Povežite se sa nama

MONITORING

Žarko Šturanović, generalni sekretar Vlade: Crna kutija režima

Objavljeno prije

na

Generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović povukao je kandidaturu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje predlaže predsjednik Filip Vujanović. Prema više izvora Monitora iz DPS-a, to je iznenadilo mnoge, čak i u vrhovima te stranke.

Šturanović – tvrde sagovornici koji su insistirali na anonimnosti – je uz ministra pravde Duška Markovića i premijerovog savjetnika Milana Roćena, osoba od najvećeg povjerenja premijera Mila Đukanovića. U nekim stvarima je bliži Đukanoviću nego pomenuta dvojica, jer se drži u dubokoj pozadini, pa je pouzdaniji saradnik za poslove u sjenci.

Sekretar je Vlade od 2003. godine. Đukanoviću priprema i servira dokumenta – od koncipiranja dnevnog reda, do najznačajnijih odluka. U njegovoj nadležnosti je i državni vazduhoplov: Šturanović odobrava korišćenje aviona Lirdžet 40-MNE. No, te u zakonu prepoznate aktivnosti, po obimu daleko su od onih koji sekretar obavlja iza kulisa.

Ranije – pomoćnik ministara policije Filipa Vujanovića (1995-1998) i Vukašina Maraša (1998-2001), direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (1994-1995), upravnik KP doma Podgorica (1993-1994), te načelnik kadrovskog odjeljenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova (1991-1993) – Šturanović je, prema našim izvorima, ključni čovjek u osmišljavanju izbornih manipulacija, projektu DPS-a – siguran glas.

Kompletna zakulisna organizacija izbora je pod njegovom dirigentskom palicom. On koordinira sa mini-štabovima i daje instruktaže za rad na terenu. Uz Đukanovića, glavni je ideolog afere Snimak, kaže sagovornik našeg nedjeljnika iz DPS-a.

Drugi izvor Monitora kaže da je na zahtjev rukovodioca DPS-a Šturanović, pošto je postao generalni sekretar Vlade, obezbjeđivao novčanu pomoć pojedincima u zamjenu za glas na izborima. ,,Ta pomoć davana je kolebljivcima”.

U poslu kontrolisanja izbornog procesa, na terenu, svesrdno mu pomaže još jedna osoba iz sjenke – Nada Martinović iz Nikšića, odakle je i Šturanović. Pisali smo o tome (novembar 2012: Čoek-žena režima, Koloplet moćnih): Martinović je povučena činovnica Filozofskog fakulteta u Nikšiću, osoba od izuzetnog povjerenja Đukanovića za koju se sumnja da iz pozadine obavlja najdelikatnije procese u borbi DPS-a za osvajanje i kontrolisanje vlasti – u okviru projekta depeesove baze podataka Siguran glas – kupovinu ličnih karata. Martinović je porodično, bliska sa još jednom osobom iz samog vrha crnogorske piramide moći – Branislavom Mićunovićem.

Kada je riječ o ličnim kartama, prema izvorima našeg nedjeljnika, Šturanovićeva osoba od povjerenja je višegodišnja šefica podgoričke filijale MUP-a za izdavanje dokumenata Ljiljana Dapčević. Ona je nedavno dospjela u javnost pošto ju je ministar Raško Konjević smijenio sa funkcije, a povod je bilo sporenje oko slučaja paroha SPC Velibora Džomića. Dapčević odbija da preda dužnost, pa ministar nalaže hitno izvršenje, nakon čega je iseljena iz kancelarije. Međutim, komisija za žalbe Vlade Crne Gore poništava odluku, sa obrazloženjem da je nezakonita.

Šturanović se ne bavi samo kontrolom izbora. Veoma je upitna njegova uloga u privatizaciji turističkog preduzeća TUP Južni Jadran Meljine, preciznije – u prodaji akcija fondova (31 odsto) preduzeću Carine u vlasništvu Čeda Popovića. U vrijeme privatizacije, 2001. Šturanović je bio na funkciji pomoćnika ministra unutrašnjih poslova za opšte poslove, u koje spada i finansijsko poslovanje i poslovi nabavke, dok je istovremeno bio predsjednik Upravnog Odbora preduzeća TUP Južni Jadran Meljine.

Manjinski akcionari te firme, na čelu sa Nadom Popović ( NVO Južni Jadran) više od deceniju vode bitku da dokažu enormne nezakonitosti koje su pratile privatizaciju.

U periodu 1991-2001. granična policija smještena je u objektu Motel Vinogradi Sutorina u vlasništvu Južnog Jadrana, a graničnu policiju smještajem i namirnicama opskrbljuje TUP Južni Jadran koji, uglavnom, namirnicama i drugim proizvodima snabdijevaju Carine D.O.O. ,,Popović čitave 2001. ima kancelariju na raspolaganju u prostorijama Južnog Jadrana sa ciljem pojedinačne kupovine akcija koje su u posjedu radnika, kako bi obezbijedio 51 odsto akcija preduzeća. On vrši razne vrste pritisaka na radnike- u krugu firme postavlja oglase, reklamira otkup akcija preko lokalnog radija… Na koncu je došao do vrlo sumnjivih 51 odsto akcija”, kaže za naš list Nada Popović.

,,Kao što se vidi Šturanović je em naručilac robe, em prodavac akcija preduzeću koje ga posredno snabdijeva, što je školski primjer konflikta interesa.Postoji ogromna sumnja je da je država (koju je predstavljao Šturanović) prodajom akcija Popoviću i omogućivši mu da preuzme vlasnički dugove, prebila i neka potraživanja koja je Popović imao prema njoj “, tvrdi Popović.

Rezultat je, podsjeća ona, poznat: „Južni Jadran je nakon stečaja likvidiran, imovinu su kupile Popovićeve Carine za 11,5 miliona iako su državni procjenitelji kod određivanja poreza na promet imovinu procijenili na tridesetak miliona eura. Čedo Popović još nije platio obavezni porez na promet iako je prometovanje izvršeno u ljeto 2008. Prije par mjeseci je prodao tek peti dio imovine – Lazaret u Meljinama (15.000 m2 zemlje sa lukom), ruskom biznismenu Genadiju Borisovu za 12 miliona eura.

Šturanović je – za naš list svjedoči bivši visoko kotirani aktivista DPS-a dr Ivo Đurišić – i krajem devedesetih bio itekako aktivan u izbornim mahinacijama. Tvrdi: ubacivanje članova i simpatizera DPS-a u redove opozicije je oproban recept. ,,Krajem devedesetih godina moj sada pokojni brat Dr Joko Đurišić, neonatolog iz Bara, ubačen je u monarhistički pokret Aćima Višnjića na zahtjev tadašnjeg ministra zdravlja Miomira Mugoše i, kako Mugoša reče, podršku Žarka Šturanovića, tadašnjeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova. Cilj je bio da monarhistički pokret ne uđe u parlament, ali da dobije dovoljno glasova da se oni po Dontovoj formuli preliju DPS-u”.

Žarko Šturanović (brat od strica bivšeg premijera, sada potpredsjednika Skupštine Željka Šturanovića) živi u stanu površine 125m2. Lani je mjesečno primao 1026 eura plate. Uz to, kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, dobijao je još 338 eura. Do polovine godine (kada je nadoknada ukinuta) bio je i član Upravnog odbora AD Hemomont Podgorica, odakle je svakog mjeseca (počevši od 27. oktobra 2011. godine) ,,kapalo” dodatnih 1.000 eura.

Uz tadašnju platu od 1.112 eura, skoro čitave 2011, januar-septembar, dobijao je posebnu nadoknadu na zaradu, mjesečno 1.198 eura. Do oktobra iste godine kao predsjednik Upravnog odbora JU Službeni list mjesečno je prihodovao 700 eura. Od Komisije za odlikovanja prihodovao je dodatnih 250 eura.

Supruga Radmila, zaposlena u Sekretarijatu za zdravstvo, kućni budžet mjesečno pojača sa 690 eura. Još 1.500 eura godišnje kapne po osnovu članstva u Odboru direktora Kliničkog centra Crne Gore. Kao član Državne izborne komisije prošle godine je inkasirala 2.380 eura. S tim da je 2012. kao nadoknadu za sprovođenje izbora, dobila i 3.600 eura.

I gospođi Šturanović je 2011. godina bila berićetna: od članstva u DRI prihodovala 1.980. Kao član Odbora direktora Kliničkog centra 3.600 eura, te Savjeta za prava djeteta – mjesečno 80 odsto prosječne zarade. Iz Komisije za polaganje stručnih ispita zdravstvenih radnika za tu godinu dobila je 860 eura, a od ,,rada u povremenim radnim grupama” 950 eura. Na svoje ime posjeduje stan od 45m2.

Sin Luka zaposlen je u Agenciji za telekomunikacije i poštanske djelatnosti. Mjesečno prihoduje 798 eura.

Zbog svega navedenoga u okvirima DPS-a snažno je odjeknula Šturanovićeva misteriozna odluka o napuštanju Vlade, kandidaturi za sudiju Ustavnog suda, ali i kasnije odustajanje, iako je imao siguran prolaz, imajući u vodu bliskost sa Filipom Vujanovićem. Komešanja na dvoru i klanovske borbe sve se teže ukrivaju.

Crna kutija Vlade i DPS-a, duboko u sjenci, ćuti. I odrađuje posao.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo