Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Banka presudila

Objavljeno prije

na

Sanja Mijušković iz Tivta podigla je prije pet godina dva kredita od 39 hiljada i od 150 hiljada eura kod NLB Montenegro. Iako je, kako tvrdi, redovno uplaćivala rate, banka joj je oduzela založene nekretnine. Zbog, kako kaže, nelegalnih radnji u banci tokom otplate kredita oduzet joj je plac od 636 kvadrata sa objektom u Tivtu, založen za investicioni kredit od 150 hiljada eura, i porodični stan u Nikšiću, založen za stambeni kredit od 39 hiljada eura. Sve je počelo kada je Mijuškovićeva 15. juna 2007. podigla 39.000 eura na 360 mjeseci sa grejs periodom od pola godine i efektivnom godišnjom kamatom od 7,92 odsto. Otplaćivala je mjesečne rate od 271 euro, a pod hipoteku je dat stan njenih roditelja u Nikšiću. I pored toga što je dvije godine uredno otplaćivala kredit, 5. avgusta 2009. stiže joj dopis da nije redovno izmirivala kredit i da je na naplatu dospjelo 39.400 eura, te da će banka tu sumu naplatiti prodajom stana u Nikšiću.

,,Banka je jednostrano raskinula ugovor. Bunila sam se, ali nije pomoglo. Imam i karticu platnog prometa prema kojoj sam redovno izmirivala kredit”, kaže Mijuškovićeva za Monitor.

Za drugi kredit od 150.000 eura potpisala je ugovor sa bankom u decembru 2007. Kamata 8,9 odsto, rok otplate 10 godina, bez grejs perioda. Banka joj prvo odobrava 50.000 eura i isplaćuje pola u kešu, a pola u fakturama. Tek nakon tri mjeseca dobija još 50.000 uz obračunavanje kamate kao da je odmah podigla cijelu sumu.

Otplaćivala je ovaj kredit do novembra 2008. No, pošto joj banka nije uplaćivala treću tranšu kredita ona prestaje da plaća rate. Kao dodatni razlog zašto je prestala da otplaćuje kredit navodi i to da su u banci dijelili uplate na više djelova, da bi izgledalo da nije uredno izmirivala obaveze.

,,Na platnim karticama se vidi da su mi dijelili i stornirali uplate. Razdvajali su rate da bi vještački izazvali kašnjenje. Tako se pojavljuju uplate i 2009. godine koje nijesam uplatila”, objašnjava Mujušković.

Polovinom 2009. godine NLB Montenegro banka ekspresno knjiži na sebe stan u Nikšiću i zemljište u Tivtu i oglašava na prodaju. Mijušković nije dobila ni jedan sudski poziv, a banka knjiži imovinu bez sudske odluke. Mijušković naglašava da se u oba slučaja radilo o hipoteci, a ne o fiduciji. Razlika je u tome što se u slučaju fiducije založena imovina odmah prenosi u vlasništvo banke I daje na prodaju ukoliko se kredit ne otplaćuje. Kod hipotekarog kredita banka mora prvo da tuži klijenta zato što ne vraća novac i tek kad presuda postane pravosnažna oglašava se prodaja nekretnine. Takvi procesi se obično otegnu i traju nekoliko godina.

Banka za ovu imovinu nije našla kupca, ali nije ni prestala da šalje opomene i zaračunava Mijuškovićevoj kamatu na kredite iako je uzela imovinu.

,,Kamata na kredit nje rasla, iako su mi imovinu uzeli i knjižili na banku”, kaže Mijušković.

Po posljednjoj opomeni, koja joj je nedavno stigla zbog manjeg kredita od 39.000 eura, sada je dug porastao na 44.000.

U septembru 2009. podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora NLB Montenegro banke Dina Redžepagića. Za prevaru, iznudu i ucjenu.

U prijavi se navodi da ju je sredinom 2009. Redžepagić nazvao i poručio joj: ,,G-đo Mijušković, postoji li način da uplatite četiri do pet hiljada eura za ovaj veliki kredit, da Vam ne diramo ovaj koji redovno vraćate. Vi ćete uzeti advokata to će vas koštati, pa je bolje da ne idemo po sudovima”.

Krivična prijava protiv Redžepagića je odbijena.

Pošto je Sanja Mijušković tražila odštetu i vansudsko poravnanje od banke, prije dvadesetak dana razgovarala je sa predstavnicima NLB banke u filijali u Tivtu. U zapisniku, koji su u ime banke potpisali Ivana Soldat, Marko Gajović i Semir Bibezić, navode se zahtjevi i primjedbe Mijuškovićeve: jednostrani raskid ugovora po oba kredita, koji su redovno plaćani; nepropisno knjiženje kamate što je konstatovao i bankarski ombusman Halil Kalač; protivpravno zauzimanje zemljišta; zloupotreba procjene, utaja, prevara… Mijuškovićeva je zamolila predstavnike banke da na svoje zahtjeve o odšteti i vansudskom poravnjanju dobije odgovore do 27. jula. Ali niko joj se nije javljao.

Monitor nije mogao da dođe do nadležnih u NLB Montenegro banci. Na brojeve koji su ostavljeni kao kontakt za medije na sajtu te banke danima se niko nije javljao. Sekretarica Bankarskog ombudsmana se javila odmah i rekla da je ombudsman na odmoru tako da detaljnije informacije o tome šta on misli o ovom slučaju treba sačekati do septembra.

Za septembar Mijuškovićeva sprema tužbu protiv NLB Montenegro banke i novu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo