Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Armija sijede djece

Objavljeno prije

na

Svaki treći omladinac u Crnoj Gori je depeesovac, kaže partijska statistika.

Prema riječima Rajka Kovačevića, portparola DPS-a, ta partija ima 2500 mladih aktivista i oko 28 hiljada članova starosti od 18 do 30 godina. Prema posljednjem popisu, iz ove godine, u Crnoj Gori ima nešto preko 100 hiljada mladih te starosne dobi. Omladinaca u DPS-u više je nego što pojedini crnogorski gradovi broje stanovnika. Kotor, primjera radi, ima 22 hiljade stanovnika.

DPS, pri tom, prema partijskim evidencijama koje se vode u 21 opštini, ima 90 hiljada članova. Više nego što je imao Savez komunista 1980. godine, koji je tada brojio tačno 72.009 članova.

Ostale partije nemaju još, kažu, preciznu i svježu evidenciju o mladima o ukupnom članstvu. U organima upravljanja, a većinom zbog zahtjeva EU, procenat mladih se u većini partija kreće od 25 do 30 posto. Prema istraživanju sprovedenom na Fakultetu političkih nauka u Podgorici koaliciona SDP ima recimo 1.500 mladih aktivista.

Da je priličan broj članova vladajuće koalicije među studentskim funkcionerima, pokazali su i nedavni studentski protesti, kada su pojedini funkcioneri Studentskog parlamenta istupili iz vladajućih partija nakon prvog, novembarskog, studentskog protesta.

Taj su protest neki vidjeli ne samo kao najveći studentski protest u Crnoj Gori odavno, već i kao novu snagu u borbi protiv nedemokratskog režima.

Studentske vođe su, međutim, mahom insistirale na tome da se studentski protesti „ne politizuju”. Otkazan je najavljeni studentsko – radnički protest, a studentski protesti završeni stiskom ruke premijera Igora Lukšića i studentskih vođa, nakon najave premijera da će ispuniti zahtjeve. Mnogi su otkazani studentsko- radnički protest objašnjavali „ pritiscima i zastrašivanjem studenata”.

Da je zastrašivanja bilo tvrdili su i pojedini studenti. Imajući u vidu broj mladih u vladajućoj DPS, ima težinu i objašnjenje jednog od studentskih vođa, Demira Hodžića. „Oni su dugo u partijama, imaju razne ponude. Na njih se ne vrši pritisak nego korupcija”, kazao je tada Hodžič.

Hodžić je ovih dana bio u centru pažnje javnosti zbog hrabre spremnosti da javno spali člansku kartu DPS-a, za koju je ustvrdio da je falisfikovana, iako nije krio da je jedno vrijeme, po usmenom dogovoru, bio aktivista DPS –a. Da je njihov član, Hodžića su „podsjetili” iz DPS-a nakon što je obznanio da su mu iz te partije nudili posao da prekine sa organizovanjem protesta. Hodžić je objasnio da su mu iz te partije rekli da će ako batali proteste dobiti posao ,,toliko lak da će otvarati i zatvarati nogom vrata”.

Obećanja da će dobiti posao mladi članovi vladajućih partija sa kojima smo razgovarali, sadašnji i bivši, navode kao glavni razlog ulaska u partije.

Ima doduše, i onih koji tvrde da su u DPS ušli, „iz ljubavi prema Crnoj Gori” u predreferendumsko vrijeme.

Krsto Kovačević, jedan od funkcionera Studentskog parlamenta koji je istupio iz DPS-a zbog studentskog protesta kaže za Monitor da je u DPS ušao pred referendum, zbog ideje nezavisne Crne Gore. „ Oni su nam donijeli samostalnost”, kaže Kovačević. Ne zna da objasni zašto je morao da se učlani u partiju.

Hodžić, koji je takođe DPS-u prišao pred referendum, smatra da je ipak, najveći broj mladih u partijama „jer je to jedini način i put koji oni vide kao rješenje bilo kog njihovog problema”.

„Kroz partije mladi pokušavaju riješiti sve probleme, od najmanjih do najkrupnijih”, kaže jedan od studentskih funkcionera koji je želio anonimnost.

Zaposlenje je, slažu se mahom naši sagovornici, jedna od najvećih briga studenata i mladih i zato najprimamljivije depees obećanje.

Posljednji podaci Monstata o nezaposlenosti kažu da je u Crnoj Gori 49 hiljada nezaposlenih. Od tog broja čak više od 10 hiljada imaju više ili visoko obrazovanje, dok je mnogo manje nezaposlenih sa osnovnom školom, oko 6,5 hiljada. Više od stotinu nezaposlenih su magistri i doktori nauka.

Novi crnogorski trend: nezaposleni su sve mlađi i sve obrazovaniji.

Božidar Šišević, samostalni istraživač Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kazao je nedavno da u Crnoj Gori ,,imamo novi fenomen. Ranije su srednjoškolci činili najveći broj nezapošljenih, dok sada mladi ljudi sa fakultetima čine najveći balast za zapošljavanje”.

Šišević je podsjetio na nesklad između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada. Poznato je da Crna Gora još nema strategiju visokog obrazovanja koja bi predložila rješenje za taj problem.

Da su partije u stvari agencije za zapošljavanje a ne državni zavodi kako bi trebalo, nedavno je konstatovao i Mlađan Dinkić, komentarišući situaciju u Srbiji.

„Čim sam završio fakultet, ponuđen mi je posao direktora jedne društvene ustanove”, priča za Monitor mladić, bivši član DPS. Kada je dobio ponudu za posao, nije bio u partiji. U početku, priča naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman, dogovor je bio da ne ulazi u partiju, niti da se politički ističe, samo da vodi tu ustanovu jer im, rekli su mu, treba baš takav – „perspektivan i mlad”.

Ubrzo su počeli pritisci i pozivi na sastanke partije, priča naš sagovornik. „Učlanio sam se. Posao je bio lijep… Kada više nijesam mogao da zatvaram oči, iščlanio sam se i napustio posao”.

Iako perspektivan i mlad, zatvorena su mu , kaže, vrata za poslove u državnoj upravi.

„Konkurisao sam za posao u jednom ministarstvu. Na testovima u Upravi za kadrove bili smo najbolji nas dvoje, pa je odluku o izboru trebao da donese ministar. Nijesu me primili uz obrazloženje da se drugi kandidat bolje pokazao na intervjuu. Ja intervju nijesam ni imao”, kaže.

Naš sagovornik smatra da se mladi u DPS učlanjuju prvenstveno radi interesa, ali da se ne nude svima poslovi i privilegije. „Većina dobija samo obećanja da će toga biti, kad završe fakultet” kaže on. „Mladi se učlanjuju ne samo da bi dobili posao, nego da ne bi izgubili šansu da se zaposle”.

Šanse onih koji nijesu u partijama, a posebno onih koje partija žigoše, mnogo su manje. Ima primjera da oni sa najvećim fakultetskim prosjekom budu nezaposleni ili na neodgovarajućim radnim mjestima.

A svojevrstan dokaz da su vladajuće partije najuspješnije agencije za zapošljavanje su imovinski kartoni partijskih funkcionera: njihove supruge i bližnji zapošljeni su uglavnom u državnoj upravi i uspješnim državnim preduzećima, Prvoj banci ili diplomatiji.

Da su partijska i nacionalna pripadnost glavni kriterijumi za zapošljavanje pokazali su i skorašnji podaci Ministarstva za ljudska i manjinska prava, po kojima su čak 80 odsto zaposlenih u državnoj upravi – Crnogorci. Opozicija je to protumačila kao diskriminaciju „svih oni koji ne pripadaju crnogorskoj populaciji, odnosno ne glasaju za DPS”.

Vide to i djeca.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo