Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Automobili buktinje

Objavljeno prije

na

Beranske ulice ponovo su postale poprište obračuna, eksplozija i zapaljenih automobila. Posljednji u nizu zapaljen je kombi vlasnika prevozničkog preduzeća Mak inter Damira Mandžukića. Kombi je prvo poliven benzinom, a potom zapaljen bakljom. Odjeknula je potmula eksplozija, od koje se zapalilo i drveće u Ulici Milana Kuča, nedaleko od centra grada. Zbog električnog spoja, kombi se sam pokrenuo i plamen je ubrzo zahvatio obližnji fiat punto. Vatrogasci su spriječili da se vatra prenese na kuće. Dvadesetak dana ranije zapaljen je novi grand čiroki, vlasništvo Dejana Pešića. Džip je bio parkiran praktično u istom kvartu, stotinak metara od glavne gradske ulice, gdje su pod sumnjivim okolnostima zapaljena i dva automobila policijskih službenika.

Kada je zapaljen skupocjeni pežo kabriolet porodice Jašarović, policija je uvela stražu u naselju u kojem se dešavaju incidenti. Uzalud. U noći kada je izgorio kombi Mandžukića, vinovnici su iskoristili smjenu policijskih patrola, od kojih je ona poslije dva sata iza ponoći dovoljno kasnila da se „odradi” još jedan automobil.

U ovom kvartu pod sumnjivim okolnostima izbio je požar i u jednom kafiću, a sa druge strane Lima nedavno je zapaljena ribarska kuća Eko krčma, poznata po žurkama do zore.

Polovinom avgusta po drugi put se treslo u hotelu Lukas. Prvi put, u novembru prošle godine, dinamit je postavljen na zadnje kuhinjsko staklo i nije bilo veće štete. Ovog puta upotrijebljena je „plastika” i detonacija je odjeknula u mnogo širem krugu, ali, na sreću, nije bilo žrtava niti povrijeđenih.

Ko je i zbog čega ponovo „podsjetio” na sebe vlasnika hotela Vladana Simonovića, za sada se zvanično ne zna. Policija je odradila svoj posao, a vlasnik nije davao izjave. Mediji su ne tako davno pisali da je Simonović na potjernici Interpola i da ga Danska potražuje zbog sumnje da je švercovao narkotike na teritoriji te države.

Mnogo veće razmjere štete bile su u još uvijek nerazjašnjenoj eksploziji u novembru prošle godine, koja je razorila lokal u izgradnji u jednoj višespratnici u centru. Od detonacije je stradalo dvanaest automobila parkiranih u blizini, a oštećene su i zgrade u krugu od pedeset metara. Plastičnim eksplozivom, vješto postavljenim na uglu, ispod simsa, sa spoljne strane, vjerovatno u dobro odmjerenoj količini, neko je nekome poslao signal.

Budući da se lokal, na koga god se formalno knjižio, dovodio u vezu sa Šarićevim vojnikom Draškom Vukovićem, vjeruje se da je mafija jasnu poruku tada uputila upravo Vukoviću, nekoliko dana prije njegovog pojavljivanja u Specijalnom sudu u Beogradu, gdje je svojim iskazom, u svojstvu svjedoka saradnika, „pokopao” gotovo sve članove kartela Darka Šarića.

Poslije ove eksplozije policija je pokazala interesovanje za nekoliko osoba, od kojih se jedna odmah našla u bjekstvu i od tada se nigdje ne pojavljuje. Vjeruje se da je taj čovjek iz kriminalnog miljea utočište našao prvo na Kosovu, da bi se potom domogao zapadne Evrope.

Posljednja dešavanja podsjetila su Berance da je od izbijanja rata na teritoriji bivše SFRJ u ovom gradu odjeknulo najmanje četrdeset eksplozija, čiji su režiseri ostali nepoznati. Sve je počelo miniranjem renoa 4, tadašnjeg komandira policije Dragana Šćepanovića, da bi potom mine počele da trešte po radnjama i dvorištima.

Pa, ipak, najžešće i najtragičnije je bilo 29. januara 2001. godine. Toga dana, tačno u osam sati ujutru, dogodila se najstrašnija eksplozija, ne samo u Beranama, nego i na širim prostorima, koja je u smrt odnijela šest ljudi. S više kilograma razornog eksploziva do temelja je srušena višespratna kuća braće Martinović, takođe u strogom centru. Osim Duška Martinovića (36) i njegovog rođenog brata Milutina (31), stradali su i brat od strica Ljubiša (26), zatim radnici u kafeu – Igor Cimeša (20) i Biljana Radović (28), kao i Srđan Stamenković koji je unio eksploziv. Njihovi leševi nekoliko dana traženi su u ruševinama. Nekim čudom ovu eksploziju preživo je jedino pomoćni radnik Ranko Bućković, koji je spavao u potkrovlju.

Eksploziv je unesen u suteren kuće, ispod lokala Holivud i vješto postavljen uz noseće stubove. Ono što je uslijedilo, bilo je kao u filmovima. Kada je puklo, prema riječima očevidaca, izgledalo je kao da se kuća podigla u vazduh i da lebdi, a onda su se tone betona srušile kao kula od karata.

Ni nakon više od deset godina ne zna se ko je podmetnuo ovu eksploziju, a javnost je prvi put na snimku svadbe Safeta Kalića na YouTube imala priliku da se prisjeti lika Duška Martinovića. U jednom kadru ovaj robusni mladić dočekuje mladence po slijetanju helikoptera, a u drugom ih, ljubeći se, pozdravlja i čestita im. Onda slijedi zamrznuti kadar i propratni tekst uz njegovu fotografiju – ,,Duško Martinović, trgovac oružjem i drogom. Ubijen u svojoj kući u Beranama u eksploziji tempirane bombe”.

Ti snimci aktuelizovali su pitanje ko je zapravo bio ovaj Beranac i zašto je ubijen. Otvoren je i prostor da se iznova postavi pitanje ko su Duškove ubice i naručioci. Viši sud je, naime, prije dvije godine oslobodio do tada označenog nalogodavca Milovana Đukića, a Apelacioni sud je tu presudu potvrdio. Javnost se pita smije li se tek tako prepustiti zaboravu šestostruko ubistvo? Da li eventualno neko novo svjetlo na taj strašni događaj može baciti saznanje da je pokojni Duško bio prijatelj Safeta Kalića?

Među eksplozijama koje se u Beranama pamte, svakako spada i ona kada je demoliran stan bivšeg načelnika policije u ovom gradu Dragana Mazića. Tada, samo pukom srećom, nije stradao niko od njegove porodice, niti bilo ko od stanara zgrade u kojoj je paklena sprava podmetnuta.

Nerasvijetljeno je ostalo i ko je i zbog čega postavio eksploziv pod džip još jednog beranskog načelnika Nova Veljića, ispred zgrade u kojoj je tada stanovao. Ostalo je samo da se nagađa koja je to mogla biti kriminalna grupa, koja je bila policijski ,,nagažena”.

Posljednje eksplozije u Beranama kao da su vratile sat unazad, i sada se zebnja uvukla u stanovništvo grada na Limu. Šta ako ,,plastika” počne opet da ,,gruva”? Ako se radi o obračunima kriminalaca?

Obični ljudi strahuju da kriminalci ne posegnu za napravama na daljinsko aktiviranje putem mobilnog telefona, koje se sada na tržištu mogu nabaviti za svega dvije, do dvije i po hiljade eura. U Crnoj Gori su samo četiri-pet ljudi koji znaju da to izrade. Policija tačno zna koji su to kriminalci, ali je problem u tome što se takve sprave mogu lako nabaviti u Bosni i Hrvatskoj, gdje je poslije ratova ostalo mnogo više stručnjaka za takvu vrstu eksploziva.

Samo da ne bude tragičnih posljedica i ,,kolaterale” kao u slučaju Martinović, koji je ostao nerasvijetljen. Kao i svi drugi slučajevi eksplozija i podmetnitih požara na automobilima i kafanama u Beranama.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo