Povežite se sa nama

MONITORING

Avion za Berane

Objavljeno prije

12 godina

na

milanmarkovic

Ozvaničeno je: na predsjedničkim izborima 7. aprila učestvovaće dva kandidata: predstavnik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović i nezavisni kandidat Miodrag Lekić.

Izbori će koštati 1,2 miliona eura, od kojih je 800 hiljada predviđeno za sprovođenje izbora, a 400 hiljada za izbornu kampanju. Možda bude nešto jeftinije, jer drugog kruga neće biti. Pobijediće onaj ko bude ima više glasova, ma koliko to glasova bilo.

Predsjednik Crne Gore, prema Ustavu ima nadležnost da predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, ukazom proglašava zakone, raspisuje izbore za Skupštinu, predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Pored toga, postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika. I još: dodjeljuje odlikovanja i priznanja, daje pomilovanja. Skupština ga može razriješiti ako Ustavni sud utvrdi da je prekršio Ustav.

U stvarnom životu predsjednička funkcija u Crnoj Gori je protokolarna, osim kad predsjedniku Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću služi kao rezervni položaj.

Predsjedničkog kandidata DPS-a ne podržava dugogodišnji koalicioni partner – Socijaldemokratska partija. Partije manjinskih naroda, i ostale malecke partije uredno izvršavaju dužnosti. Bošnjačka partija je zalegla. Liberalna partija se pridružila. Bezrezervna podrška stigla je i iz Hrvatske građanske inicijative, albanske partije su malo zatezale oko Tuzi, ali je na kraju rješenje odloženo, a podrška obećana.

Nezavisnog kandidata Miodraga Lekića podržavaju Demokratski front, Socijalistička narodna partija, konačno i Pozitivna Crna Gora. S vrha te partije javljeno je: ,,U ime neophodnih političkih promjena u Crnoj Gori, Pozitivna je donijela odluku da kao opoziciona partija podrži opozicionog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima”. Eto se i to raščistilo: Pozitivna je priznala da je opoziciona partija.

Biračko pravo na ovim izborima imaće 512.715 građana, 1349 manje nego na parlamentarnim u oktobru. Najmanji broj građana koji je izašao na predsjedničke izbore zabilježen je u decembru 2002. – glasalo je oko 210 hiljada građana, upisanih je bilo oko 450 hiljada. Najveća izlaznost zabilježena je u drugom krugu izbora 1997. kada se biralo između predsjedničkih kandidata Momira Bulatovića i Mila Đukanovića. Izašlo je preko 347 hiljada ljudi. Sad je to već istorijski podatak: pravo glasa u drugom krugu na tim izborima imalo je oko 40 hiljada više ljudi nego u prvom.

Sve i kad broj birača ostaje isti, vlast nemilice koristi svaku moguću priliku da stvari udesi u svoju korist. Prosto: njihove zamijeni našima. Iz izbornog štaba Miodraga Lekića u Baru saopšteno je da je u biračkom spisku u tom gradu od parlamentarnih izbora bilo preko pet hiljada izmjena. Član Lekićevog izbornog štaba u Baru, ujedno i član Opštinske izborne komisije Savo Vujošević precizirao je da je riječ o 5.062 promjena, što čini 14,2 odsto biračkog spiska.

,,Za nepunih pet mjeseci imamo u Baru 2.184 osoba koje su izbrisane iz biračkog spiska, dok je novoupisanih 1.924. Čak 1.665 izbrisano je uz navođenje konstatacije da je to učinjeno ‘po sili zakona’, bez iole ozbiljnijeg obrazloženja organa zaduženog za vođenje biračkog spiska”, rekao je Vujošević. On je objasnio da su za 710 osoba izvršene promjene u biračkom spisku, a da je u tabelarnom prikazu promjena nadležni organ konstatovao samo da je riječ o ,,ostalim promjenama”, što je, kako je rekao, posebno nedopustivo.

Lekićevi tvrde da je na djelu ,,stvaranje uslova za brutalnu krađu u korist svog nekredibilnog kandidata” i ,,pripremanje terena za prekrajanje izborne volje građana po svaku cijenu”.

Kampanja teče tako što se kandidati dovikuju s kraja na kraj Crne Gore. S jednog brda Vujanović Lekića pita je li za ili protiv ulaska Crne Gore u NATO, Lekić sa drugog traži da se Vujanović izjasni o organizovanom kriminalu. Tako, naizmjenično.

Gledanje predsjedničkog kandidata DPS-a kako gestikulira i pokušava da bude neposredan, da je pravde, bilo bi svrstano u surove i neuobičajene kazne. A baš se razmahao. Iz dana u dan, odmah iza rečenice kako on vodi pozitivnu kampanju Vujanović kreće sa lelekom: ,,Kaži, Lekiću…”… ,,Neka Lekić kaže kako doživljava politiku prema Kosovu. Neka kaže kako bi glasao da je došao u Crnu Goru 21. maja 2006. godine”.

Istovremeno, valjda zato što njegovu kampanju vodi velikomučenik Svetozar Marović, Vujanovićevi nastupi obiluju hrišćanskom velikodušnošću i praštanjem široke duše Filipove. ,,Obećao sam da ću voditi pozitivnu kampanju, i vodiću takvu kampanju. Braniću se samo u zaštiti moga dostojanstva. Ja ću u ime vas gledati poslanika Lekića narednih pet godina kao predsjednik pravo u oči, mirne savjesti, bez mržnje, znajući da sam oprostio ono što je lično vrijeđanje. Neka mu je prosto, izgubiće ubjedljivo”, poručuje Vujanović. Na pitanja o organizovanom kriminalu neće da odgovara ,,jer to svi znaju”. ,,Mene svi znaju, učinio sam sve da Crna Gora bude država vladavine prava”, poručuje Vujanović. Kad nam je to ,,sve”, kukala nam majka.

Vujanović, po receptu, u Kolašinu sije obećanja o saradnji sa Srbijom, u Plavu ga boli Srebrenica. Pljušte obećanja: ,,Mora se izgraditi magistralni put od Kolašina do Berana, dobio sam obećanje da će krajem ove ili početkom iduće godine početi gradnja, a do kraja 2015. godine ta važna magistrala biće završena”. Gradi se auto-put, put preko Albanije od sjevera do Podgorice, grade se hidroelektrane, listaju šume, cvjeta poljoprivreda, u Berane s neba pada aerodrom. U zemlji u kojoj još ima ko da sluša takve bedastoće, šanse Filipa Vujanovića su ogromne.

Lekić tvrdi da je Vujanović rijedak primjer šefa države koji ima svog šefa te da je ,,pod sjenkom mafijaško-korupcijaškog sistema”. On obećava da će se „boriti za dekrimininalizaciju crnogorskog društva, ekonomski oporavak, izlazak iz moralne krize” i objašnjava da ,,situacija u kojoj predsjednik države ne bi bio neko ko izvršava naloge partije, već je autonoman, može samo koristiti Crnoj Gori”. Prema njegovim riječima, predstojeći predsjednički izbori nijesu ,,duel Vujanovića i Lekića, već konfrotacija dvije Crne Gore”.

Kad se na Ustavom propisanu protokolarnost doda bezličnost Filipa Vujanovića koji predsjednikuje Crnom Gorom punih deset godina – dobije se predsjednik koji povremeno stoji pored restauriranih perjanika. I sluša.

Nakon što je u oktobru, ipak uspjela da okrnji apsolutnu vlast, osvajanje predsjedničke pozicije za opoziciju značilo bi nemjerljivo veći dobitak nego što je samo obavljanje te funkcije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo