Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Beranac vođa kriminalnog sindikata

Objavljeno prije

na

U do sada najvećoj akciji preduzetoj u Sloveniji protiv organizovanog kriminala proteklih dana uhapšeno je 60 osoba. Umiješani „nisu obični dileri drogom već vođe kriminalne organizacije koja je djelovala širom Balkana i nekoliko evropskih zemalja”, saopšteno je iz slovenačke policije. Ta grupa je, navodno, bila specijalizovana za droge i oružje.

U akaciji slovenačke policije uhapšena su trojica Crnogoraca. Radi se o Veliboru S. Popoviću (35) iz Berana, sa nadimkom Pop, te Milošu Šćekiću (33) i Smailu Kučeviću (40).

Popović, vođa kriminalnog sindikata koji se bavio trgovinom oružjem u regionu i EU, uhapšen je kod Kranja u luksuznom BMW-u sa švajcarskim tablicama. Tom prilikom su privedena su još dva Crnogorca, starosti 40 i 42 godine, koji su se kretali za Popovićem u audiju Q7 i sumnja se da su njegovi tjelohranitelji. Sva trojica će biti izvedeni pred istražnog sudiju u Kranju, javila je slovenačka novinska agencija STA.

Prema navodima listova Delo i Slovenske novice, riječ je o naručiocu, odnosno primaocu vojnog naoružanja i eksploziva, koji je trebalo da oružje prebaci u Francusku. Popović je, kako se navodi, tamo imao stalni boravak.

Oružje je dovezeno iz BiH i bilo je uskladišteno u mjestu Spodnje Bitinje odakle je slovenački državljanin Danijel Stojanović trebalo da ga kaminom odveze za Francusku i proda za drogu, ali su ga na putu u novembru 2011. uhvatili pripadnici italijanske finansijske policije. Tovar je činilo 17 pušaka, 19 pištolja, 700 komada municije i 4,3 kilograma plastičnog eksploziva, pišu Slovenske novice i Delo.

Tada je i počela opsežna međunarodna akcija. Naime, slovenačka policija je saopštila da se radilo o izuzetno velikoj količini oružja koja daleko prevazilazi potrebe kriminalne grupe, pa se sumnja da je bilo namijenjeno teroristima, prenijela je slovenačka televizija POP TV. Navodno, na tome posebno rade francuske vlasti, pošto Popović živi u Parizu. Pripadnici grupe, koja je trgovala oružjem za drogu, mogu da budu osuđeni na najviše 15 godina zatvora.

Nekoliko slovenačkih novinskih portala prenijelo je da je koordinisana akcija sprovedena u nekoliko gradova, među kojima su Ljubljana, Kopar i Gorenjsko, a da su na meti bili ilegalni trgovci oružja i droge. Osumnjičeni su formirali kriminalnu grupu koja je djelovala u Sloveniji, EU i na zapadnom Balkanu, a istraga je pokrenuta još 2010. u saradnji sa drugim državama. Jedna od njih je i Italija u kojoj je, kako je izvijestila novinska agencija ANSA, uhapšeno pet osoba (tri Slovenca i po jedan Srbin i Italijan) kod kojih je ponađeno 4,5 kilograma kokaina.

Pomoćnik direktora kriminalističke policije u Sloveniji Marjan Frank rekao je na konferenciji za novinare da je policija zaplijenila oko 35 kilograma narkotika, čija se vrijednost procjenjuje na pola miliona eura. Policija Kranja je, kako je zvanično saopšteno, tokom akcije zaplijenila je 2,5 kilograma konoplje, 1,5 kilogram amfetamina, pola kilograma heroina i nešto kokaina, dok je droge u manjim količinama zaplijenila i policija Kopra. Samo u Ljubljani konfiskovano je gotovog novca u vrijednosti od 35.000 eura.

Kriminalna grupa u alpskoj pokrajini Gorenjskoj bavila se preprodajom heroina i kanabisa iz Crne Gore u zapadnu Evropu, kao i oružja sa prostora bivše Jugoslavije u Francusku i Holandiju, gdje je prodavano za kokain i amfetamine. Ogranak kriminalne grupe u Ljubljani bavio se preprodajom kokaina, heroina i hašiša, dok je ogranak u Primorskom bio zadužen za preprodaju droge u regionu.

Za uhapšene se, prema pisanju slovenačkih medija, sumnja da su pripadali ,,vodećim ešalonima” kriminalnih organizacija u toj državi. Prema ANSA, gotovo svi osumnjičeni su građani Slovenije, porijeklom iz drugih republika nekadašnje Jugoslavije. Pomoćnik direktora Frank je kazao da su, pošto je procijenjeno da je operacija hapšenja visokorizična, u njoj učestvovali i pripadnici specijalnih snaga policije. Frank je naveo da će uporedo biti vođena i finansijska istraga. On je dodao da će biti zaplijenjena imovina osumnjičenih koja je kupljena od novca zarađenog na prodaji droge i oružja.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da Velibor Popović nije državljanin Srbije.

,,Popović je državljanin Crne Gore sa prebivalištem u Beogradu”, rekao je Dačić. On je precizirao da Popović nema ni ličnu kartu Srbije, niti jedinstven matični broj u toj zemlji.

Popović je inače policiji Crne Gore poznat od ranije. Pripadnik je tzv. ,,beranskog klana”. Privođen je nakon ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, ali i nakon likvidacije direktora dnevnika Dan Duška Jovanovića.

Popović je bio je uhapšen 2006. u Beogradu po potjernici Interpola. Više zemalja je tada zatražilo njegovo izručenje, ali je on ostao da izdržava kaznu od godinu i po u Srbiji zbog „falsifikovanja novca, falsifikovanja isprava i neovlašćenog držanja, nošenja, izrade, razmjene ili prodaje vatrenog oružja, municije ili eksplozivne materije”. Naime, dvije godine ranije, u aprilu 2004, Popović je u Kragujevcu uhapšen sa dvojicom momaka iz tog grada i kod njih je nađen dokazni materijal koji ih je doveo u vezu sa tim krivičnim djelom.

Za Popovića su mnogi Beranci prvi put čuli januara 2002. kada se našao među kolovođama nemira na Badnji dan, zajedno sa svojim drugovima Vukom Vulevićem i Milanom Šćekićem Čilom. Popović je tada u nedostatku dokaza oslobođen optužbe za napad na policiju.

Nakon tih događaja i čuvenih badnjih nemira u Berane je navraćao rjeđe, i uglavnom je, kako se ispostavilo, boravio i ,,radio” u Srbiji.

Povezivan je i sa kriminalnim krugovima koji su se nešto kasnije dovodili u vezu sa ubistvom visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića. Popović je tada privođen više puta ,,zbog održavanja telefonskih veza sa pritvorenima za to teško krivično djelo”, ali preko toga njegova umiješanost u ovo djelo nije utvrđena.

Na sumnju da je umiješan, policiju je navelo njegovo odbijanje da dopusti da mu se u Beranama uzme DNK, što je kasnije učinjeno tek u Podgorici. Ispostavilo se, u stvari, da se Popović uzimanja DNK bojao zbog umiješanosti u neke međunarodne kriminalne radnje, pa i eventualna ubistva u inostranstvu.

Nakon puštanja iz zatvora u Beogradu u ljeto 2006. u Crnu Goru, koliko je poznato nije navraćao zbog neke kazne koja ga je ovdje, navodno, čekala za izdržavanje.

Njegovo ime u policijskim krugovima je poznato i u vezi sa napadom na novinara Tufika Softića, kojem je preko prijatelja i svojih kompanjona upućivao direktne prijetnje zbog tekstova u vezi sa njegovim kriminalnim djelovanjem i hapšenjem u Beogradu. Kada je Softić u novembru 2007. godine napadnut, veliki broj Popovićevih kompanjona u Beranama je priveden u policiju i saslušavan, ali i do danas nepoznat je ishod te istrage. Navodno je zbog toga i Popovića privodila policija u Beogradu po zamolnici kolega iz Crne Gore, i na tome se sve završilo.

Miloš Šćekić (33), koji je uhapšen u Škofjoj Loci, bio je vođa kriminalne grupe za Gorenjsku. On je, kako sumnja slovenačka policija, bio zadužen da rukovodi grupom od 30-ak osoba čiji je zadatak bio da krijumčare tovare skanka, koji je iz Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske, stizao u tu zemlju. Vjeruje se da je Šćekićeva grupa u Gorenjskoj imala ,,bunkere” gdje su skladištili skank, a potom krijumčarskim kanalima prebacivali drogu ka zemljama zapadne Evrope.

Mediji pišu da je Šćekić prije nekoliko godina povezivan i sa jednim pokušajem ubistva crnogorskog državljanina u Sloveniji. Inače, Šćekić se nalazi u evidenciji crnogorske policije koja je, prema medijima, imala podatke o njegovoj kriminalnoj djelatnosti, ali i povezanosti sa lokalnim kriminalcima. Kako tvrde iz slovenačke policije, ova grupa je bila prilično nasilna, i ,,dužnicima” nije praštala.

Ljubljanski dio grupe je predvodio Kučević, građanin Crne Gore, sa prijavom boravka u Ljubljani. Uhapšen je u jednom restoranu u glavnom gradu Slovenije. Njegova grupa bavila se švercom kokaina i hašiša. Početkom ove godine sumnja se da su organizovali krijumčarenje 4,1 kilogram kokaina iz Holandije u Italiju. Sumnja se i da su prošle godine određenu količinu kokaina i hašiša prošvercovali iz Španije, BiH i Holandije.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo