,,Vrijeme nuklearnih elektrana tek dolazi, jer će se povećavati potrebe za energijom, kao i njena cijena. Termoelektrane su stare i one će se zatvarati, a obnovljivi izvori energije neće biti dovoljni”, kaže predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Damir Subašić.
Isti je stav albanskog eksperta Perparim Fuge, koji je sada u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), sa sjedištem u Beču. On kaže da konačno treba shvatiti da je atomska energija na početku trećeg milenijuma nezamjenljiva alternativa.
„Za 20-30 godina ona će biti prihvaćena u mnogim zemljama u kojima trenutno nema nuklearki. Čak i one zemlje koje danas imaju dovoljno nafte, počele su da uviđaju prednosti atomske energije za svoje ekonomije”, dodaje on.
PLANOVI: Poslije 20 godina zabrane, koja je uslijedila nakon izjašnjavanja na referendumu, godinu dana iza tragedije u Černobilju, Italija se vraća proizvodnji nuklearne energije. Programom Vlade premijera Silvija Berluskonija predviđa se izgradnja čak 11 nuklearki, od kojih će većina biti na jadranskoj obali!
Od prošle godine ni u Hrvatskoj nema moratorijuma na izgradnju nuklearki. Takva mogućnost dopuštena je Strategijom energetskog razvoja te zemlje, o kojoj će se naredne godine odlučivati u hrvatskom parlamentu. Od 20 potencijalnih lokacija za gradnju atomskih centrala, čak njih sedam ucrtano je na obali Jadrana – dvije na šibenskom, jedna na zadarskom području, te po dvije na obali Istre i Kvarnera.
Čini se da se najdalje s realizacijom ovakvih planova odmaklo u Albaniji. Vlada premijera Salji Beriše donijela je sve neophodne uredbe kojima se to predviđa, a u januaru ove godine osnovala je i Nacionalnu agenciju za atomsku energiju. Ta institucija, koja će biti direktno potčinjena predsjedniku Vlade, treba da pripremi svu infrastrukturu za gradnju nuklearne centrale u Albaniji.
Funkcioneri Vlade u Tirani, nakon oštrih kritika javnosti, više ne pominju gradnju nuklearke na obali Skadarskog jezera. Sada se navodi da bi ona mogla biti na obali Jadranskog ili Jonskog mora. Ističe se tek da će ona proizvoditi 1200-1500 megavata električne energije, te da će koštati oko četiri milijarde dolara.
Albanski zvaničnici tvrde da su načelni razgovori o tome već vođeni s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
GREŠKA: Ali, mnogo je otvorenih pitanja u vezi s ovim planovima i projektima. Osim Italije, nijedna zemlja nema dovoljno kadrova koji bi rukovodili nuklearnim programima, a još manje sredstava za takve megalomanske projekte, iako se novac za to lako pribavlja. Jer, u tom se sektoru vrte na desetine milijardi eura najmoćnijih ljudi na svijetu, među kojima je i engleska kraljica.
Otkad u SAD-u država ne subvencionira kapital, nuklearna proizvodnja energije ostaje najveći financijski rizik, tvrdi finansijska analitička kuća Standard & Poors. To je razlog da se nuklearke u SAD-u više ne grade. A tamo ih ima 110, ili četvrtina od ukupnog broja na svijetu. U Evropi ih je u pogonu 196.
Hrvatski nuklearni fizičar Ivo Derado smatra da Hrvatska nipošto ne bi smjela da gradi nuklearke. „U slučaju velike nesreće to bi bio kraj naše lijepe domovine. Zašto riskirati ako se i bez takvih objekata može riješiti problem energije”, ističe on.
To, naravno, znači da bi svaka eventualna havarija u nekoj od planiranih nuklearki u susjedstvu bila pogubna i za Crnu Goru!
Na opasnost od nuklearki hrvatsku je javnost ovih dana upozorio poznati američki fizičar Ernest Sternglas. On je rekao da bi izgradnja nuklearki na Jadranu bila velika, nepopravljiva greška. UPOZORENJA: „Ne samo da bi ste ugrozili zdravlje ovdašnjeg stanovništva, posebno djece, nego bi ste kontaminirali ostrva, kao i morsku vodu, te kompletan živi svijet u moru. Računajte da bi se to katastrofalno dugoročno odrazilo i na ribarstvo. Turizam da i ne spominjemo. Uvjeravaće vas, kao i svuda, da je ta tehnologija bezopasna. U početku možda i da. Ali, već nakon nekoliko godina, popuste oklopi, zaštita, metale nagrize korozija i započne tiho, nevidljivo curenje radioaktivnog materijala. Posljedice se spoznaju tek kada postane prekasno, kad se zbog niskih, ali dugotrajnih radijacija od nuklearnog reaktora počne prerano umirati, rađati mrtva ili osakaćena djeca, poraste broj oboljelih od leukemije, raka, dijabetesa, srca. Zato se morate oduprijeti takvom suicidnom projektu!”, istakao je ovaj naučnik!
Mnogi stručnjaci ukazuju i na činjenicu da su u ovom regionu česti tektonski poremećaji, što povećava rizik od izgradnje nuklearki.
Inače, svoje protivljenje atomskim centralama u regionu izrazio je i generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Hidajet-Hido Biščević. „Ja nijesam ekspert za atomske centrale, ali bih rekao da u ovim uslovima kada nijesmo iskoristili velike energetske mogućnosti regiona, bolje je da to učinimo nego da gradimo atomske centrale”, rekao je on.
Evropa i nuklearna energija
Svijet i Evropa ponovo se vraćaju atomskoj energiji, naročito nakon katastrofe u Meksičkom zalivu. Tako se danas u svijetu gradi 30, a u Evropi 16 nuklearki. Do 2020. godine na starom kontinentu planirano je još 15 do 20 novih atomskih elektrana, što znači da bi struja dobijena iz tih izvora pokrivala oko 40 odsto potreba evropskih zemalja za energijom. Plan je takođe da se trećina energije za deset godina dobija iz obnovljivih izvora.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice