Nakon duže pauze SAD su se vratile na Balkan. To je važna vijest. Uz ljubaznosti, zvaničnici u Podgorici su morali da tokom posjete Pompea, i ranije Palmera, čuju neprijatne kritike na svoj račun. Američke diplomate su tražile fokusiranu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te slobodu medij.zPompeo je izričito pomenuo ranjavanje novinarke Vijesti Olivere Lakić i upozorio da počinioci moraju biti otkriveni i kažnjeni
Crna Gora je bila prva stanica na Balkanu tokom prošlonedjeljne posjete državnog sekretara Majka Pompea ovom dijelu svijeta. Pompeo je drugi visoki američki dužnosnik koji je posjetio ovu zemlju u relativno kratkom periuodu. U avgustu 2017. godine, samo dva mjeseca nakon što je Crna Gora primljena u Severnoatlantsku alijansu, ovdje je boravio potpredsjednik SAD Majk Pens.
Američki zvaničnici su u Podgorici, iz usta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, čuli ono što godi njihovim ušima. “SAD mogu računati na apsolutno partnerstvo Crne Gore, kako bi svi zajedno uradili ono što je najbolje za region Zapadnog Balkana”, saopštio je crnogorski predsjednik.
Državni sekretar je pohvalio Crnu Goru ističući kako naša država ne samo da podržava regionalnu stabilnost kao članica NATO-a, već dijeli američke prioritete i u čitavom spektru vanjsko-političkih pitanja.
To se, prije svega, odnosi na otvorena regionalna pitanja: funkcionalnost Bosne i Hercegovine, uspostavljanje dijaloga Beograda i Prištine, te na uključivanje država Zapadnog Balkana u, kako sada u Vašingtonu vole kazati, zapadne institucije.
Kao rezultat te nove dinamike realno je očekivati da će EU uskoro odlučiti da otpočne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što bi konačno bio znak da politika proširenja nije zamrla. “Te dvije zemlje su učinile ono što smo od njih tražili”, tvrdi se u zajedničkom pismu evropskih zvaničnika – odlazećeg i budućeg predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera i Ursule fon der Lajen, predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska i predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sasolija. Napominje se da je EU pred strateškim izborom, jer će otvaranje pregovora biti “test sposobnosti Unije da održi svoja obećanja i gleda u budućnost”.
Budućnost su i nove regionalne inicijative, kao ona o uspostavi mini-Šengena, o čemu su u Novom Sadu u srijedu razgovarali Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev.
Nakon ovonedjeljnih izbora na Kosovu, na kojima je pobijedila opozicija, sigurno je da će biti ukinute takse od 100 odsto na uvoz roba iz Srbije, čime će se otkloniti uslov Beograda za početak pregovora. Ranije je srpski predsjednik Aleksandar Vučić boravio u Vašingtonu na poziv Pompea, đe mu je sugerisano da prekine sa strategijom pritiska na neke zemlje da povuku odluku o priznavanju Kosova.
Da više ništa ne prepušta slučaju pokazuje odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da, nakon što je za specijalnog predstavnika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan imenovan vješt i posvećen diplomata Metju Palmer,pojača tim i da specijalni izaslanik Bijele kuće za dijalog između Srbije i Kosova bude ambasador SAD u Njemačkoj Ričard Grenel. On je već u srijedu boravio u Prištini gdje je razgovarao sa kosovskim političarima, pa će poslije godinu dana dijalog ponovo otpočeti. Dan kasnije Grenel je bio u Beogradu.
Projekcija je u Vašingtonu da bi čitav posao oko priznavanja Kosova mogao biti završen na proljeće naredne godine, jer je Trampu u kampanji važan neki vanjskopolitički uspjeh.
Mnogo više napora trebaće uložiti u Bosni i Hercegovini, koja je, uz Kosovo, ključni razlog za politički ofanzivni povratak SAD na Balkan. Upravo je u toj zemlji, kako navode američki analitičari, najozbiljnije rusko prisustvo (ekonomsko, političko, medijsko, obavještajno i paravojno). Politikom Milorada Dodika, kojeg podržava Moskva, BiH je kao “nefunkcionalna ili propala država” na putu da dugo ostane van EU i NATO. Odbor za oružane snage Senata SAD nedavno je preporučio Trampovoj administraciji da udvostruči napore u BiH upravo zbog ruskog uticaja. “Banja Luka je postala mjesto najvećeg ruskog upliva Rusije. Vjerovatno više i od Beograda”, smatraju senatori.
U Vašingtonu naglašavaju da ne treba zanemariti i uticaj Kine, koja investira u zemlje regiona, među kojima i u Crnu Goru. Imajući u vidu sve zaoštrenije odnose SAD i Kine, uključujući i trgovinski rat između njih, Vašington, kao i EU, ne gledaju blagonaklono na ulaganja Pekinga.
Zvaničnici u Podgorici su morali da tokom posjete Pompea, i ranije Palmera, čuju još neprijatnije kritike na svoj račun. Američke diplomate su tražile „fokusiranu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te slobodu medija“.
„ Ranije ove godine upoznao sam Oliveru Lakić, novinarku koja je ranjena u nogu zbog izvještavanja o švercu cigareta. Takvi napadi na novinare su napadi na demokratiju i zajedničke principe NATO saveza. Počinioci napada moraće odgovarati“, rekao je Pompeo.
Slične poruke je saopštio i Palmer ukazujući da SAD željele da vide depolitizaciju Savjeta RTCG. “ To je važno za Crnu Goru kako bi ispunila evropske standarde i kvalifikovala se za članstvo u EU i postala dio nje”, rekao je on.
Iako tome nije dat posebni značaj, nakon posjete Pompea je ostao gorak ukus zbog pokušaja Vlade u Podgorici da državnom sekretaru stave u usta rečenicu da je “Crna Gora lider u regionalnim naporima u borbi protiv korupcije, jačanju pravne države i garantovanju slobode medija”.
“Kad je riječ o domaćim pitanjima, očekujemo od vas, i vaše Vlade, preciznije, da predvodite regionalne napore u iskorjenjivanju korupcije, jačanju vladavine prava i garantovanju slobode medija. Znam da su naše diplomate ovdje veoma fokusirane na taj zadatak i pomoći će vam da to uradite kako treba”, rekao je tačno Pompeo.
Crnogorskim zvaničnicima će još teže biti to što se, po zahtjevu Vašingtona, ubrzo moraju zahvaliti na uslugama nekim svojim saradnicima koji su, barem u jednom periodu, bili bliski Moskvi.
Izbori na Kosovu, kao i ranije u Sjevernoj Makedoniji, pokazuju da isluženi kadrovi trebaju otići u mirovinu i da na Balkanu treba razviti neke nove zastave.
Pompeo obavio posao vrijedan 36 miliona eura
Tokom posjete Pompea Podgorici objavljeno je da je sklopljen ugovor o kupnji oružja. Crna Gora će od SAD-a do kraja naredne godine kupiti 67 najsavremenijih lakih oklopnih vozila. To je najveća prodaja vojne opreme u istoriji dvije zemlje, vrijedna 36 miliona dolara, i biće finansirana iz kredita. Crna Gora će tako, nakon Amerike i Slovenije, postati treća država čiji će vojnici moći da koriste ova vozila. U Vašingtonu ističu da Crna Gora “ima uvjerljiv plan da do 2024. godine dosegne opredjeljenje NATO-a iz Velsa o dva odsto izdvajanja iz godišnjeg budžeta za troškove odbrane”.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice