Pokušaj da se promijene nazivi pljevaljskih ulica, vezani za ličnosti i događaje iz II svjetskog rata, u dijelu vlasti vide kao „ispravljanje nepravde prema drugim istorijskim ličnostima i periodima“. Dio javnosti, pak,  smatra da je riječ o relizaciji programskog zadatka – reviziji istorije i brisanju sjećanja na NOB

Inicijativa  da se nazivi  ulica Save Kovačevića, 37. divizije i Narodne revolucije,  u pljevaljskom naselju Bobovo  promijene,  podigla je buru u Pljevljima, iako još nije uspjela da stigne ni do nadležnog skupštinskog odbora. Formalno,   potrebu da se ulice preimenuju izrazili su iz lokalne Mjesne zajednice (MZ). U Pljevljima smatraju da je  ideja potekla iz dijela lokalne vlasti koju čine  koalicija Za budućnost Pljevalja ( NSD i DNP), Demokrate, Ujedinjena Crna Gora, Pokret Evropa sad (PES), Socijalistička narodna partija (SNP) i URA.

U zvaničnom predlogu MZ  tražili su da se  Ulica Save Kovačevića, u naselju Guke, preimenuje u Ulicu Jovana Dragutinovića, a Ulica 37. divizije u Zlodolu da se podijeli na dvije, od kojih bi prva,  dobila naziv Ulica narodnog prvaka Gavra Pupovića a drugi dio  bio nazavan po  barjaktaru Filipu Jelovcu. Predložili  su i da se dio Ulice Narodne revolucije i Pilanske, od mosta na Ćehotini do mosta na Vezišnici,  ubuduće zove  Bobovska ulica.

Sjednica Odbora za davanje predloga imena naselja, ulica i trgova, čiji je predsjednik odbornik koalicije Za budućnost Pljevalja Božidar Jelovac,  16. avgusta nije mogla biti održana, jer su od pet, došla samo dva člana. O „predlogu MZ“, tako će se, kako je najavljeno, odlučivati 26. avgusta. Neodržana sjednica je, međutim, izazvala rat saopštenjima između konstituenata pljevaljske vlasti, a  Demokrate su Jelovcu zamjerile štošta. Sporni su im, kažu, „njegovi motivi, procedure i princip…“, nagovještavajući na taj način i da je on  autor „predloga MZ“.

Jelovac, koji je između ostalog i dopisnik jednog dnevnog lista, za Monitor tvrdi da je predlog zaista stigao od onih koj žive u Bobovu,a  da je on samo zakazao sjednicu odbora, poštujući procedure. „Naravno da nemam veze s tim predlogom i da sam samo stavio u proceduru predlog MZ. Nije riječ ni o kakvom trendu, kako kažete i nema veze za marginalizacijom imena i događaja iz NOB-a. U Pljevljima postoji mnogo ulica koje nose nazive koji se odnose na taj period crnogorske istorije. Stvar je u tome da nastojimo da se ravnopravnije odnosimo prema nekim drugim razdobljima i ličnostima, koji su važni za Crnu Goru“, tvrdi on.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 23. avgusta ili na www.novinarnica.net

Dalju gradnju asfaltne baze Tehnoputa, nakon protesta mještana, proljetos je zaustavila Urbanističko-građevinska inspekcija. Agencija za zaštitu životne sredine ponovo je ovoj firmi dala saglasnost za izradu Elaborata o zaštiti životne sredine i time nanovo otvorila priču o zagađenju i uništavanju rijeka

Mještani Zete su proljetost negodovali zbog toga što je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala saglasnost na Elaborat za procjenu uticaja na životnu sredinu firmi Tehnoput. Time je ova firma korak bliže ka nastojanju da završi asfaltnu bazu na obali Cijevne.

U neposrednoj blizini već rade baze firmi Putevi, Bemaks i Geneks. Mještani, čije su kuće na par stotina metara od asfaltnih baza, negoduju zbog zagađenja koje baze izazivaju i traže njihovo zatvaranje, a ne otvaranje još jedne. I dok su mještani najavljivali proteste, iz institucija su prebacivali odgovornost jedni na druge. Agencija se branila time da je njihov Elaborat samo jedan u nizu dokumenata koji Tehnoput treba da pribavi da bi počeo sa zakonitim radom.

Vlada je tada privremeno riješila problem tako što je gradnju zabranila Urbanističko-građevinska inspekcija.

Problem je nedavno ponovo otvoren jer je Agencija za zaštitu životne sredine dala  novu saglasnost na Elaborat o zaštiti životne sredine preduzeću Tehnoput za izgradnju postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze.

Reagovao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) Zoran Lakušić koji je kazao da je Agencija dala saglasnost iako je to suprotno rješenju Uprave za vode (UZV) o sanitarnim zonama zaštite ovog vodoizvorišta.

,,Posebno je problematično što kompanije Putevi i Bemaks, koliko je poznato, nemaju potrebne vodne dozvole, koje su ključne za osiguranje da aktivnosti asfaltnih baza ne ugrožavaju vodne resurse i okolinu. U svjetlu ovih činjenica, neophodno je pokrenuti proces izmještanja asfaltnih baza Bemaks i Putevi na adekvatnije lokacije. Ovaj proces zahtijeva koordinaciju i saradnju između različitih nadležnih institucija, kao i samih kompanija koje upravljaju bazama. Nove lokacije moraju biti pažljivo odabrane, uz detaljne procjene uticaja na okolinu i u skladu sa svim zakonskim i regulatornim zahtjevima”, kazao je Lakušić. Poručuje da institucije moraju naći način da se zaštiti okolina i zdravlje lokalnog stanovništva, te da očuvanje Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet.

Iz Agencije ističu da je ovaj problem od početka predimenzioniran, jer bez vodne dozvole, ova firma ne može zakonski da radi. Iz Uprave za vode su ranije kazali da nijesu izdali nijednu dozvolu za asfaltne baze na Cijevni. Međutim, sve ove firme i dalje nesmetano rade, iako nemaju vodnu dozvolu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 23. avgusta ili na www.novinarnica.net

Mali drvoprerađivači  izračunali su da će budžet Crne Gore pretrpjeti  samo u deset šumskih odjeljenja štetu od pola miliona eura, jer su na tenderu isforsirana preduzeća koja su imala mnogo nižu cijenu od najveće ponuđene na teritorijama opština Berane, Plav i Rožaje. Oni traže da se tender poništi

Budžet Crne Gore pretrpjet će štetu od oko pola miliona eura samo u deset šumskih odjeljenja zbog činjenice što su na tenderu isforsirana preduzeća koja su imala mnogo nižu cijenu od najveće ponuđene na teritorijama opština Berane, Plav i Rožaje.

To je računica koju su za Monitor izveli oštećeni drvoprerađivači koji traže da se tender poništi i zbog čega je podignuta velika bura u javnosti, za koju se u ovom trenutku ne zna kako će se završiti.

“Ovo je računica koju smo izveli na osnovu podataka za svega deset odjeljenja, za koja znamo i imamo precizne informacije, a šteta samo u ove tri opštine je i mnogo veća i za državni i za lokalne buddžete” – kazali su mali drvoprerađivači iz ova tri grada. “Vjerujemo da je davanjem šuma po nižim cijenama umjesto najvećih ponuđenih, na ovom javnom pozivu  za koji tvrdimo da je namješten, gubitak za državni budžet najmanje pet miliona eura. Mi tražimo da se ovaj tender poništi i raspiše novi poziv” – ističu drvoprerađivači.

Oni kao primjer navode šumsko odjeljenje Čakor Visitor 10ab Plav gdje je za sječu predviđeno nešto preko četiri hiljade kubika.

“Početna cijena je bila 50 eura po kubiku. Dok je privilegovani koncesionar ponudio početnu cijenu po kojoj mu je šuma i ustupljena, ignorisana je najbolja ponuda od 75 eura po kubiku, ili 25 eura više od početne. Ako četiri hiljade kubika iz samo ovog odjeljenja pomnožimo sa 25 eura, odnosno najvećom cijenom, dobićemo da je u njemu država na gubitku sto hiljada eura” – kažu drvoprerađivači.

Ono na šta ukazuju plavski drvoprerađivači je to da bi trebalo izvršiti analizu odjeljenja prema njihovom položaju i kvalitetu.

“Pokazeće se ono što smo mi provjerili, da su povlašteni dobili najeftinija  a najbolja odjeljenja, pored puteva, odakle se šuma izvlači uz minimalan trošak. Takvo je upravo ovo odjeljenje Čakor Visitor 10ab. I sada direktor Uprave za šume kaže da ako smo mi patriote, da treba da kupimo ponuđenu sanitarnu šumu. Mi mu na to odgovaramo, tu sanitarnu šumu neka da za sječu ovakvim patriotskim preduzećima, kojima je dao ovo odjeljenje na Čakoru Visitoru. Ako su patriote neka mu se oduže i uzmu besplatno da sijeku sanitar i da čiste šumu” – kažu drvoprerađivači iz Plava.

Prema riječima i računici koju su mali drvoprerađivači dostavili Monitoru kao primjer za deset šumskih odjeljenja u ova tri grada, tenderom za koji tvrde da je namješten, biće oštećeni i budžeti ove tri opštine, i to za 334.495 eura.

Tako je, na primjer, u Jelovici kod Berana, u odjeljenjima 73 ab i 73 b, početna cijena  bila 45 eura, i po toj cijeni dobio ih je privilegovani drvoprerađivač, dok je najveća ponuđena cijena bila 76 eura, pa je šteta za državni budžet u samo ova dva odjeljenja 125 hiljada eura, dok je šteta za budžet  Opštine Berane čak 102  hiljade eura.

Na Jelovici je, recimo, odjeljenje 63abc prodato po početnoj cijeni od 35 eura, dok je ignorisana najveća ponuda od duplo više, odnosno 70 eura, pa će, samo kada se radi o četinarima, država biti na gubitku 72.264,50 eura, a Opština Berane 50.585,15 eura.

“Gubitak za Opštinu Rožaje na osnovu ovoh odjeljenja sa kojih trenutno imamo zapisnik je 97.942,84 eura, ali mislimo da je ukupan gubitak za budžet Opštine Rožaje sa svih 38 šumskih odjeljenja sa teritorije naše opštine negdje oko 500 hiljada eura, i to samo zbog činjenice da šumska odjeljenja nisu data po najboljim cijenama, već privilegovanim koncesionarima po cijenama koje su oni ponudili” – tvrde mali drvoprerađivači iz Berana, Plava i Rožaja.

U  proteklih mjesec dana veliki broj drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore zatražio je poništenje poziva za davanje šuma na korišćenje u dubećem stanju i Upravi za gazdovanje šumama i lovištima uputilo inicijativu za izmjenu tog javnog poziva, što je na kraju kulminiralo protestima.

Javnim pozivom  za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, za 2024. godinu br.01-311/24-2450/2 od 11. jula 2024. godine, ponuđena je prodaja drveta u dubećem stanju u Područnim jedinicama Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Plužine, Bijelo Polje, Andrijevica, Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plav, Šavnik i Petnjica.

“Ovi podaci koje smo vam dali su samo ilustracija za tri opštine, a neka neko, kome to treba da bude posao, sračuna koliki je gubitak na nivou u još 13 opština koje nismo obuhvatilii ovom računicom. Oko pet miliona eura“ – kažu drvoprerađivači.

Vlasnici manjih drvoprerađivačkih preduzeća iz ova tri grada su u dva navrata u proteklih desetak dana blokirali magistralni put Berane – Rožaje, a protesti bi se prema nekim najavama mogli premjestiti u Podgoricu.

Oni tvrde da je tender namješten i da je na djelu korupcija, dok iz Uprave za Šume odbacuju te tvrdnje..

Drvoprerađivači koji protestuju najprije su  zatražili poništenje tendera, ali poslije optužbi iz Uprave za šume i, kako kažu, prebacivanja lopte iz problema u šumarstvu na opasan teren politike, podjela i nacionalizma, oni su zatražili ostavku i odgovornost direktora Miloša Rajkovića.

Rajković je odmah uzvratio da ostavku neće dati, i protestante uputio na sudove, tvrdeći da je rađeno sve po zakonu.

U ovom trenutku još uvijek nije izvjesno kako će se ovaj sukob oko tendera završiti, ali je definitivno da je stanje u crnogorskom šumarstvu  daleko od pravednog rješenja u kojem bi opštine sa sjevera, na čijim teritorijama se nalaze šume, imale više koristi od tih šuma koje su u poslednje dvije decenije privilegovani koncesionari maksimalno eksploatisali i još uvijek eksploatišu, bez koristi za lokalno stanovništvo, što pokazuje i činjenica da je ovaj prirodnim resursima bogati region, najsiromašniji u Crnoj Gori.

Činjenica je i da reforme u oblasti šumarstva idu sporo. Četiri godine je prošlo od promjene vlasti, a Zakon o šumama je tek nedavno donijet.

Možda je direktor Uprave za šume u jednoj stvari u pravu, da je sve rađeno po zakonu. Treba se  prisjetiti da su dvije decenije u zakonsku oblandu bili umotani koncesioni model gazdovanja šumama zahvaljujući kome je iz šuma na sjeveru posječeno drveta koje bi, ako bi se pretvorilo u finalni proizvod, dalo brojku od nekoliko milijardi eura gubitka za državu Crnu Goru.

To je dovelo do enormnog bogaćenja jednog broja ljudi koji se mogu pobrojati na prstima jedne ruke, dok lokalno stanovništvo od toga nije imalo ništa.

     Tufik SOFTIĆ