Dalju gradnju asfaltne baze Tehnoputa, nakon protesta mještana, proljetos je zaustavila Urbanističko-građevinska inspekcija. Agencija za zaštitu životne sredine ponovo je ovoj firmi dala saglasnost za izradu Elaborata o zaštiti životne sredine i time nanovo otvorila priču o zagađenju i uništavanju rijeka
Mještani Zete su proljetost negodovali zbog toga što je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala saglasnost na Elaborat za procjenu uticaja na životnu sredinu firmi Tehnoput. Time je ova firma korak bliže ka nastojanju da završi asfaltnu bazu na obali Cijevne.
U neposrednoj blizini već rade baze firmi Putevi, Bemaks i Geneks. Mještani, čije su kuće na par stotina metara od asfaltnih baza, negoduju zbog zagađenja koje baze izazivaju i traže njihovo zatvaranje, a ne otvaranje još jedne. I dok su mještani najavljivali proteste, iz institucija su prebacivali odgovornost jedni na druge. Agencija se branila time da je njihov Elaborat samo jedan u nizu dokumenata koji Tehnoput treba da pribavi da bi počeo sa zakonitim radom.
Vlada je tada privremeno riješila problem tako što je gradnju zabranila Urbanističko-građevinska inspekcija.
Problem je nedavno ponovo otvoren jer je Agencija za zaštitu životne sredine dala novu saglasnost na Elaborat o zaštiti životne sredine preduzeću Tehnoput za izgradnju postrojenja za proizvodnju asfalta – asfaltne baze.
Reagovao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje (RVCP) Zoran Lakušić koji je kazao da je Agencija dala saglasnost iako je to suprotno rješenju Uprave za vode (UZV) o sanitarnim zonama zaštite ovog vodoizvorišta.
,,Posebno je problematično što kompanije Putevi i Bemaks, koliko je poznato, nemaju potrebne vodne dozvole, koje su ključne za osiguranje da aktivnosti asfaltnih baza ne ugrožavaju vodne resurse i okolinu. U svjetlu ovih činjenica, neophodno je pokrenuti proces izmještanja asfaltnih baza Bemaks i Putevi na adekvatnije lokacije. Ovaj proces zahtijeva koordinaciju i saradnju između različitih nadležnih institucija, kao i samih kompanija koje upravljaju bazama. Nove lokacije moraju biti pažljivo odabrane, uz detaljne procjene uticaja na okolinu i u skladu sa svim zakonskim i regulatornim zahtjevima”, kazao je Lakušić. Poručuje da institucije moraju naći način da se zaštiti okolina i zdravlje lokalnog stanovništva, te da očuvanje Cijevne, Morače i izvorišta Bolje sestre mora biti prioritet.
Iz Agencije ističu da je ovaj problem od početka predimenzioniran, jer bez vodne dozvole, ova firma ne može zakonski da radi. Iz Uprave za vode su ranije kazali da nijesu izdali nijednu dozvolu za asfaltne baze na Cijevni. Međutim, sve ove firme i dalje nesmetano rade, iako nemaju vodnu dozvolu.
Kompanija Tehnoput Saše Aćimića svoju djelatnost proizvodnje betona i eksploatacije šljunka obavljala je na državnom zemljištu. Od 2012. pokušali su da za svoje objekte dobiju građevinsku dozvolu i u tome nijesu uspjeli. U januaru 2023. građevinska inspekcija i policija zapečatili su asfaltnu bazu Tehnoputa na Cijevni. Međutim, pečat je ubrzo skinut i nastavljeno je sa nelegalnim aktivnostima. Reagovalo je tužilaštvo i Aćimić je uhapšen, ali je ubrzo pušten da se brani sa slobode.
Iz Agencije su naveli da je u sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta asfaltna baza, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. U ranijem elaboratu, objavljenom na sajtu Agencije, Tehnoput je prezentovao podatke koji su stari i do sedam godina a od kojih se mnogi i ne odnose na spornu lokaciju.
Za razliku od Agencije, iz Regionalnog vodovoda tvrde da im se Tehnoput od 2014. godine više puta obraćao za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu. Te da je svaki put odgovor Regionalnog vodovoda bio: ,,U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje. Zbog čega nijesmo u mogućnosti izdati saglasnost na dostavljenu dokumentaciju”.
,,Ostaje otvareno pitanje odakle će vlasnici asfaltnih i betonskih baza u blizini riječnih vodotokova nabavljati agregat (pijesak, šljunak) za svoju proizvodnju asfalta i betona, iz rudnika u Štitarici (Mojkovac) ili iz riječnih korita i da li time nadležni organ afirmiše eksploataciju i ukida postojeći moratarijum, donošenjem ovakvog nezakonitog rješenja EPA-e od 5. jula. EPA je u rješenju izdala brojne primjedbe na sadržaj Elaborata koji invesiitor treba da ispravi, što je još jedan od bitnih razloga da isti nije zadovoljio kriterijume zaštite životne sredine iz kojih razloga je potrebno da se donese odluka kojom će se rješenje preinačiti ili ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje”, naveli su iz Regionalnog vodovoda.
Mještani naselja Donja Cijevna i Mahala ,ćije se kuće nalaze na stotinjak metara od asfaltnih baza, godinama se suočavaju sa zagađenim vazduhom, vodom, prašinom, bukom, neprijatnim mirisima . Od institucija i Opštine Zeta su očekivali da imaju plan za zatvaranje i premještanje postojećih baza, a ne da se polako pribavljaju odobrenja za otvaranje još jedne.
Asfaltne baze i nelegalna eksploatacija šljunka pored devastacija rijeka u slivu Morače i Cijeve ugrozili su i izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre. Izdašnost ovog izvora sa kojeg se napaja Crnogorsko primorje 2010. bila je 2.600 litara u sekundi, a 2020. gotovo osam puta manje – 334 litra u sekundi. U 2021. i 2022. godini izdašnost je bila 265. Nakon određenih aktivnosti države, 2023. izdašnost je uvećana za dva i po puta i bila je 677 litara u sekundi.
Lakušić smatra da je potrebno da država zabrani sve industrijske aktivnosti u zonama vodoizvorišta: ,,Preduslov za uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja je nulta tolerancija prema narušavanju zona sanitarne zaštite. Izražavamo duboku zabrinutost zbog opasnosti i posljedica koje sa sobom nosi davanje dozvola za rad postrojenja poput asfaltnih baza u blizini rijeka Cijevne i Morače. Ova postrojenja mogu imati značajan negativan uticaj na okolinu, posebno na vodne resurse i na izvorište Bolje sestre”.
Mještani ponovo najavljuju proteste ukoliko se institucije ozbiljnije ne pozabave ovim problemom.
Predrag NIKOLIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice