„Baš u vrijeme sjetve, u martu i aprilu, dogodio se prvi talas epidemije u Crnoj Gori. Zbog toga nije bilo moguće normalno odvijanje prizvodnih procesa, pa je zasijano svega polovina uobičajenih sjetvenih površina. Nije se mogao organizovati posao, pronaći radnici, prevoziti do najudaljenijih njiva. Prinosi će biti manji nego ikada“, kaže poznati proizvođač alterantivnih žitarica i zdrave hrane iz Petnjice, Avdul Adrović
Za više od tri decenije od kada radi u poljoprivredi, na daleko poznati proizvođač alterantivnih žitarica i zdrave hrane iz Petnjice, Avdul Adrović, nije zapamtio godinu lošiju od ove. Manjim dijelom zbog vremenskih uslova, a mnogo više zbog pandemije koronavirusa.
Baš u vrijeme sjetve, u martu i aprilu, dogodio se prvi talas epidemije u Crnoj Gori. Zbog toga nije bilo moguće normalno odvijanje prizvodnih procesa, pa je zasijano svega polovina uobičajenih sjetvenih površina. „Nije se mogao organizovati posao, pronaći radnici, prevoziti do najudaljenijih njiva. Tako će i prinosi ove godine biti manji nego ikada“, kaže Adrović.
Ovaj skromni čovjek koji je na čelu Zemljoradničke zadruge, odnosno Agro-kooperative Vrbica, nema velika očekivanja.
„Ove godine cilj je samo da ostvarimo proizvodni minimum i sačuvamo sjemena za iduću godinu. Jer, to su sve autohtona i zdrava sjemena. Ko od poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori ove godine ostvari rentabilnost, taj će biti uspješan“, kaže Adrović.
Pored toga što treba sačuvati sjemena, kako kaže, potrebno je napraviti zalihe robe do sredine sljedeće sezone. „To je potpuno prirodna i organiski čista hrana, bez genetski modifikovanih dodataka. To treba sačuvati“, apeluje on.
Adrović je odavno primijenio sve standarde koji se zahtijevaju od poljoprivrednika, i jedan je od najvećih, ako ne i najveći proizvođač organske hrane i žitarica u Crnoj Gori.
Godinama je ostvarivao rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama.
„To su autohtona sjemena, koja su stara i preko stotinu godina. Ta sjemena sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici“, kaže Adrović.
On objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u našem narodu poznato pod nazivom „kolomboć“ ili „jarik“. „Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemena raži, ovsa i ječma. I ta sjemena sam ustupio Banci gena na čuvanje“, priča Avdul. Ipak, ponajpoznatiji je po proizvodnji heljde, čije sjeme je nabavio iz Slovenije i koje je takođe u potpunosti organsko.
Najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima. „Kako će biti ove godine kada dođe vrijeme za sjetvu i prodaju, teško je predvidjeti. Niti ima turista na primorju, niti ima sajmova. U ranijem periodu moji veliki kupci su bili naši ljudi u dijaspori, preko kojih je organsko žito stizalo od Evrope do Amerike. Ove godine njih nema niti će ih biti kao ranije, tako da će i tu biti dosta neprodate robe“, kaže Avdul Adrović.
Viškove će uskladištiti i čuvati za neka bolja vremena.
„Imamo sreću da smo ranije izgradili novi magacinski prostor gdje možemo da čuvamo zalihe. Imamo i silose za žito kapaciteta oko 150 tona”, kaže Adrović.
Svi Adrovićevi zasadi nalaze se na području Bihora. Što je posebno važno, na izuzetno čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850, do hiljadu i šesto metara.
Zemljoradnička zadruga Vrbica je 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane u Crnoj Gori.
Avdul je u ZZ Vrbica počeo da radi još daleke 1984. godine, ali je sa ozbiljnijom poljoprivrednom proizvodnjom heljde, drugih rijetkih žitarica i proizvoda, krenuo prije petnaest godina, i postao najpoznatiji u Crnoj Gori.
ZZ Vrbica ima veliki broj kooperanata. Zasadi se prostiru na području četiri opštine – Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje, na Koritskoj visoravni, kao i dijelu Pešterske visoravni.
„To je veliko područje. I to je bio glavni problem da ove godine organizujemo sjetvu u uslovima zatvorenosti puteva i raznih drugih zabrana, ograničenja i nestašica“, objašnjava Adrović. On poručuje kako bi se iz ovogodišenjeg iskustva trebalo naučiti da se mora više cijeniti domaća proizvodnja.
Adrović namjerava da, kada budu bolja vremena, izgradi veći mlin, pa i pogon za proizvodnju biočipsa. „Gledam mlade ljude. Nije im žao za moderne patike dati stotinu ili dvjesta eura, a ne znaju šta jedu i šta unose u organizam sa sendvičima i brzom hranom“, upozorava.
On smatra da i država mora više da pomogne poljoprivredne proizvođače u svim oblastima, i da otvara pogone za proizvodnju hrane na sjeveru.
„Stvari su tu jednostavne. Treba više da se radi u proizvodnji. Potrebno je smanjiti administraciju i socijalu. Ko hoće da radi, kod mene uvijek ima posla“, kaže Avdul.
Njega najviše brine odlazak naroda sa sela, posebno u njegovom rodnom Bihoru. „Zatvaraju se mnogi domovi“.
Avdul Adrović je za svoj rad u oblasti poljoprivrede dobio veliki broj priznanja i nagrada. Prošle godine dobio je prestižno regionalno priznanje koje se dodjeljuje preduzećima sa naboljom bonitetnom ocjenom, ili kako se to stučno kaže bio je „u vrhu bonitetne izvrsnosti“.
Ko jednom proba proizvode od Avdulovih organskig žitarica, shvatiće šta znači „vrh izvrsnosti“.
Tufik SOFTIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice