PLUS
BOJAN KOSIĆ, skijaš nikšićkog Javorka, zaslužan je za prvi nastup Crne Gore na Zimskim olimpijskim igrama. Olimpijsku normu u disciplinama slalom i veleslalom 19-godišnji Nikšićanin izborio je još prije dvije godine, pa će na 19. ZOI u kanadskom Vankuveru zastavu Crne Gore nositi na svečanom defileu, zajedno sa još 2.765 sportista iz 90 zemalja. Naš jedini predstavnik će, kako javljaju novine, debi u Vankuveru imati 21. februara u svojoj omiljenoj disciplini slalomu, dok će se šest dana kasnije oprobati i u veleslalomu. ,,Zahvalio bih se svima koji su bili uz mene, naročito Crnogorskom olimpijskom komitetu i Skijaškom savezu Crne Gore, koji su me podržavali u želji da ostvarim san svakog sportiste – učestvujem na Olimpijskim igrama. Daću sve od sebe da u Vankuveru što bolje reprezentujem državu i ostvarim što bolji plasman” rekao je Kosić pred polazak sa aerodroma u Golubovcima. ,,Sretan sam kao otac što je Bojan ispunio cilj, a kao direktor reprezentacije što naše skijanje ide naprijed i uz plan koji smo napravili na narednim ZOI u Sočiju treba očekivati više naših reprezentativaca”, kazao je Rajko Kosić.
SLOBODAN PEJOVIĆ, krunski svjedok deportacije bosanskih izbjeglica početkom devedesetih iz Crne Gore, ovogodišnji je dobitnik nagrade Duško Kondor za građansku hrabrost koju dodjeljuje Međunarodna nevladina organizacija Gariwo. Uručenje nagrade planirano je za 23. februar u Sarajevu. ,,Nagrada je pripala Slobodanu Pejoviću zbog njegovog kontinuiranog otpora svim negativnim autoritetima koji su vladali u Crnoj Gori od početka devedesetih do danas i što je hrabro progovorio o zločinu deportacije bošnjačkih izbjeglica”, obrazložila je Svetlana Broz, direktorka nevladine organizacije Gariwo koja dodjeljuje nagradu. Slobodan Pejović je rekao da mu nagrada znači puno: ,,Znači puno i meni, a i svim građanima Crne Gore koji me podržavaju svih ovih godina, jer bez njihove pomoći i podrške ja sve ovo ne bih mogao izdržati. Ovo je bilo užasno. Želim da istaknem da ovu nagradu želim da podijelim sa svima njima. Svi oni polažu pravo na nju, kao jedno priznanje da sam svjedok jednom zlom vremenu, dodao bih tome, bilo ne ponovilo se, ali Crna Gora se mora iskreno suočiti sa svojom ružnom prošlošću. Bez toga nema nam naprijed.”
MINUS
PROSVJETNE VLASTI prstom nijesu mrdnule – Muhamed Spuža i dalje je direktor ulcinjske OŠ Boško Strugar uprkos tome što je osuđen zbog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti na štetu člana Školskog odbora Irene Rolović. Porodica doktora Rolovića iselila se iz Ulcinja i nastanila u Baru, nakon teškog incidenta u oktobru prošle godine, kada je Spuža, poslije sastanka Savjeta roditelja, Ireni Rolović zaprijetio: ,,I fizički ću te likvidirati, ja to mogu”. ,,Povukao sam jedini mogući i iznuđeni potez. Moja djeca ne mogu ići u školu čiji je direktor osuđen zbog prijetnje upućene njihovoj majci”, kazao je Milan Rolović. On je podsjetio da je Spuža prijetio njegovoj supruzi nakon što se ona, kao član Školskog odbora ispred Savjeta roditelja, usprotivila namjeri direktora da dan škole bude 24. mart, kada je NATO počeo bombardovanje SRJ, a nešto kasnije i predlogu da, pored ostalih, i znanje albanskog jezika bude uslov za zaposlenje u toj školi. Rolović tvrdi da je želio kompromis i da je ,,40 dana čekao izvinjenje” Školskog odbora, te da je, kao ,,ljekar i hrišćanin”, bio spreman da oprosti. On je istakao da će za sve što se desilo smatrati odgovornim i ministarstva prosvjete i zaštite manjinskih prava i Opštinski odbor DPS-a, ,,sve dok se ne oglase”. Nijesu se oglašavali.
DPS će do daljnjeg vladati Cetinjem ,,Od ukupno 14.946 birača na izbore je izašlo 6.785, odnosno 45,5 procenata građana Cetinja” javljeno je iz Opštinske izborne komisije. Za Demokratsku partiju socijalista glasala su 3.893 birača, Socijaldemokratsku partiju 1.253, Socijalističku narodnu partiju 683, a za koaliciju Građanska partija – Liberalna partija 470 birača. Gotovo istovremeno kad i rezultati izbora na Cetinju objavljeno je da je Letonija na aukciji ruskom investitoru prodala grad iz sovjetskog doba koji je napušten kada se ruska vojska povukla iz te baltičke zemlje. Grad, nekada poznat kao Skrunda-1, izgrađen je oko radarske baze koja je bila dio sovjetskog sistema za rano uzbunjivanje. Napušten je pre 12 godina, nedugo pošto su zaposleni u ruskoj vojsci napustili Letoniju. Predstavnik ruske kompanije Aleksejvskoje-Serviš pobijedio je na aukciji u Rigi ponudivši 3,1 milion dolara, rekla je portparolka letonske Agencije za privatizaciju. Jedan od komentara na internetu glasio je: ,,E, sad me strah da ovi naši stručnjaci za privatizaciju ne ponude Cetinje za pet eura, uz, naravno, garancije da budući vlasnik izgradi autobusku”.