MONITORING
BALKANSKO PODZEMLJE I NADZEMLJE PRED SUDOVIMA U REGIONU: Moć protiv pravde
Objavljeno prije
10 godinana
Objavio:
Monitor onlineProteklu sedmicu obilježile su priče o opstrukciji sudskih procesa u naizgled različitim slučajevima, u dvije susjedne države, Crnoj Gori i Kosovu. Dok se ovdje digla prašina oko izgubljenog CD-a sa svjedočenjem Zorana Vlaovića, zaštićenog svjedoka u slučaju ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, u Prištini je sutkinja Ana Adamska Galant koja vodi proces protiv Nasera Keljmendija, ustvrdila da im sarajevsko pravosuđe otežava i usporava to suđenje.
Radi se o procesima u kojima se naslućuje sprega vlasti i organizovanog kriminala u pozadini, kakvih je više u regionu i koji se odreda opstruiraju, prolongiraju obaranjem presuda i vraćanjem na ponovno suđenje, i konačno okončavaju presudama izvršiocima, bez rasvjetljavanja motiva i imena nalogodavaca zločina. Po obrascu tako se okončali ili ka tome vode procesi od ubistva urednika hrvatskog Nacionala Iva Pukanića, direktora Dana Duška Jovanovića, do procesa braći Šarić i njihovim saradnicima.
Ništa od onih upozorenja analitičara da su hapšenja narkobosova prilika da se rasvijetli veza politike i kriminala. Samo tokom protekle dvije godine brojni procesi su vraćeni nazad, od suđenja Šćekiću, preko procesa Dušku Šariću ili presude Damiru Mandiću za ubistvo Duška Jovanovića koja je ukinuta krajem prošle godine. U Vučićevoj Srbiji je optužbi za ubistvo Pukanića oslobođen Sreten Jocić, a pale su i optužnice za šverc cigareta protiv Stanka Subotića. Suđenje Darku Šariću odloženo je usljed višemjesečnog štrajka advokata, a prva ročišta ukazala su da osumnjičeni narkobos neće reći mnogo.
U međuvremenu, ojačale su veze premijera u regionu, posebno Vučića i Đukanovića, koje je prema tvrdnjama povezao niko drugi do Subotić, čije se ime pominje u nemalom broju gore pomenutih procesa. Nebojša Medojević, lider PzP, Subotića je nedavno označio kao premijera balkanske konfederacije vlasti i kriminala koja, po njemu, vlada regionom.
Da su neke od „grešaka„ u ovim važnim procesima u najmanju ruku sumnjive, pokazuje i najsvježiji slučaj izgubljenog CD-a u slučaju Šćekić. Nakon što je prema prošlonedeljnom objašnjenju sudije Apelacionog suda Dragiše Rakočeviča izgubljen i zato se nije mogao preslušati na posljednjem ročištu, cd je nekoliko dana kasnije naprasno – nađen. Iz Apelacionog suda saopštili su da ipak posjeduju snimak, nakon što je sestra Slavoljuba Šćekića, Slavica Šećkić podnijela krivičnu prijavu protiv sudija u tom slučaju.
Kako je prošlog petka na suđenju saopštio sudija Rakočević, u aprilu 2012. godine sačinjena je službena zabilješka da je taj snimak izgubljen iz spisa predmeta. Porodica Šćekić do prošle sedmice o tome nije bila obaviještena.
,,Apelacioni sud u svom saopštenju kaže sada da su pronašli cd, a da li je tako ja ne znam, jer ja cd nisam vidjela”, kaže za Monitor Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora i zastupnica porodice Šćekić u tom slučaju. ,,Sud saopštava da će naknadno odlučiti o reprodukovanju snimka a znaju da je samim nereprodukovanjem snimka došlo do bitne povrede odredaba krivičnog postupka. Dakle, oni moraju da reprodukuju snimak i tek tada će se znati da li je on autentičan ili ne”, kaže ona. ,,Moraju isplivati sve prljavštine koje su pravili u predmetu za ubistvo mog brata. Pripremam dopunu krivične prijave u kojoj navodim neke sporne činjenice koje treba da se istraže”.
Inspektor Šćekić ubijen je ispred svoje kuće 30. avgusta 2005. U pozadini ubistva je privatizacija budvanskog hotela Splendid i slučaj bombaških napada na hotel u ljeto 2005. godine, kada je pripremana njegova privatizacija. Splendid je tada od lokalnih anonimnih zakupaca preuzeo KGB- ovac Viktor Ivanjenko. Prije preuzimanja hotela od strane Rusa krenuli su napadi na hotel, nakon čega je Nikšićanin Branislav Brano Mićunović postao stalni stanar hotela.
Vrh pravosuđa kao da nije zainteresovan da rasvijetli pozadinu slučaja i motive ubistva. U decembru prošle godine, policijski inspektor Predrag Vučinić objavio je policijsku zabilješku inspektora Vukote Kartala, koji je prije Šćekića radio na slučaju u kojoj Kartal tvrdi da je po njegovom otkriću nalogodavac bombaških napada na Splendid upravo Mićunović, a izvršioci njegova barska grupa. Taj postupak vodi se odvojeno od ovog slučaja
Na sudu je pak utvrđeno da je Šćekić koji je radio na slučaju bombaških napada ubijen nakon što je došao do dokaza da iza napada na Splendid stoje Saša Boreta i Ljubo Bigović.
Porodica Šćekić optužila je više puta državni vrh da prikriva zločin. To je jedan od procesa u kom su se i do sada potkradale brojne ,,greške”. Osim što suđenje nije vođeno u pravcu rasvijetljavanja motiva ubistva i imena nalogodavaca, pravosuđe je dva puta ukidalo presudu grupi optuženoj za ubistvo Šćekića zbog štamparskih grešaka u presudama. Sudija Lazar Aković javno je tvrdio da je zbog tog slučaja bio pod pritiskom tadašnje državne tužiteljice Vesne Medenice, kume sestre crnogorskog premijera.
Kada je Apelacioni sud konačno potvrdio presudu Višeg suda i sutkinje Biljane Uskoković koja je Sašu Boretu, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića i Milana Čilu Šćekića osudila na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva, Vrhovni sud je odluku prošle godine ukinuo i vratio na ponovni postupak Apelacionom sudu. U ponovljenom postupku čini se da će slučaj ostati bez dokaza na kojima ga je tužilaštvo baziralo. Ključni dokazi, poput prvog svjedočenja Žarka Radulović, direktora hotela Splendid, su isključeni iz predmeta, zbog čega se procjenjuje da se ide ka rušenju osuđujućih presuda optuženima za ubistvo. Sada se ispostavlja da je iz spisa nestajao i drugi ključni dokaz na kojima se bazirao slučaj. Pri tom, valjanost tog dokaza već je poljuljana optužbama da se radi o lažnom svjedoku podmetnutom od strane vrha tadašnje policije Veselina Veljovića, premijerovog bliskog saradnika. S kojim ciljem, gotovo više da nije ni važno.
Slavica Sćekić je optužila istražne organe da nijesu pravdi priveli ni sve izvršioce. Ona je za direktnog izvršioca označila je Vuka Vulevića, koji je u međuvremenu oslobođen optužbi da je učestvovao u ubistvu inspektora Šćekića. Vulevićevo ime pominjalo se u mnogim velikim procesima, pa i u slučaju ubistva Duška Jovanovića. Njemu se međutim nikada nije sudilo za te zločine. Pema pisanju medija, Vulevića su dok je bio u pritvoru posjećivali visoki funkcioneri Službe.
Kao moguća pozadina ubistva Jovanovića pominjalo se pisanje Dana o duvanskoj mafiji, odnosno prenošenje tekstova hrvatskog Nacionala. Za duvanske poslove u Italiji se sudilo: Milu Đukanoviću, Stanku Subotiću, Branislavu Branu Mićunoviću… Duvanske rute su navodno kasnije postale kokainske, a u poslove ušli i Darko Šarić, Naser Keljmendi… Važna imena za pobrojane procese u regionu.
Poznato je da je Šarić imao poslovne veze sa Subotićem, preko njegove Futura plus, koju su kasnije preuzeli Šarići. Prema B92, operativni podaci srpske policije govore da je Subotić sa Šarićem stupio u kontakt kada je u Srbiji protiv njega pokrenuta istraga, zbog šverca cigareta. Njihove kasnije zajedničke transakcije u Prvoj banci braće Đukanović evidentirao je i OCCRP.
Da je u pozadini ubistva Iva Pukanića duvanska mafija o kojoj je Nacional pisao, tvrdilo je više svjedoka u procesu protiv osuđenih za ubistvo Iva Pukanića. Ratko Knežević, bivši šef trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu i kum crnogorskog premijera na svjedočenju u Zagrebu je izjavio da su upozorenja Pukaniću počela nakon prvih tekstova koje je objavio o duvanskoj mafiji. ,,Ubio sam mnoge, ubiću i tebe i Pukanića ako to bude trebalo”, navodno je, prema svjedočenju Kneževića u Županijskom sudu, Subotić izgovorio u telefonskom razgovoru. Knežević je prethodno, u intervjuima, Đukanovića i Subotića javno označio kao šefove balkanske duvanske mafije.
Slučaj je u hrvatskom pravosuđu okončan 2008. Nema nalogodavaca.
Sud nije utvrdio šta je bio motiv grupi ljudi, od kojih su mnogi označeni kao plaćenici za likvidacije u podzemlju, da se udruže kako bi ubili urednika nedjeljnika poznatog po tekstovima o balkanskim duvanskim poslovima. Nije sigurno da je iko od njih ikada uzeo Nacional u ruke.
Istražitelji USKOK-a utvrdili su pak da je svega tri nedjelje uoči atentata na Pukanića, na račun Slobodana Đurovića Kardinala, Jocićevog kuma, leglo misterioznih 780.000 eura. Novac je, pisali su hrvatski mediji, uplaćen sa kompanije General Pioneer sa Limasola. Sumnjalo se da iza te kompanije stoji Darko Šarić a hrvatski mediji pisali su da će USKOK uskoro dobiti i dokaze za to. To se nije desilo.
Jocić je prošle godine oslobođen optužbi za ubistvo u Srbiji, u kojoj su nakon dolaska na vlast Aleksandra Vučića pale mnoge optužnice.
Senad Pećanin, sarajevski politički analitičar ne vjeruje ni da će suđenje Keljemendiju do kraja rasvijetliti veze politike i kriminala, posebno ako ishod bude zavisio od državnih organa BiH.
,,Ukoliko ishod postupka koji se vodi u Prištini bude zavisio od saradnje bosanskohercegovačkih policijskih i pravosudnih institucija, Naser Keljmendi može slaviti. Iako su ovdašnji nadležni državni organi godinama raspolagali informacijama o njemu, Keljmendi je godinama iz Sarajeva i u Sarajevu nesmetano razvijao svoj biznis i prijateljske i poslovne odnose sa moćnim tajkunima i političarima, poput Fahrudina Radončića”, kaže za Monitor Pećanin.
Radončić i Keljmendi su prijatelji crnogorskog premijera. Prvi je umalo privatizovao državnu Pobjedu, a drugi privilegovano poslovao u Crnoj Gori u kojoj ima i brojne nekretnine i neometano kršio urbanističke propise u Ulcinju gdje ima hotel. Ta afera se zataškala nakon što je Keljmendi sa tužilaštvom napravio dogovor, i platio neku sitninu. Valjda je dovoljno platio da pomogne referendum, čime se javno pohvalio.
Radončić, bivši ministar za bezbijednost BiH se sada u procesu u Prištini protiv Keljmendija, o čemu je Monitor pisao, pominje i kao finansijer ubistva Ramiza Delalića Ćele.
,,Kompletan pravosudni i policijski sistem u Bosni i Hercegovini je u funkciji zaštite kriminala vodećih političara i tajkuna i njihove kriminalno stečene imovine, kaže Senad Pećanin. ,,Iz toga razloga pravosudni organi drugih država mogu računati na kooperativnost bh. institucija jedino ukoliko ne postoji mogućnost da se među krivično procesuiranim nađu i bh. šampioni tranzicije.”
Koha Ditore podsjeća ove sedmice da je Sarajevo u slučaju Keljmendi odbijalo da sarađuje sa državnim organima na Kosovu, dok su teškoće imali i organi EULEX-a. Keljmendi je, između ostalog, optužen za organizovani kriminal, teško ubistvo, šverc droge… Mediji su spekulisali da je Keljmendija odao Darko Šarić, protiv koga bi u februara trebalo da se nastavi process u Beogradu. U međuvremenu, ukinuta je presuda Šarićevom bratu Dušku u Crnoj Gori.
U februaru 2013. godine Apelacioni sud je preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju, pa su Duško Šarić i Jovica Lončar oslobođeni u dijelu koji se odnosi na stvaranje kriminalne organizacije i trgovine drogom. Ostalo im je na teret djelo pranja novca. Postupak je potom vraćen na početak, a Šarić i Lončar na slobodi čekaju ponovno suđenje.
Lončar i Šarić se terete da su novac prali preko dvije banke, Hipo i Prve banke braće Đukanović. Monitor je prvi pisao o sumnjivim transakcijama klana Šarić kao i da je Duško Šarić dobio višemilionski kredit od Prve banke u vrijeme kada je banci braće Đukanović bila zabranjena kreditna aktivnost. Među kreditiranima bio je i Naser Keljmendi.
Blic je pisao i da je Keljmendi čak čuvao Šarića nakon bjekstva, ali i Safeta Kalića, još jednog označenog narkobosa, poznatog po čuvenoj svadbi koja je završila na Jutjubu i prijateljskim vezama sa funkcionerima crnogorske službe, a kome nije kako je najavljeno izrečena presuda u Bijelom Polju. Sudija Vidomir Bošković je odlučio da pruži Kaliću, koji se predao u Beču, priliku da iznese odbranu pred bjelopoljskim Višim sudom, pa će tek nakon toga odlučiti, kazao je.
Kada će to biti ne zna se, pošto je Kalić izručen Njemačkoj.
,,Činjenica koja bi morala da zabrine sve građane regiona je da balkanska konfederacija organizovanog kriminala u ovom trenutku drži u šaci vlade Srbije, Crne Gore, Kosova i BiH”, kaže za Monitor Nebojša Medojević . ,,Pranjem novca stečenog kriminalom kroz ulaganja u ekonomiju, finansiranje političkih partija na vlasti, korumpiranjem djelova bezbjednosnog sistema, policije, tužilaštva i sudova, osnivanjem i finansiranjem medija, balkanska konfederacija postala je ključni centar moći u regionu”, prokomentarisao je on nedavno ocjenu italijanskog Limesa da su Kosovo i Crna Gora mafijaške države.
Dvadeset pet godina kasnije – ništa novo. Kriminal, nesloboda i nacionalističke strasti. Samo je pravda još dalja.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Izdvojeno
POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu
Objavljeno prije
2 danana
31 Januara, 2025Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april. Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“
“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu “ustavni puč”. U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao, priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.
Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu. U video obraćanju saopštio je da će Skupština odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja
Objavljeno prije
2 danana
31 Januara, 2025Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno
Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj opštini za manje od godinu dana.
Održavanje sjednice na kojoj se do ponoći toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.
Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .
Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci. Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.
Iz koalicije Za budućnost Budve mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.
Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.
Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.
Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
Objavljeno prije
1 sedmicana
24 Januara, 2025Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora
Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.
Uglavnom, u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).
Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.
To i nije sasvim tačno. Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.
Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.
Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.
Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je: “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.
“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.
Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).
Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.
„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.
Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.
Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.
Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.
Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.
Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.
Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao je Brđanin. Vlada je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.
Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak pitanje: šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?
Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 dana
Paralelni univerzumi
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 1 sedmica
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Voz
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
Milena Perović
Novi broj
POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće
POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja
Izdvajamo
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
DRUŠTVO3 sedmice
GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste
-
DRUŠTVO3 sedmice
BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu
-
DRUŠTVO3 sedmice
SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom
-
Izdvojeno1 sedmica
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
INTERVJU3 sedmice
DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi
-
HORIZONTI3 sedmice
VUČIĆEV PREMIJER U MOJKOVCU MIMO PROTOKOLA: Novo sijanje magle i nepoštovanja