Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Autogol

Objavljeno prije

na

Raspodjela 2,35 miliona civilnom sektoru od prihoda igara za sreću, pretvorila se u skandal. Ta sredstva ranije su poslanici dijelili, često kolegama i lojalistima. Očekivalo se da će praksa prestati sa ulaskom predstavnika civilnog sektora u Komisiju, u kojoj oni sad imaju sedam od 14 članova. Predstavnici NVO nijesu odoljeli izazovu. Aktivisti civilnog sektora u Komisiji rasporedili su za projekte sopstvenih organizacija i onih koji su ih predložili za članstvo u Komisiji oko 600.000 eura – četvrtinu ukupnog fonda. Tako široke ruke prema svojima nijesu bili ni poslanici koje su iz NVO prethodnih godina kritikovali zbog nepotizma i korupcije. „Komisija je ove godine radila u skladu sa propisima”, kaže predsjednik Komisije Boris Bušković, predstavnik Vlade. I predstavnik civilnog sektora u Komisiji Momčilo Radulović zadovoljan je procedurom: ,,Ovogodišnja raspodjela je najtransparentnija do sada i nije bilo konflikta interesa. Niko od članova Komisije nije mogao niti da razmatra, niti da obrazlaže, niti da odlučuje o projektima organizacija u kojima rade. To je opšteprihvaćena evropska praksa u mnogim fondacijama ili donatorskim upravnim odborima koja je u našem slučaju apsolutno poštovana”. Radulovićeva organizacija Evropski pokret dobila je 45.998 eura za dva projekta, a organizacije koje su njega predložile za člana Komisije preko 150.000. Tako je CGO dobio je 26.844 eura za dva projekta, Juventas za tri projekta dobio 32.524 eura, Institut Alternativa za dva projekta 22.990, CEMI za tri projekta 47.654,00 eura, CRNVO oko 22.000 eura. Slično je i sa ostalim članovima Komisije. Milisava Koraća podržalo je gotovo 40 organizacija, od kojih je čak 21 prošlo na konkursu dobijajući sumu od preko 170.000 eura. Radulović, međutim, navodi da su organizacije koje imaju predstavnike u Komisiji ili one koje su ih podržali među najboljim i da su njihovi projekti najbolji. Kao jedan od primjera konflikta interesa izdvojen je slučaj Sabahudina Delića, pomoćnika ministra za ljudska prava. „Organizacijama čiji je član ili aktivni saradnik, dodijelio je više od trideset dvije hiljade eura. Tako je CGO, u kojemu Delić honorarno predaje ljudska prava, iz budžeta za kulturu dobio šesnaest hiljada i trista eura za projekat iz ljudskih prava, iako je ova potkomisija mogla podržati samo projekte iz domena kulture!”, navodi se u saopštenju Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Od medija najbolje je prošla Antena M koja je dobila 43.000, te NTV Montena i Prevalitana sa oko 35.000 eura. Mediji koji nijesu baš po volji vladajućoj strukturi Monitor i TV Vijesti nijesu dobili ni centa. Isto je prošao i Institut za medije. „Za neke projekte mi je žao što zbog tehničke dokumentacije nijesu uspjeli da prođu, jer su bili kvalitetni. Takvi su bili i projekti TV Vijesti i Monitora, koje smo mi uprkos toj činjenici na potkomisiji podržali, ali je Komisija u cjelini takve naše stavove odbila”, kaže Radulović. U Monitoru, tvrde da je dokumentacija bila uredna. ,,Svi dokumenti traženi konkursom su dostavljeni,” kaže Miodrag Rašović, pomoćnik direktora. Aleksandar Dedović iz NVO Alfa centar iz Nikšića je Komisiji uputio pismo u kojem pita zašto je njihov projekat podržan sa samo 29 odsto sredstava. ,,Naime, dan poslije objavljivanja odluke od g. Radulovića, dobio sam sledeći odgovor: ‘Ova dvojica (misli se na druga dva člana potkomisije) su iz DPS i nijesu htjeli da ti bilo šta daju. Da nije bilo mene, ne bi ni ovo dobio”’, navodi Dedović u pismu Komisiji. Boris Raonić, iz Inicijative mladih za ljudska prava, kaže da je njegovoj NVO odobren projekat, ali da je kompletan proces bio netransparentan, pošto su predstavnici NVO-a bili u konfliktu interesa, pa su podršku dobijali projekti koji to ne zaslužuju… Raonić smatra da je glavni problem beskrupuloznost i besramnost nekih kolega: ,,To je rezultiralo odlukom koja treba da dovede do ostavki ili otkaza, a ne frazeologijom o navodno kvalitetnom procesu”. On upozorava: „Ova blamaža će ostaviti žestok trag na NVO sektor, jer će se zbog par bahatih pojedinaca, kod građana koji još uvijek ne razumiju njegovu suštinu, kreirati nepovjerenje”. Radulović odgovara: ,,Aferu je napravila sa medijima povezana grupica dobro organizovanih NVO manipulanata. Iza optužbi ne stoji nikakva dublja analiza koja bi pokazala pravu istinu. Pojedinci su iskorisitili ovu priliku za svoje lične obračune.” Bilo je zanimljivih projekata. Udruženju mještana i prijatelja sela Vuča – Berane za dva projekta u oblasti socijalna zaštita i humanitarne djelatnosti dobila oko 10.000 eura. Oni su kao cilj jednog od projekata naveli: ,,kupovina višenamjenske mašine (koja ima priključke: kultivator, rotacijski plug za frezanje i otvaranje brazdi, pogon za kosačicu, rezni aparat kosačice i sakupljač sijena, vadilicu krompira)”. Drugi njihov ,,projekat” je ,,da se izgradi kapela u selu Vuča-Berane, da mještani ne budu izloženi prilikom saučešća višesatnom stajanju po kiši, snijegu… ”. Koča Pavlović iz PZP je zatražio da se u skandal sa prijateljskog dijeljenja državnih para unutar kruga najuticajnijih NVO-a uključi Ministarstvo finansija, Skupština i državno tužilaštvo. „Neophodno je odmah poništiti skandaloznu raspodjelu, i po hitnom postupku izvršiti izmjene i dopune Zakona o NVO-ima, koji je loš jer je omogućio korupcionaško mešetarenje sa državnim fondovima”. Goran Đurović, predsjednik UO Koalicije NVO-saradnjom do cilja, kaže za Monitor da je na ovogodišnjem konkursu najveći broj aktivnih i u javnosti prepoznatih NVO dobio sredstva za razliku od prethodnih konkursa. „Mnogo je sukobljenih interesa u crnogorskom društvu i samo se čeka ili kreira pogodna prilika da se obračuni rasplamsaju. Ovogodišnje ishitreno dizanje tenzija zasluga je onih koji su nezadovoljni rezultatima konkursa a kojima je podrška došla od nekoliko neprofesionalnih novinara i dežurnih moralista iz NVO sektora,” kaže Đurović. Iz CRNVO su poručili da nevladine organizacije ne smiju dozvoliti da se Odluka o raspodjeli novca poništi, što su tražile brojne organizacije. CRNVO se plaše da bi Vlada mogla iskoristiti cijelu priču i odluči da preskoči ovu godinu i konkurs prolongira za narednu. Ne bi to bilo teško Vladi jer je ove godine za NVO fond opredijelila milion eura manje. Ali su predstavnici civilnog sektora trebalo ranije da razmišljaju o svim rizicima koji ovakva raspodjela sredstava nosi.

Režimske i opozicione NVO

Lider PZP Nebojša Medojević napisao je na Fejsbuk profilu da su predstavnici civilnog sektora najkorumpiraniji i najnemoralniji dio crnogorskog društva i da su ,,osim par časnih izuzetaka, direktni plaćenici režima koje jedino interesuje novac”. On je CEDEM, CRNVO, CGO, Institut Alternativu, CEMI i Evropski pokret označio kao režimske NVO, optužujući ih da imaju ugovore sa Vladom. ,,CGO ima posebni zadatak, da se bavi PzP… što se vidi po tome ko se zapošljava kod Daliborke Uljarević… Sve bivši kadrovi PzP…”. Njemu je oštro dogovorila Daliborka Uljarević, direktorica CGO: ,,On ima pravo da traži da se preispita cio proces. Ali, na žalost svih nas, jer je Medojević i sam potekao iz NVO sektora, ne može da ospori da ima boljševičku svijest i dvojne aršine. Njemu nije sporno to što je skupštinska Komisija kojoj je istekao mandat i u kojoj se nalazi bivša poslanica PzP-a Branka Bošnjak, dodijelila sredstva na posljednjem konkursu za četiri NVO u kojima participira i sama, na adresi PZP. Među osnivačima, direktorima su ljudi angažovani u njegovoj partiji, kao i njegova žena koja vodi NVO Banka hrane, a koja tijesno sarađuje sa Ministarstvom poljoprivrede, što je valjda vladin organ”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo