Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 1008

Objavljeno prije

na

PLUS


BOJAN KOSIĆ, skijaš nikšićkog Javorka, zaslužan je za prvi nastup Crne Gore na Zimskim olimpijskim igrama. Olimpijsku normu u disciplinama slalom i veleslalom 19-godišnji Nikšićanin izborio je još prije dvije godine, pa će na 19. ZOI u kanadskom Vankuveru zastavu Crne Gore nositi na svečanom defileu, zajedno sa još 2.765 sportista iz 90 zemalja. Naš jedini predstavnik će, kako javljaju novine, debi u Vankuveru imati 21. februara u svojoj omiljenoj disciplini slalomu, dok će se šest dana kasnije oprobati i u veleslalomu. ,,Zahvalio bih se svima koji su bili uz mene, naročito Crnogorskom olimpijskom komitetu i Skijaškom savezu Crne Gore, koji su me podržavali u želji da ostvarim san svakog sportiste – učestvujem na Olimpijskim igrama. Daću sve od sebe da u Vankuveru što bolje reprezentujem državu i ostvarim što bolji plasman” rekao je Kosić pred polazak sa aerodroma u Golubovcima. ,,Sretan sam kao otac što je Bojan ispunio cilj, a kao direktor reprezentacije što naše skijanje ide naprijed i uz plan koji smo napravili na narednim ZOI u Sočiju treba očekivati više naših reprezentativaca”, kazao je Rajko Kosić.
slobodanpejovicSLOBODAN PEJOVIĆ, krunski svjedok deportacije bosanskih izbjeglica početkom devedesetih iz Crne Gore, ovogodišnji je dobitnik nagrade Duško Kondor za građansku hrabrost koju dodjeljuje Međunarodna nevladina organizacija Gariwo. Uručenje nagrade planirano je za 23. februar u Sarajevu. ,,Nagrada je pripala Slobodanu Pejoviću zbog njegovog kontinuiranog otpora svim negativnim autoritetima koji su vladali u Crnoj Gori od početka devedesetih do danas i što je hrabro progovorio o zločinu deportacije bošnjačkih izbjeglica”, obrazložila je Svetlana Broz, direktorka nevladine organizacije Gariwo koja dodjeljuje nagradu. Slobodan Pejović je rekao da mu nagrada znači puno: ,,Znači puno i meni, a i svim građanima Crne Gore koji me podržavaju svih ovih godina, jer bez njihove pomoći i podrške ja sve ovo ne bih mogao izdržati. Ovo je bilo užasno. Želim da istaknem da ovu nagradu želim da podijelim sa svima njima. Svi oni polažu pravo na nju, kao jedno priznanje da sam svjedok jednom zlom vremenu, dodao bih tome, bilo ne ponovilo se, ali Crna Gora se mora iskreno suočiti sa svojom ružnom prošlošću. Bez toga nema nam naprijed.”

 

MINUS

spuzaPROSVJETNE VLASTI prstom nijesu mrdnule – Muhamed Spuža i dalje je direktor ulcinjske OŠ Boško Strugar uprkos tome što je osuđen zbog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti na štetu člana Školskog odbora Irene Rolović. Porodica doktora Rolovića iselila se iz Ulcinja i nastanila u Baru, nakon teškog incidenta u oktobru prošle godine, kada je Spuža, poslije sastanka Savjeta roditelja, Ireni Rolović zaprijetio: ,,I fizički ću te likvidirati, ja to mogu”. ,,Povukao sam jedini mogući i iznuđeni potez. Moja djeca ne mogu ići u školu čiji je direktor osuđen zbog prijetnje upućene njihovoj majci”, kazao je Milan Rolović. On je podsjetio da je Spuža prijetio njegovoj supruzi nakon što se ona, kao član Školskog odbora ispred Savjeta roditelja, usprotivila namjeri direktora da dan škole bude 24. mart, kada je NATO počeo bombardovanje SRJ, a nešto kasnije i predlogu da, pored ostalih, i znanje albanskog jezika bude uslov za zaposlenje u toj školi. Rolović tvrdi da je želio kompromis i da je ,,40 dana čekao izvinjenje” Školskog odbora, te da je, kao ,,ljekar i hrišćanin”, bio spreman da oprosti. On je istakao da će za sve što se desilo smatrati odgovornim i ministarstva prosvjete i zaštite manjinskih prava i Opštinski odbor DPS-a, ,,sve dok se ne oglase”. Nijesu se oglašavali.

dpslogoDPS će do daljnjeg vladati Cetinjem ,,Od ukupno 14.946 birača na izbore je izašlo 6.785, odnosno 45,5 procenata građana Cetinja” javljeno je iz Opštinske izborne komisije. Za Demokratsku partiju socijalista glasala su 3.893 birača, Socijaldemokratsku partiju 1.253, Socijalističku narodnu partiju 683, a za koaliciju Građanska partija – Liberalna partija 470 birača. Gotovo istovremeno kad i rezultati izbora na Cetinju objavljeno je da je Letonija na aukciji ruskom investitoru prodala grad iz sovjetskog doba koji je napušten kada se ruska vojska povukla iz te baltičke zemlje. Grad, nekada poznat kao Skrunda-1, izgrađen je oko radarske baze koja je bila dio sovjetskog sistema za rano uzbunjivanje. Napušten je pre 12 godina, nedugo pošto su zaposleni u ruskoj vojsci napustili Letoniju. Predstavnik ruske kompanije Aleksejvskoje-Serviš pobijedio je na aukciji u Rigi ponudivši 3,1 milion dolara, rekla je portparolka letonske Agencije za privatizaciju. Jedan od komentara na internetu glasio je: ,,E, sad me strah da ovi naši stručnjaci za privatizaciju ne ponude Cetinje za pet eura, uz, naravno, garancije da budući vlasnik izgradi autobusku”.

Komentari

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo