Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: BETONJERKA U SRCU GRADA: Ispit za državu

Objavljeno prije

na

Buka i prašina u centru Berana otkrivaju crnu ekološku tačku zbog koje je, između ostalog, ovaj grad, zajedno s Bijelim Poljem i Pljevljima svrstan u sjevernu kritičnu zonu u pogledu zaštite životne sredine.

Stanovnici beranskog naselja Obala pričaju kako se vjerovatno nigdje u razvijenom svijetu ne može vidjeti ovakav primjer nemara prema ljudima i prirodi u srcu grada.

„Ova betonjerka, ili kako je narod naziva separacija, nalazi nam se pod prozorima. Niti možemo spavati od buke, niti ljeti otvoriti prozore od cementne i druge opasne prašine. I za to kao da nikoga nije briga. Privatnog vlasnika ponajmanje”, kažu mještani velikog naselja, na samo par stotina metara od centra grada.

Separacija je na ovoj upitnoj lokaciji svojevremeno napravljena kada je bilo znatno manje kuća i kao privremeno rješenje za ispomoć tadašnjem državnom građevinskom preduzeću.

Niko ni tada nije mogao pretpostaviti da će opstati decenijama, a pogotovu sada, poslije privatizacije ove kompanije i sporova koji se vode zbog zemljišta na kojem se nalazi.

Uzalud mještani pišu peticije i protestuju. Uzalud odbornici postavljaju pitanja u lokalnom parlamentu. Da li će biti uzaludna i inicijativa koju ponovo ovih dana za hitno izmještanje pogona separacije iz centra grada na neku drugu lokaciju, kojih pored Lima ima mnogo, pokreće gradska Mjesna zajednica Park, ostaje da se vidi.

Savjet ove mjesne zajednice donio je ranije odluku na osnovu koje je od nadležnih opštinskih i državnih organa zatražio da preduzme mjere za uklanjanje separacije iz Obalskog naselja. Oni podsjećaju da je odluka proistekla iz konstantnih upozorenja građana koji godinama ukazuju da im separacija zadaje ozbiljne probleme.

Iz Savjeta mjesne zajednice Park ističu da je neshvatljivo to što niko do sada od nadležnih državnih institucija nije preduzeo nikakve mjere za uklanjanje opasnog zagađivača iz centra grada.

Pričaju da ugroženo stanovništvo nema više vremena za čekanje i da je krajnji momenat da nadležne inspekcije zabrane rad betonjerke koja, bez ikakve sumnje, negativno utiče na životnu sredinu.

„Već dugi niz godina stanovnici Obalskog naselja ukazuju da su separacija šljunka i betonjerka, smješteni u neposrednoj blizini njihovih kuća, štetne za čitavu okolinu. Oni su upozoravali da se pored ogromne buke sa separacije širi velika prašina koja zagađuje čitavi prostor u ovom dijelu grada. Zato smo prije dvije godine odlučili da od nadležnih opštinskih i državnih organa zatražimo da preduzmu konkretne korake za njeno uklanjanje, jer to postrojenje radi suprotno ekološkim pravilima, kao i odredbama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Park Petar Labudović.

On tvrdi da separacija i dalje nesmetano radi, iako se pouzdano zna da za to nema dozvolu.

„Zato ponovo tražimo da nadležni naš zahtjev ozbiljnije uzmu u razmatranje i da hitno nalože da se separacija izmjesti na neku drugu lokaciju”, naglašava Labudović.

Prema njegovim riječima, zbog separacije život u ovom dijelu grada postao je nepodnošljiv.

„Mašine na separaciji prave toliku buku da je to za mještane naselja i prvih kuća od koje je dijeli samo ulica širine tri metra, postalo neizdrživo. Da stvar bude još teža, separacija nije ograđena tako da su brojni prolaznici izloženi konstantnim opasnostima. Naročitu opasnost predstavlja cementna prašina koja se širi na sve strane. Znamo da je separacija u privatnom vlasništvu i da je to limitirajući faktor da Opština reaguje, ali opravdano pitamo dokle će državni inspekcijski organi da tolerišu i prećutkuju bahatost privilegovanih pojedinaca koji ostvaruju profit na štetu građana”, pita predsjednik gradske MZ Park.

Opštinski resorni sekretar i član Savjeta ove mjesne zajednice Marko Lalević upozorava da su u Obalskom naselju naročito ugrožena djeca.

„Niko od nas ne insistira da se separacija zatvori. Mi samo tražimo da se ona izmjesti iz gradskog jezgra i postavi tamo gdje neće nikome smetati, jer svima je jasno da njoj ovdje nije mjesto. Dovoljno je reći da se separacija naslanja na dvorište osnovne škole Vukašin Radunović i na obilaznicu pored Lima koja je postala glavno beransko šetalište”, kaže Lalević.

Mještani Obalskog naselja ističu da je krajnje vrijeme da nadležne službe na početku obilaznice pored Lima postave saobraćajni znak kojim će se zabranjivati kretanje teškim kamionima.

„Sa separacije svakodnevno odlaze teški kamioni natovareni različitim materijalima. Oni se kreću obilaznicom, iako ona zbog tehničkog rješenja, odnosno zbog male širine, ne pruža mogućnost bezbjednog saobraćaja. Pored toga, na ovom potezu tokom cijelog dana, pa i noću, imamo veliki broj rekreativaca. Zato, zbog bezbjedonosnih razloga, od nadležnih službi tražimo da postave saobraćajnu signalizaciju kojom se na obilaznici zabranjuje kretanje teškim kamionima. Postavljanjem takve signalizacije blokiraće se i rad separacije”, smatraju mještani Obalskog naselja.

Iz Savjeta mjesne zajednice Park podsjetili su da se pitanje uklanjanja separacije našlo i kod specijalnog tužioca.

Monitor je pisao kako je Beranac Ramiz Mujović, koji već tri decenije živi i radi u Sarajevu, podnio krivične prijeve protiv bivšeg predsjednika Opštine Berane Vuke Golubovića, bivšeg načelnika Katastra u ovom gradu Darka Mališića, biznismena Žarka Barjaktarovića i NN lica, zbog toga što su, kako tvrdi, bez osnova preknjižili osamdeset ari zemljišta s njegove pokojne majke.

Prema onome što Mujović tvrdi, ovi ljudi su u vrijeme izgradnje takozvane zaobilaznice zemljište koje je pripadalo njegovoj porodici na prostoru velikog dijela sadašnje separacije prenijeli i upisali na ime Žarka Barjaktarovića, nakon čega je ovaj biznismen dio zemljišta ustupio Opštini za igradnju zaobilaznice, a zauzvrat dobio parcelu na drugoj atraktivnoj lokaciji u gradu.

On tvrdi da sve o čemu govori ima dokumentovano, odnosno da ima posjedovne listove koji pokazuju da je zemljište bilo u vlasništvu njegove porodice kada je izvršena misteriozna transakcija u trouglu Opština – Katastar – biznismen Barjaktarović.

Mujović je ispričao da u Upravi za nekretnine nema nikakvog traga o tome na koji način su lica protiv kojih je podnio krivične prijave isknjižila njegovu pokojnu majku Hankiju Muratović. Prema njegovim riječima, vrijednost zemljišta koje je njegovoj porodici oteto u ovoj najužoj gradskoj zoni, iznosi skoro milion eura.

Separacija, tako, osim što bruji i diže cementnu prašinu, širi i smrad teške korupcije. Betonjerka u srcu Berana idealan je test za državu kada se radi o poglavlju vladavine prava, i onome što će ubrzo uslijediti, poglavlju zaštite životne sredine.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U GIMNAZIJI SLOBODAN ŠKEROVIĆ U SJENCI POLITIKE: Obeshrabrivanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, ali i drugim školama trebali bi biti poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim, to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore

 

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija proslijedilo je ove sedmice tužiocima obavještenje o još jednom navodnom slučaju neprimjerenog ponašanja nastavnika prema učenicima podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”. Ovo je treći prijavljeni nastavnik u toj ustanovi.

Prema saznanjima Monitora iz Akcija za ljudska prava (HRA) uputili su pismo jednog bivšeg učenika Gimnazije ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, koje se odnosi na neprimjereno ponašanje nastavnika od prije četiri godine. Cilj je provjeriti da li se isti nastavnik i dalje ponaša na isti ili sličan način prema učenicima kojima sad predaje.

Pored Radomana Čečovića, još jedan profesor Gimnazije je suspendovan, nakon što je otkrivena mejl prepiska sa učenikom trećeg razreda te škole. Ministarstvo je proslijedilo Osnovnom državnom tužilaštvu dopunu prijave koja se odnosi na tog nastavnika.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Monitor su kazali da su do sada uputili tužilaštvu u Podgorici dokumentaciju za četiri slučaja zbog sumnji da se radi o seksualnom uznemiravanju i drugom obliku neprimjerenog ponašanja prema učenicima.

,,Konačnu kvalifikaciju  po podnijetim prijavama, odrediće nadležno tuzilaštvo. U tri od četiri slučaja, radi se o slučajevima koji su se desili u periodu od 2018. do 2023. godine. Svi predmeti su dostavljeni i Prosvjetnoj inspekciji, kao i Zavodu za školstvo kako bi se izvršio vanredni nadzor povodom konkretnih slučajeva”, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo je u jednom slučaju tražilo od Vrhovnog tužilaštva Crne Gore da preispita odluku osnovnog tužilaštva. Radi se o predmetu u kome je kotorsko tužilaštvo odbacilo prijavu protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi. On je prijavljen da je telefonom  snimao maloljetnice u julu ove godine, na šetalištu u Budvi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASULO U TURISTIČKOJ PRESTONICI: Budva  izvan zakona, Vlada ne reaguje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za vođenje organa lokalne uprave. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji im je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba

 

Dvije godine nakon  što je na lokalnim izborima u oktobru 2022. godine, Demokratski front na čelu sa Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu glasova građana Budve, najrazvijenija turistička opština našla se u rasulu i anarhiji, u kojoj se ne zna ko vrši vlast i ko je za šta odgovoran.

Raspad poslije izbornog trijumfa počeo je hapšenjem Božovića u martu 2023, koga Specijalno državno tužilaštvo tereti za organizovani kriminal i šverc narkotika. Viši sud u Podgorici potvrdio je krajem novembra ove godine optužnicu protiv Božovića, koji se nalazi u pritvorskoj jedinici u Spužu.

I pored optužbe za kriminalno udruživanje i šverc tona kokaina, on i dalje, iz Spuža, sa funkcije predsjednika opštine rukovodi Budvom.

Nastavio je da upravlja političkim procesima, imenovanjima, milionskim poslovima, smjenjivanjem i postavljanjem opštinskih funkcionera preko Nikole Jovanovića, lidera  grupe građana Budva naš grad, kojeg je nedavno ukazom iz pritvora postavio za potpredsjednika opštine.

Po odobrenju suda, Božoviću  se u zatvor duže od godinu i po nose povjerljiva opštinska dokumenta na potpis. O izboru najboljih ponuđača putem ugovora o javnim nabavkama i trošenju desetina miliona eura odlučuje čovjek pod optužbom za najteži kriminal. Iz zatvora postavlja i smjenjue kadrove.  Na taj način  on i saradnici doveli su Budvu u stanje haosa i neodgovornosti na svim nivoima odlučivanja.

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za rad određenog opštinskog organa. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ŠUMARSTVO I DRVOPRERADA: Obilje šume i patosa iz Austrije  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora pored ogromnog šumskog bogatstva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije

 

 

Dok u šumama na sjeveru Crne Gore nesavjesnim radom propadaju ogromne količine drveta, ili se drvo skoro nekrontrolisano sječe i kao polufabrikat prodaje u okruženju, naša država uvozi patos iz Austrije, koji se može naći u svakoj specijalizovanoj prodavnici u Beranama ili bilo kojem drugom gradu.

„Kvadrat patosa iz Austrije u Crnoj Gori je 12 eura, a desetinama malih privrednika u ovoj oblasti koji bi mogli da ga proizvode mašine stoje neupošljene, jer nemaju sirovinu“ – kaže za Monitor jedan od drvoprerađivača iz Plava, Nedžad Cecunjanin..

On je podsjetio da je godišnji etat, odnosno količina drveta koja se legalno doznači za sječu na državnom nivou oko 600 hiljada kubika, ali da se sasvim sigurno posječe i do milion kubika.

„I sva ta građa završi u izvozu kao daska, umjesto da se uposle naši mali privrednici koji imaju mašine za proizvodnju patosa, i da ga sami proizvodimo, i da ga mi izvozimo, jer je to očigledno vrlo unosno“ – objašnjava Cecunjanin.

Osim drveta koje se sječe još uvijek kroz koncesioni način gazdovanja šumama, ovaj mali drvoprerađivač podsjeća na činjenicu da se na području toga i drugih gradova ne vrši sanitarna sječa i da propada ogromna količina vrijedne drvne mase.

„Samo da se očisti sanitarno šuma u Nacionalnom parku Prokletije, bilo bi drveta da pravimo patos i za potrebe Crne Gore, kao i da ga izvozimo, a ne šume na čitavom sjeveru“ – smatra Cecunjan.

Prema njegovim riječima, za to bi bila potrebno da se otvori samo jedna fabrika sa finalnom proizvodnjom patosa, i sa ne tako velikim brojem zaposlenih

„Zamislite taj apsurd. Nama drvo propada koliko ga imamo, a nismo u stanju da razvijemo makar proizvodnju patosa, ako ništa drugo“.

I drvoprerađivači iz Rožaja pričaju o tome kako mahinacije sa drvetom i drvnom građom u tom gradu nisu zaustavljene, i da se prema Kosovu  u svakom trenutku izveze mnogo više nego što je doznačeno za sječu na teritoriji te sjeverne opštine.

Oni  objašnjavaju da kubik prerađene daske u Crnoj Gori košta 190 eura, dok se na Kosovu prodaje za 270 eura.

„Postoji firma u Rožajama koja završava papire za izvoz i onima koji nisu koncesionari i koji nemaju ulaz ili dokaz o porijeklu drveta, a bez problema ga izvoze i prodaju na području Kosova po toj cijeni. To je već posao za carinu i policiju“ – kaže jedan od njih za Monitor.

Prema njegovim riječima vlasnici pogona na Kosovu mogu i legalno doći u Rožaje i kupiti drvo, odnosno dasku za 190 eura.

„To je legalan način, ali budite sigurni da hiljade kubika izađe ilegalno, odnosno putem kupljenih papira i bez ikakvog dokaza o porijeklu drveta“ – tvrdi taj sagovornik.

On kaže da fabrike na Kosovu, koje nema drveta i zavisi isključivo od drvne građe iz Crne Gore, najviše to drvo prerađuju u lamperiju i patos, i dalje izvoze za Grčku“ – tvrdi taj drvoprerađivač.

Prema njegovim riječima, kubik lamperije ili patosa u Crnoj Gori košta 280 eura, ali i on ukazuje na problem da u našoj državi finalna proizvodnja nije razvijena.

„Osim toga, kosovski privrednici su mnogo agilniji i prodorniji. I to je pravo pitanje, zašto se u Crnoj Gori ne razvija finalna proizvodnja drveta? Crna Gora bi mnogo više imala koristi da razvija finalnu proizvodnju makar u vidu lamperije ili patosa, nego da ovako pojedinci nekotrolisano izvoze dasku na Kosovo“ – kaže ovaj preduzetnik.

Sagovornik Monitora iz Rožaja dodaje da je posao sa drvetom unosan koliko i posao sa nekretninama koji cvjeta u Crnoj Gori, ali da postoji bitna razlika.

„U poslu sa nekretninama bilo je rizika. U crnogorskom šumarstvu nema rizika. To je najsigurniji biznis. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto. I tu je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju do neviđenih razmjera, da bi se došlo do šume“ – kaže taj rožajski registrovani drvoprerađivač.

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore smatraju da šumarska mafija nije zaustavljena.

»Neko će vam reći da ne postoji. Naravno da postoji, samo su njene metode djelovanja danas perfidnije. U šumarstvu su potrebne, prije svega, korjenite kadrovske promjene. Ne mogu isti ljudi koji su pravili taj koncesioni sistem gazdovanja koji je trajao dvije ili dvije i po decenije, sada da ga mijenjaju« – smatraju oni.

Drvoprerađivači iz Rožaja ističu da je osim kadrovskih promjena u šumarstvu, potrebno još pooštriti finasijske kotrole u svim područnim jedinicama Uprave za šume, pooštriti kontrole na granicama, i što je najvažnije, razvijati finalnu proizvodnju u Crnoj Gori i truditi se da se što više drveta finalno preradi u našoj državi.

»Zašto bi mi izvozili dasku na Kosovo, a kosovski privrednici je samo prerađivali u patos i lamperiju i dalje izvozili za Grčku? Zašto ne bismo mi   izvozili lamperiju i patos u Grčku? Država Crna Gora bi bila mnogo više na dobitku, ali bi zato izgubili oni koji sada koriste to i bogate se preko noći« – tvrde drvoprerađivači sa sjevera.

Tokom proteklog ljeta mali drvoprerađivači sa sjevera organizovali su proteste i u nekoliko navrata blokirali puteve zbog činjenice da sistem koncesionog gazdovanja nije prekinut i da su najkvalitetnije šume dobili isti ljudi koji su bili tajkuni bivših crnogorskih vlasti.

Malo se zatalasalo pa se stišalo. Neshvatljivo je da, kako kažu sagovornici Monitora,  Crna Gora pored tolikog šumskog bogatsva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije. Dali je patos u Crnoj Gori tako teško napraviti? Ili se sistem sporo mijenja, a uvoznički lobi i dalje radi na štetu države.

                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo