Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

PLUS

DEJAN ĐURIČKOVIĆ, budvanski ugostitelj, vlasnik restorana Dona kod Nikole, pozvao je sve turističke poslenike Budve i cijelog primorja da organizuju zajedničku humanitarnu akciju pomoći djeci iz italijanskog grada Akvila, koji je stradao u katastrofalnom zemljotresu. ,,Spreman sam da u mom restoranu obezbijedim tri obroka za 20 djece. Neka neko drugi oslobodi apartmane ili sobe. Znači, svako ko može, neka se uključi u akciju, kako bismo zajedno omogućili toj djeci da ljetuju u Budvi. To je nešto minimalno što možemo da uradimo. Svi znamo kako je to kada neko izgubi svoj dom. Iako su prošle tri decenije, svakome je u svježem sjećanju razorni zemljotres koji nas je zadesio davnog 15. aprila 1979. godine”, objasnio je Đuričković. Nije objavljeno je li ko odlučio da mu se pridruži.


mladicaSADNJOM oko 50 hiljada mladih stabala u osam crnogorskih opština, zvanično je počela kampanja Ova zemlja nam je dom – Crna Gora moj dio planete.Prema riječima ministra turizma i zaštite životne sredine Predraga Nenezića do 24. aprila, u dvije akcije, biće zasađeno 650 hiljada sadnica čime bi, simbolično, svaki građanin Crne Gore zasadio po jednu. ,,To je samo početak. Na taj način želimo da animiramo svakog građanina da se uključi u kampanju i da svoj doprinos”, kazao je Nenezić. Akcija sadnje organizovana je u Podgorici, Danilovgradu, Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, dok će 24. aprila biti sprovedena u opštinama na sjeveru. Ako je i samo za reklamu, dobro je. Drvo je, kažu, blagorodno, manje je važno ko ga sadi i šta je sve prije toga posjekao.


MINUS

zoran-jelicZORAN JELIĆ, direktor Zavoda za zapošljavanje, veliki je optimista. Kaže da Crnoj Gori u ovom trenutku ,,ne prijeti epidemija” otkaza. On je na sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta rekao da stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori trenutno iznosi 10,86 odsto, što je za 0,8 procenata manje u odnosu na isti period prošle godine. Po riječima direktora Zavoda za zapošljavanje trenutno u Crnoj Gori, za razliku od zemalja regiona, postoji ,,enormna tražnja” za radnim mjestima. Slobodna su, kaže, 18.622 radna mjesta, što je za 0,23 odsto više u odnosu na rekordnu prošlu godinu. Jelić se pohvalio da je preko Zavoda od početka godine zaposleno više od pet hiljada radnika. Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović, međutim, upozorava da će poslodavci biti prinuđeni na otpuštanja radnika, ukoliko Vlada ne eliminiše biznis barijere. I potpredsjednik Unije Dragiša Boričić kaže da privrednici ,,ne razmišljaju o razvoju, već o opstanku”.


kap_2VLADA je sindikalne predstavnike KAP-a obavijestila o svom viđenju raspleta krize u toj kompaniji. Tri četvrtine zaposlenih u KAP-u i Boksitima ostaće bez posla, prekobrojni će umjesto otpremnina garantovanih kolektivnim ugovorom dobiti višestruko manju naknadu iz državne kase, Kombinat će nastaviti da lije ingote prerađujući, domaćom i još jeftinijom strujom, uvezenu glinicu… Sve u svemu, teret krize će snositi svi izuzev zvaničnih vlasnika Kombinata aluminijuma. Već prve reakcije na taj prijedlog pokazuju da njime nije zadovoljan niko. Izuzev, možda, vlasnika Rusala Olega Deripaske i ruskog ministra za vanredne situacije Sergeja Šojgua.

Komentari

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo