Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 1023

Objavljeno prije

na

PLUS


PLANINARI sportskog društva Javorak popeli su se na Mont Everest. U crnogorskoj planinarskoj ekspediciji, koja je 23. maja savladala vrh visok 8.848 metra, bili su Đorđije Vujičić, Drago Vujović i Marko Blečić. Planinari su se zbog izuzetno lošeg vremena kratko zadržali na ,,krovu svijeta”, ali su ipak uspjeli da postave državnu zastavu Crne Gore. ,,Želimo da istaknemo da su velika volja, hrabrost i upornost naše alpiniste doveli na sam vrh svijeta. Višegodišnje pripreme, pokušaji i podrška, koju su permanentno dobijali, urodili su visokim postignućem”, piše u saopštenju Planinarskog saveza. Alpinisti iz Crne Gore su prošle godine, takođe u ovo doba, pokušali da osvoje vrh Himalaja, ali su odustali zbog lošeg vremena.
1023bkuglaMARIJANA GORANOVIĆ I MILOŠ RANITOVIĆ, učenici Obrazovnog centra za djecu i mlade Podgorica, kvalifikovali su se za takmičenje u bacanju kugle na Svjetskom prvenstvu koje će u januaru sljedeće godine biti održano na Novom Zelandu. Takmičenje na Svjetskom prvenstvu omogućeno im je nakon što su na prvenstvu Hrvatske za osobe sa invaliditetom, na kom je učestvovalo oko 15 zemalja i preko 300 atletičara, postigli izuzetne rezultate. Igor Tomić, proefesor fizičkog vaspitanja Centra, kazao je da je ponosan na rezultate koji su učenici Centra postigli u Hrvatskoj. ,,Ovo je prvi put da će se neko iz ove škole predstaviti na tako jakom takmičenju”, kazao je.


MINUS


1023bveljovicVESELIN VELJOVIĆ, direktor Uprave policije, rekao je da bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra nije predmet njegovog interesovanja. Nije se, kaže, ,,posebno zanimao” da li je Šinavatra ponovo u Crnoj Gori. Tajlandska policija je, kako je prenio Dejli telegraf, zatražila da se izda nalog za hapšenje Šinavatre zbog umiješanosti u politički motivisano nasilje. Mediji su javili da je Šinavatra nekidan ponovo boravio u vili Miločer na Svetom Stefanu. Veljović je na pitanje da li je Vlada Tajlanda uputila zahtjev Crnoj Gori za hapšenje Šinavatre odgovorio da takav zahtjev nije stigao. Podsjetio je, za svaki slučaj, da Šinavatra ima crnogorsko državljanstvo. Što će reći – i da je zahtjev stigao – nikom ništa. Nedavno se šef crnogorske policije izjasnio kako mu je, oko korupcije, dosadna priča o velikim i malim ribama, sad se ne zanima za odbjeglog premijera za kojeg se zanima vascijeli svijet. Možda, ko zna, Veljović zapravo prima platu da piše poeziju.

1023bvdtVRHOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO javilo je da predsjednik opštine Pljevlja Filip Vuković ne može biti krivično gonjen zbog izjave, da ne bi, i ako bi znao, otkrio gdje se krije Darko Šarić, optužen zbog sumnji da je organizator šverca više od dvije tone kokaina iz Latinske Amerike. Vuković je, gostujući nedavno na TV Vijesti, kazao da ne zna gdje je Šarić, ali i da ne bi rekao gdje je i kada bi znao, zato što je on njegov, kako je rekao, sugrađanin. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je izjavio da će, nakon lokalnih izbora, zatražiti krivičnu odgovornost za Vukovića. Vidjećemo da li je to bilo Krivokapićevo prazno predizborno obećanje ili će održati riječ.

Komentari

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo