretne imovine drugih radnih jedinica Simon vojaža. Ovo mora nekako hitno da se zaustavi” – apeluje Radičević.

Prestanak rada najvećeg autoprevoznog preduzeća na sjeveru države napravilo je haos u lokalnom saobraćaju u ovom dijelu države, na koji je do tada Simon vojaž imao monopol.

Na autobuskoj stanici u Beranama, niti bilo gdje drugo, nije moguće dobiti elementarnu informaciju o voznom redu i polascima autobusa drugih prevoznika, pa prevoznici informacije o polascima oglašavaju kroz lokalne medije.

Zbog prekida lokalnog saobraćaja, iz Berana se teže prebaciti do susjednih gradova – Bijelog Polja, Andrijevice, Plava, Rožaja, Gusinja i Petnjice, nego do Podgorice ili Beograda.

Na ovu neodrživu situaciju neposredno pred novogodišnje praznike ukazao je i predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić, koji je primio nezadovoljne radnike Simon vojaža i dodijelio im novčanu pomoć.

Gradonačelnik Berana je tada insistirao da državni organi, a prije svega tužilaštvo, ubrzaju rad i pokažu efikasnost zbog radnika koji su dovedeni na prosjački štap.

Mehmed Adrović je predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici i predsjednik lokalnog parlamenta u toj varoši. Pod lupom medija i ranije se nalazio zbog kontroverznih poslova. On je ranije Monitoru rekao da krivična prijava nema smisla.

Ipak, krivičnu prijavu koju je protiv njega podnio suvlasnik iz Luksemburga Simon Bernard, nakon početnih izviđajnih radnji, preuzelo je Specijalno državno tužilaštvo.

Bernard je krivičnu prijavu protiv Adrovića podnio početkom novembra prošle godine tereteći ga za navodne zloupotrebe u poslovanju i falsifikovanje njegovog potpisa na službenim dokumentima.

Krivičnom prijavom tereti se i Mehmedova supruga Dalisa za koju se tvrdi da je znala da su faslifikovana dokumenta kada je preuzela funkciju izvršnog direktora privrednog društva.

U krivičnoj prijavi piše da su se u radnjama Mehmeda Adrovića stekla sva obilježja krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zloupotreba ovlašćenja u privredi, faslifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, utaja poreza i doprinosa, lažni bilans, dok se u radnjama Dalise Adrović stiče krivično djelo faslifikovanje isprave.

Bernard preko svog advokata navodi da je zajedno sa Mehmedom Adrovićem 2004. godine osnovao DOO Simon Voyages u kojem je bio suosnivač i izvršni direktor, a Adrović suosnivač, o čemu postoji podatak u Centralnom registru privrednih subjekata.

Navodi se, međutim, da je zloupotrebom svojih ovlašćenja u privrednom društvu, bez znanja partnera iz Luksemburga, Adrović donosio odluke i potpisivao ih u ime Bernarda, svjesno falsifikujući njegov potpis i mimo njegovog znanja i volje je 2006. godine donio odluku kojom je sebe imenovao za direktora privrednog društva.

Bernard sada tvrdi da za sve to vrijeme nije znao šta se dešava u privrednom društvu niti je izvještavan o poslovanju, a da je firma u rasulu, saznao je iz medija.

Monitoru je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama naprije potvrđeno da su primili krivičnu prijavu i pokrenuli izviđaj, odnosno da rade na provjeravanju navoda iz prijave.

Nedavno je, međutim, saopšteno da je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Iz tog tužilaštva još nema nikavih informacija da li je i šta pokrenuto u ovom slučaju.

Šta god da uradi Specijalni državni tužilac, državni organi i stare i nove vlasti trebalo je odavno da preduzmu mjere da se zaustavi agonija Simon vojaža i najveće i najprometnije autobuske stanice u ovom dijelu države.

Kroz Berane, u svakoj varijanti, moraju proći autobusi iz Gusinja, Plava, Andrijevice, Petnjice ili Rožaja. Takođe, i oni u prolazu iz Srbije, koji dolaze preko prelaza Dračenovac kod Rožaja, kao i sa Kosova i Makedonije, preko graničnog prelaza Kula.

Koliko je to autobusa dnevno, odnosno kolika je frekvencija, to niko ne zna. Vjerovatno trenutno nešto manja zbog pandemije, ali i dalje velika. Teka kada se situacija koliko toliko normalizuje do početka turističke sezone, ako agonija radnika Simon vojaža bude još trajala i ako status autobuske stanice ne bude riješen, biće to veliki poraz novih vlasti.

                                                                                                             Tufik Softić

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo