MONITORING
BALKANSKO PODZEMLJE I NADZEMLJE PRED SUDOVIMA U REGIONU: Moć protiv pravde

Objavljeno prije
10 godinana
Objavio:
Monitor online
Proteklu sedmicu obilježile su priče o opstrukciji sudskih procesa u naizgled različitim slučajevima, u dvije susjedne države, Crnoj Gori i Kosovu. Dok se ovdje digla prašina oko izgubljenog CD-a sa svjedočenjem Zorana Vlaovića, zaštićenog svjedoka u slučaju ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, u Prištini je sutkinja Ana Adamska Galant koja vodi proces protiv Nasera Keljmendija, ustvrdila da im sarajevsko pravosuđe otežava i usporava to suđenje.
Radi se o procesima u kojima se naslućuje sprega vlasti i organizovanog kriminala u pozadini, kakvih je više u regionu i koji se odreda opstruiraju, prolongiraju obaranjem presuda i vraćanjem na ponovno suđenje, i konačno okončavaju presudama izvršiocima, bez rasvjetljavanja motiva i imena nalogodavaca zločina. Po obrascu tako se okončali ili ka tome vode procesi od ubistva urednika hrvatskog Nacionala Iva Pukanića, direktora Dana Duška Jovanovića, do procesa braći Šarić i njihovim saradnicima.
Ništa od onih upozorenja analitičara da su hapšenja narkobosova prilika da se rasvijetli veza politike i kriminala. Samo tokom protekle dvije godine brojni procesi su vraćeni nazad, od suđenja Šćekiću, preko procesa Dušku Šariću ili presude Damiru Mandiću za ubistvo Duška Jovanovića koja je ukinuta krajem prošle godine. U Vučićevoj Srbiji je optužbi za ubistvo Pukanića oslobođen Sreten Jocić, a pale su i optužnice za šverc cigareta protiv Stanka Subotića. Suđenje Darku Šariću odloženo je usljed višemjesečnog štrajka advokata, a prva ročišta ukazala su da osumnjičeni narkobos neće reći mnogo.
U međuvremenu, ojačale su veze premijera u regionu, posebno Vučića i Đukanovića, koje je prema tvrdnjama povezao niko drugi do Subotić, čije se ime pominje u nemalom broju gore pomenutih procesa. Nebojša Medojević, lider PzP, Subotića je nedavno označio kao premijera balkanske konfederacije vlasti i kriminala koja, po njemu, vlada regionom.
Da su neke od „grešaka„ u ovim važnim procesima u najmanju ruku sumnjive, pokazuje i najsvježiji slučaj izgubljenog CD-a u slučaju Šćekić. Nakon što je prema prošlonedeljnom objašnjenju sudije Apelacionog suda Dragiše Rakočeviča izgubljen i zato se nije mogao preslušati na posljednjem ročištu, cd je nekoliko dana kasnije naprasno – nađen. Iz Apelacionog suda saopštili su da ipak posjeduju snimak, nakon što je sestra Slavoljuba Šćekića, Slavica Šećkić podnijela krivičnu prijavu protiv sudija u tom slučaju.
Kako je prošlog petka na suđenju saopštio sudija Rakočević, u aprilu 2012. godine sačinjena je službena zabilješka da je taj snimak izgubljen iz spisa predmeta. Porodica Šćekić do prošle sedmice o tome nije bila obaviještena.
,,Apelacioni sud u svom saopštenju kaže sada da su pronašli cd, a da li je tako ja ne znam, jer ja cd nisam vidjela”, kaže za Monitor Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora i zastupnica porodice Šćekić u tom slučaju. ,,Sud saopštava da će naknadno odlučiti o reprodukovanju snimka a znaju da je samim nereprodukovanjem snimka došlo do bitne povrede odredaba krivičnog postupka. Dakle, oni moraju da reprodukuju snimak i tek tada će se znati da li je on autentičan ili ne”, kaže ona. ,,Moraju isplivati sve prljavštine koje su pravili u predmetu za ubistvo mog brata. Pripremam dopunu krivične prijave u kojoj navodim neke sporne činjenice koje treba da se istraže”.
Inspektor Šćekić ubijen je ispred svoje kuće 30. avgusta 2005. U pozadini ubistva je privatizacija budvanskog hotela Splendid i slučaj bombaških napada na hotel u ljeto 2005. godine, kada je pripremana njegova privatizacija. Splendid je tada od lokalnih anonimnih zakupaca preuzeo KGB- ovac Viktor Ivanjenko. Prije preuzimanja hotela od strane Rusa krenuli su napadi na hotel, nakon čega je Nikšićanin Branislav Brano Mićunović postao stalni stanar hotela.
Vrh pravosuđa kao da nije zainteresovan da rasvijetli pozadinu slučaja i motive ubistva. U decembru prošle godine, policijski inspektor Predrag Vučinić objavio je policijsku zabilješku inspektora Vukote Kartala, koji je prije Šćekića radio na slučaju u kojoj Kartal tvrdi da je po njegovom otkriću nalogodavac bombaških napada na Splendid upravo Mićunović, a izvršioci njegova barska grupa. Taj postupak vodi se odvojeno od ovog slučaja
Na sudu je pak utvrđeno da je Šćekić koji je radio na slučaju bombaških napada ubijen nakon što je došao do dokaza da iza napada na Splendid stoje Saša Boreta i Ljubo Bigović.
Porodica Šćekić optužila je više puta državni vrh da prikriva zločin. To je jedan od procesa u kom su se i do sada potkradale brojne ,,greške”. Osim što suđenje nije vođeno u pravcu rasvijetljavanja motiva ubistva i imena nalogodavaca, pravosuđe je dva puta ukidalo presudu grupi optuženoj za ubistvo Šćekića zbog štamparskih grešaka u presudama. Sudija Lazar Aković javno je tvrdio da je zbog tog slučaja bio pod pritiskom tadašnje državne tužiteljice Vesne Medenice, kume sestre crnogorskog premijera.
Kada je Apelacioni sud konačno potvrdio presudu Višeg suda i sutkinje Biljane Uskoković koja je Sašu Boretu, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića i Milana Čilu Šćekića osudila na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva, Vrhovni sud je odluku prošle godine ukinuo i vratio na ponovni postupak Apelacionom sudu. U ponovljenom postupku čini se da će slučaj ostati bez dokaza na kojima ga je tužilaštvo baziralo. Ključni dokazi, poput prvog svjedočenja Žarka Radulović, direktora hotela Splendid, su isključeni iz predmeta, zbog čega se procjenjuje da se ide ka rušenju osuđujućih presuda optuženima za ubistvo. Sada se ispostavlja da je iz spisa nestajao i drugi ključni dokaz na kojima se bazirao slučaj. Pri tom, valjanost tog dokaza već je poljuljana optužbama da se radi o lažnom svjedoku podmetnutom od strane vrha tadašnje policije Veselina Veljovića, premijerovog bliskog saradnika. S kojim ciljem, gotovo više da nije ni važno.
Slavica Sćekić je optužila istražne organe da nijesu pravdi priveli ni sve izvršioce. Ona je za direktnog izvršioca označila je Vuka Vulevića, koji je u međuvremenu oslobođen optužbi da je učestvovao u ubistvu inspektora Šćekića. Vulevićevo ime pominjalo se u mnogim velikim procesima, pa i u slučaju ubistva Duška Jovanovića. Njemu se međutim nikada nije sudilo za te zločine. Pema pisanju medija, Vulevića su dok je bio u pritvoru posjećivali visoki funkcioneri Službe.
Kao moguća pozadina ubistva Jovanovića pominjalo se pisanje Dana o duvanskoj mafiji, odnosno prenošenje tekstova hrvatskog Nacionala. Za duvanske poslove u Italiji se sudilo: Milu Đukanoviću, Stanku Subotiću, Branislavu Branu Mićunoviću… Duvanske rute su navodno kasnije postale kokainske, a u poslove ušli i Darko Šarić, Naser Keljmendi… Važna imena za pobrojane procese u regionu.
Poznato je da je Šarić imao poslovne veze sa Subotićem, preko njegove Futura plus, koju su kasnije preuzeli Šarići. Prema B92, operativni podaci srpske policije govore da je Subotić sa Šarićem stupio u kontakt kada je u Srbiji protiv njega pokrenuta istraga, zbog šverca cigareta. Njihove kasnije zajedničke transakcije u Prvoj banci braće Đukanović evidentirao je i OCCRP.
Da je u pozadini ubistva Iva Pukanića duvanska mafija o kojoj je Nacional pisao, tvrdilo je više svjedoka u procesu protiv osuđenih za ubistvo Iva Pukanića. Ratko Knežević, bivši šef trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu i kum crnogorskog premijera na svjedočenju u Zagrebu je izjavio da su upozorenja Pukaniću počela nakon prvih tekstova koje je objavio o duvanskoj mafiji. ,,Ubio sam mnoge, ubiću i tebe i Pukanića ako to bude trebalo”, navodno je, prema svjedočenju Kneževića u Županijskom sudu, Subotić izgovorio u telefonskom razgovoru. Knežević je prethodno, u intervjuima, Đukanovića i Subotića javno označio kao šefove balkanske duvanske mafije.
Slučaj je u hrvatskom pravosuđu okončan 2008. Nema nalogodavaca.
Sud nije utvrdio šta je bio motiv grupi ljudi, od kojih su mnogi označeni kao plaćenici za likvidacije u podzemlju, da se udruže kako bi ubili urednika nedjeljnika poznatog po tekstovima o balkanskim duvanskim poslovima. Nije sigurno da je iko od njih ikada uzeo Nacional u ruke.
Istražitelji USKOK-a utvrdili su pak da je svega tri nedjelje uoči atentata na Pukanića, na račun Slobodana Đurovića Kardinala, Jocićevog kuma, leglo misterioznih 780.000 eura. Novac je, pisali su hrvatski mediji, uplaćen sa kompanije General Pioneer sa Limasola. Sumnjalo se da iza te kompanije stoji Darko Šarić a hrvatski mediji pisali su da će USKOK uskoro dobiti i dokaze za to. To se nije desilo.
Jocić je prošle godine oslobođen optužbi za ubistvo u Srbiji, u kojoj su nakon dolaska na vlast Aleksandra Vučića pale mnoge optužnice.
Senad Pećanin, sarajevski politički analitičar ne vjeruje ni da će suđenje Keljemendiju do kraja rasvijetliti veze politike i kriminala, posebno ako ishod bude zavisio od državnih organa BiH.
,,Ukoliko ishod postupka koji se vodi u Prištini bude zavisio od saradnje bosanskohercegovačkih policijskih i pravosudnih institucija, Naser Keljmendi može slaviti. Iako su ovdašnji nadležni državni organi godinama raspolagali informacijama o njemu, Keljmendi je godinama iz Sarajeva i u Sarajevu nesmetano razvijao svoj biznis i prijateljske i poslovne odnose sa moćnim tajkunima i političarima, poput Fahrudina Radončića”, kaže za Monitor Pećanin.
Radončić i Keljmendi su prijatelji crnogorskog premijera. Prvi je umalo privatizovao državnu Pobjedu, a drugi privilegovano poslovao u Crnoj Gori u kojoj ima i brojne nekretnine i neometano kršio urbanističke propise u Ulcinju gdje ima hotel. Ta afera se zataškala nakon što je Keljmendi sa tužilaštvom napravio dogovor, i platio neku sitninu. Valjda je dovoljno platio da pomogne referendum, čime se javno pohvalio.
Radončić, bivši ministar za bezbijednost BiH se sada u procesu u Prištini protiv Keljmendija, o čemu je Monitor pisao, pominje i kao finansijer ubistva Ramiza Delalića Ćele.
,,Kompletan pravosudni i policijski sistem u Bosni i Hercegovini je u funkciji zaštite kriminala vodećih političara i tajkuna i njihove kriminalno stečene imovine, kaže Senad Pećanin. ,,Iz toga razloga pravosudni organi drugih država mogu računati na kooperativnost bh. institucija jedino ukoliko ne postoji mogućnost da se među krivično procesuiranim nađu i bh. šampioni tranzicije.”
Koha Ditore podsjeća ove sedmice da je Sarajevo u slučaju Keljmendi odbijalo da sarađuje sa državnim organima na Kosovu, dok su teškoće imali i organi EULEX-a. Keljmendi je, između ostalog, optužen za organizovani kriminal, teško ubistvo, šverc droge… Mediji su spekulisali da je Keljmendija odao Darko Šarić, protiv koga bi u februara trebalo da se nastavi process u Beogradu. U međuvremenu, ukinuta je presuda Šarićevom bratu Dušku u Crnoj Gori.
U februaru 2013. godine Apelacioni sud je preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju, pa su Duško Šarić i Jovica Lončar oslobođeni u dijelu koji se odnosi na stvaranje kriminalne organizacije i trgovine drogom. Ostalo im je na teret djelo pranja novca. Postupak je potom vraćen na početak, a Šarić i Lončar na slobodi čekaju ponovno suđenje.
Lončar i Šarić se terete da su novac prali preko dvije banke, Hipo i Prve banke braće Đukanović. Monitor je prvi pisao o sumnjivim transakcijama klana Šarić kao i da je Duško Šarić dobio višemilionski kredit od Prve banke u vrijeme kada je banci braće Đukanović bila zabranjena kreditna aktivnost. Među kreditiranima bio je i Naser Keljmendi.
Blic je pisao i da je Keljmendi čak čuvao Šarića nakon bjekstva, ali i Safeta Kalića, još jednog označenog narkobosa, poznatog po čuvenoj svadbi koja je završila na Jutjubu i prijateljskim vezama sa funkcionerima crnogorske službe, a kome nije kako je najavljeno izrečena presuda u Bijelom Polju. Sudija Vidomir Bošković je odlučio da pruži Kaliću, koji se predao u Beču, priliku da iznese odbranu pred bjelopoljskim Višim sudom, pa će tek nakon toga odlučiti, kazao je.
Kada će to biti ne zna se, pošto je Kalić izručen Njemačkoj.
,,Činjenica koja bi morala da zabrine sve građane regiona je da balkanska konfederacija organizovanog kriminala u ovom trenutku drži u šaci vlade Srbije, Crne Gore, Kosova i BiH”, kaže za Monitor Nebojša Medojević . ,,Pranjem novca stečenog kriminalom kroz ulaganja u ekonomiju, finansiranje političkih partija na vlasti, korumpiranjem djelova bezbjednosnog sistema, policije, tužilaštva i sudova, osnivanjem i finansiranjem medija, balkanska konfederacija postala je ključni centar moći u regionu”, prokomentarisao je on nedavno ocjenu italijanskog Limesa da su Kosovo i Crna Gora mafijaške države.
Dvadeset pet godina kasnije – ništa novo. Kriminal, nesloboda i nacionalističke strasti. Samo je pravda još dalja.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

Objavljeno prije
2 danana
7 Marta, 2025
Joanikije Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti
Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”, “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.
Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP). Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije
2 danana
7 Marta, 2025
Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada
Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.
Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.
Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.
Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.
Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.
Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim…
Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Februara, 2025
Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone
Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.
Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.
Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine budžetskih prihoda.
Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.
Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.
Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih, da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.
Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.
Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.
Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?
Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).
Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.
Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.
Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?
Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.
Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.
Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto. Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.
Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.
“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.
Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca, najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.
Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.
Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 1 sedmica
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
Izdvajamo
-
U SJEĆANJU4 sedmice
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
-
Izdvojeno2 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija
-
DRUŠTVO3 sedmice
SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem
-
DRUŠTVO3 sedmice
CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu
-
Izdvojeno2 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak
-
Izdvojeno3 sedmice
NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač
-
Izdvojeno3 sedmice
TRAMP, NETANJAHU, GAZA: Pakao sa pogledom na rivijeru