DRUŠTVO
Šarićeva kontraofanziva
Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor onlineOdluka Darka Šarića, optuženog u Srbiji za šverc više od dvije tone kokaina, da tuži najviše državne funkcionere u Beogradu zbog izjava kojima je, kako on smatra, povrijeđena pretpostavka njegove nevinosti, posljednje je u nizu nadgornjavanje ljudi koji kubure sa zakonom sa onima koji taj zakon treba da štite i sprovode.
Šarić, za kojim je u Srbiji raspisana Interpolova potjernica traži da mu država na ime odštete isplati 10 miliona dinara! Tužbu je podnio Šarićev advokat Zdenko Tomanović zbog, kako se navodi, izjava predsjednika Borisa Tadića, ministara policije i pravde Ivice Dačića i Snežane Malović i državnog sekretara u Ministarstvu pravde Slobodana Homena.
,,Time su doveli u pitanje fer i pravično suđenje i zajedno sa velikim brojem novinskih tekstova i televizijskih izvještaja nametnuli pretpostavku krivice,” smatra advokat Tomanović.
Šariću je u međuvremenu u Srbiji zaplijenjena imovina – kuće, stanovi, preduzeća, pokućtvo i vozila, vrijedni nekoliko desetima miliona eura.
U Predsjedništvu Srbije nisu željeli da komentarišu tužbu. U Ministarstvu pravde su odbacili optužbe Darka Šarića i pozvali ga da dođe na sud i dokaže svoju nevinost ili krivicu. Državni sekretar Homen je kazao kako je spreman da se pojavi pred bilo kojim sudom ako dobije poziv.
,,Drago nam je da Darko Šarić ima povjerenje u pravosuđe Srbije, pa je podnio tužbu. Imajući to u vidu, smatramo da bi bilo dobro kada bi sljedeći njegov korak bio pojavljivanje pred sudom pred kojim mu uskoro počinje suđenje za šverc kokaina. Na sudu može da kaže sve o optužbama za šverc kokaina, kao i o tome kako smo mi prekršili pretpostavku nevinosti,” poručio je Homen.
U Beogradu 20. septembra treba da počne suđenje Šariću i većoj grupi njegovih saradnika, od kojih je niz u zatvoru za šverc kokaina u dva maha iz Latinske Amerike, kao i iz Italije tokom 2008. i 2009. godine. Navodno, te nezakonite radnje su Šariću donosile godišnji prihod od preko milijardu eura. Sa mjestom Šarićevog boravka i dalje se špekuliše, a najčešće se pominje Crna Gora.
Sekretar Homen smatra da su u slučaj Darka Šarića upleteni i ljudi iz politike kao i policijskih i državnih struktura- ,,Takav klan nije mogao da nastane i razvija se bez podrške državnih i biznis struktura više država. Dosadašnje istrage i optužnice to dokazuju,” kazao je ovih dana za internet stranicu Vestionlajn.
U pravničkim se krugovima u Beogradu smatra kako Darko Šarić, ima šanse da dobije tužbu protiv Srbije i odštetu od 10 miliona dinara. Prema njihovim riječima, čak i u slučaju da srpsko pravosuđe odbije Šarićevu tužbu kao neosnovanu, pred međunarodnim sudovima će najvjerovatnije biti presuđeno u njegovu korist.
Predsjednica Društva sudija Dragana Boljević navodi kako je prvi predmet koji je država Srbija izgubila zbog kršenja pretpostavke nevinosti pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu bio tzv. „slučaj Matijašević”.
,,Okrivljenom je u rješenju za produženje pritvora, dakle dok sudski proces još nije bio okončan niti donijeta sudska odluka, pisalo da mu se pritvor produžava jer je izvršio krivično djelo. Sud u Strazburu utvrdio je da je time povređena pretpostavka nevinosti – odnosno da niko nije kriv dok se ne dokaže. Da apsurd bude veći, on je zaista poslije osuđen za to krivično djelo. Što se Šarića tiče, izvedite zaključak sami,” kazala je Boljevićeva, često žestoki kritičar potojećeg pravosudnog sistema u Srbiji.
Član UO Advokatske komore Beograda Jugoslav Tintor smatra da je ideja Šarićevog advokata da brzo iscrpi sva pravna sredstva pred domaćim pravosuđem kako bi predmet što prije prebacio pred međunarodne sudove. ,,Međunarodni sud neće se rukovoditi činjenicom da se radi o Šariću, već o pojedincu kome su povređena prava. I onda će Srbija Šariću morati da plati odštetu”, smatra Tintor.
Osim Šarića još nekoliko zvučnih imena iz poslovnog i političkog svijeta, aktuelnog i pređašnjeg, nedostupni su državnim organima. Za njima su više godina raspisane međunarodne potjernice, protiv nekih se vode sudski procesi i nekima od njih je država zaplijenila dio imovine.
Među takvima je Stanko Subotić Cane koji ima velike poslovne interese i u Crnoj Gori. Već četiri godine, u Posebnom odjeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala Višeg suda u Beogradu, u toku je suđenje Subotiću i grupi od još 14 osoba optuženih u aferi oko šverca cigareta sredinom 1990-tih. On su optuženi da su oštetili budžet Srbije za 56 miliona maraka i osam miliona dolara.
Za Subotićem je raspisana potjernica. Sudi mu se u odsustvu. On tvrdi da kao slobodan čovjek boravi u svojoj kući u Ženevi.
U međuvremenu je i Subotiću određena privremena mjera obezbjeđenja imovine koju posjeduje u Srbiji. Specijalno tužilaštvo u Beogradu podnijelo je Specijalnom sudu prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane raspolaganja imovinom koju Subotić posjeduje i u Crnoj Gori. O predlogu za određivanje privremene mjere odlučiće Specijalni sud u Beogradu, koji će potom svoju odluku i molbu za obezbjeđenje te odluke proslijediti kolegama u Crnoj Gori, kako bi se spriječilo eventualna prodaja nepokretnosti.
Subotić je u više mahova potezao za tužbama protiv aktuelnih ili bivših političara, državnih funkcionera i medija. Sudu u Ženevi proljetos je podnio krivične prijave protiv čak 23 ličnosti iz političkog i javnog života Srbije i Crne Gore. Između ostalih tu su srpski biznismen Milan Beko, nekadašnji šef srpske Državne bezbjednosti Rade Bulatović, sadašnji i bivši ministri i premijer Mlađan Dinkić, Dragan Jočić, Vojislav Koštunica, nekadašnji državni tužilac Slobodan Radovanović, svojevremeni šef vojne kontraobavještajne službe Aco Tomić. Navedeni su i crnogorski biznismen Ratko Knežević i političar Nebojša Medojević. Subotić je, kaže, krivičnu prijavu podnio i protiv urednika podgoričkih listova Vijesti i Dan , beogradskog Blica i Radio televizije Srbije (RTS).
On tvrdi kako želi da rasvijetli kampanju ,,koja ima za cilj moje uništenje, a koju trpim od kraja 90- tih godina prošlog vijeka, u vrijeme režima Slobodana Miloševića, a kasnije i njegovog nasljednika Vojislava Koštunice”. Za moguće svjedoke u tom postupku naveo je predsjednika Srbije Borisa Tadića, udovicu ubijenog srpskog premijera Ružicu Đinđić i crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
Dolasku nove vlasti u Srbiji nada se još jedan bjegunac od zakona, još jedan tajkun Bogoljub Karić. Karić, koji je prije više od četiri godine pobjegao iz Srbije suočen sa prijetnjom hapšenja, mogao bi se u Srbiju vratiti na velika vrata – u najmanju ruku kao poslanik, a možda čak i kao ministar, pod uslovom da SNS osvoji vlast ili postane koalicioni partner poslije narednih izbora!
Bogoljub Karić i njegov brat Sreten terete se da su preko svojih firmi u inostranstvu, ali i na druge načine,,,isisali” novac iz njihove kompanije Mobtela i državi nanijeli ogromnu štetu. Bogoljubu se na teret stavlja da je zloupotrebio službeni položaj i oštetio državu za više od 20 miliona dolara, a njegov brat Sreten, bivši generalni direktor Mobtela, sumnjiči se da je državu oštetio za 50 miliona dolara.
Ovih dana je je nekadašnji saveznik Bogoljuba Karića, svojevremeni ministar a sada vođa opozicione Narodne stranke Velimir Ilić poručio kako će nova vlast omogućiti da se bjegunac vrati u Srbiju i brani sa slobode. Ilić, partner sa SNS koja je uputila poziv stranci Bogoljuba Karića Pokret za promjene (PSP) da se pridruži predizbornoj koaliciji PSP, je pak saopštio da „sa zadovoljstvom prihvata poziv za koaliciju sa najjačom opozicionom strankom u Srbiji”.
Postojale su vijesti da su braća Bogoljub i Sreten Karić u februaru 2008. zatražili azil od ruskih vlasti. U tom slučaju oni ne bi mogli da budu izručeni Srbiji. Moskva je u isto vrijeme (januar 2008. godine) već donijela odluku o pružanju azila Mirjani Marković udovica bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, i njenom sinu Marku Miloševiću, koji su takođe na potjernici Interpola. Zvanična Moskva je procijenila da su Mira Marković i Marko Milošević žrtve političkog progona u Srbiji.
Za Mirom Marković i Markom Miloševićem je Srbija raspisala međunarodnu potjernicu zbog sumnje da su organizovali grupu za šverc duvana tokom devedesetih godina, dobili su izbjeglički azil u Rusiji. Protiv njih, ali i kćeri Marije Milošević, za koju se tvrdi da živi u Crnoj Gori, takođe se vodi sudski proces na zahtjev Republičkog javnog pravobranioca, zbog nelegalnog prisvajanja kuće u Užičkoj 34, na Dedinju. Mirjana Marković tu kuću sada navodno izdaje predstavnicima ruskog koncerna Gasprom za 10.000 eura mjesečno. Oni su tuženi jer je ugovor o otkupu kuće, prema tužbi javnog pravobranilaštva, sklopljen suprotno Zakonu o stanovanju, pošto je Slobodan Milošević tada već imao jedan otkupljeni stan u vlasništvu, u Tolstojevoj 33.
U Srbiju je proljetos poslije četiri godine otkako je napustio zemlju, bježeći od sudskog procesa, vraćen Jezdimir Vasiljević. Njegovim izručenjem iz Holandije stekli su se uslovi da postupak započet još 2004. godine bude nastavljen.
“Gazda Jezda”, predsjednički kandidat ranih 1990-tih, je optužen da je zloupotrebio službeni položaj, prevarom i utajom u vezi s piramidalnom štednjom u njegovoj propaloj štedionici Jugoskandik. Tužilaštvo ga tereti da je, čineći nabrojana krivična dijela, s trojicom svojih najbližih saradnika, Ljubivojem Šundićem, Draganom Antonijevićem i beogradskim advokatom Stevanom Protićem, tokom 1990-tih pronevjerio 58 miliona maraka, oštetivši štediše za oko 200 miliona maraka. Devedesetih je u Crnoj Gori bio omiljeni partner vlasti, kao takvom bili su mu predati ključevi Svetog Stafana.
U Crnoj Gori velikih biznismena koje zbog organizovanog kriminala juri vlast – nema. Tu su, zdravi veseli i moćni.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja
Objavljeno prije
15 satina
31 Januara, 2025Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine
Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.
Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
Objavljeno prije
1 sedmicana
24 Januara, 2025Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine
Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.
Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.
Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.
Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.
STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.
Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!
,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.
Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.
U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.
Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.
Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja u barskoj opštini upisano na SPC.
Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.
Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.
Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.
Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.
Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona. Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.
Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.
Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.
,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.
Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.
Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje
Objavljeno prije
2 sedmicena
17 Januara, 2025Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz poseban postupak, bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana
Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.
Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.
Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.
Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.
Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.
“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se u saopštenju MUP-a.
Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.
Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića, policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.
Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.
Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.
„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.
Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.
“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.
Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.
Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka. U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.
Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.
Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.
Naime u Informaciji se Vlada poziva na član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana.
“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”
U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost procesa zapošljavanja, ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 16 sati
Paralelni univerzumi
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 1 sedmica
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Voz
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
Milena Perović
Novi broj
POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće
POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja
Izdvajamo
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
INTERVJU4 sedmice
PROF. DR HRVOJE JURIĆ, FILOZOF, FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U ZAGREBU: Tramp jeste „ekološka katastrofa“ ali nije bila dobra ni Bajdenova ni Obamina Amerika
-
DRUŠTVO3 sedmice
GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste
-
DRUŠTVO3 sedmice
BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu
-
DRUŠTVO3 sedmice
SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom
-
Izdvojeno1 sedmica
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
INTERVJU3 sedmice
DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi