Odluka Darka Šarića, optuženog u Srbiji za šverc više od dvije tone kokaina, da tuži najviše državne funkcionere u Beogradu zbog izjava kojima je, kako on smatra, povrijeđena pretpostavka njegove nevinosti, posljednje je u nizu nadgornjavanje ljudi koji kubure sa zakonom sa onima koji taj zakon treba da štite i sprovode.

Šarić, za kojim je u Srbiji raspisana Interpolova potjernica traži da mu država na ime odštete isplati 10 miliona dinara! Tužbu je podnio Šarićev advokat Zdenko Tomanović zbog, kako se navodi, izjava predsjednika Borisa Tadića, ministara policije i pravde Ivice Dačića i Snežane Malović i državnog sekretara u Ministarstvu pravde Slobodana Homena.

,,Time su doveli u pitanje fer i pravično suđenje i zajedno sa velikim brojem novinskih tekstova i televizijskih izvještaja nametnuli pretpostavku krivice,” smatra advokat Tomanović.

Šariću je u međuvremenu u Srbiji zaplijenjena imovina – kuće, stanovi, preduzeća, pokućtvo i vozila, vrijedni nekoliko desetima miliona eura.

U Predsjedništvu Srbije nisu željeli da komentarišu tužbu. U Ministarstvu pravde su odbacili optužbe Darka Šarića i pozvali ga da dođe na sud i dokaže svoju nevinost ili krivicu. Državni sekretar Homen je kazao kako je spreman da se pojavi pred bilo kojim sudom ako dobije poziv.

,,Drago nam je da Darko Šarić ima povjerenje u pravosuđe Srbije, pa je podnio tužbu. Imajući to u vidu, smatramo da bi bilo dobro kada bi sljedeći njegov korak bio pojavljivanje pred sudom pred kojim mu uskoro počinje suđenje za šverc kokaina. Na sudu može da kaže sve o optužbama za šverc kokaina, kao i o tome kako smo mi prekršili pretpostavku nevinosti,” poručio je Homen.

U Beogradu 20. septembra treba da počne suđenje Šariću i većoj grupi njegovih saradnika, od kojih je niz u zatvoru za šverc kokaina u dva maha iz Latinske Amerike, kao i iz Italije tokom 2008. i 2009. godine. Navodno, te nezakonite radnje su Šariću donosile godišnji prihod od preko milijardu eura. Sa mjestom Šarićevog boravka i dalje se špekuliše, a najčešće se pominje Crna Gora.

Sekretar Homen smatra da su u slučaj Darka Šarića upleteni i ljudi iz politike kao i policijskih i državnih struktura- ,,Takav klan nije mogao da nastane i razvija se bez podrške državnih i biznis struktura više država. Dosadašnje istrage i optužnice to dokazuju,” kazao je ovih dana za internet stranicu Vestionlajn.

U pravničkim se krugovima u Beogradu smatra kako Darko Šarić, ima šanse da dobije tužbu protiv Srbije i odštetu od 10 miliona dinara. Prema njihovim riječima, čak i u slučaju da srpsko pravosuđe odbije Šarićevu tužbu kao neosnovanu, pred međunarodnim sudovima će najvjerovatnije biti presuđeno u njegovu korist.

Predsjednica Društva sudija Dragana Boljević navodi kako je prvi predmet koji je država Srbija izgubila zbog kršenja pretpostavke nevinosti pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu bio tzv. „slučaj Matijašević”.

,,Okrivljenom je u rješenju za produženje pritvora, dakle dok sudski proces još nije bio okončan niti donijeta sudska odluka, pisalo da mu se pritvor produžava jer je izvršio krivično djelo. Sud u Strazburu utvrdio je da je time povređena pretpostavka nevinosti – odnosno da niko nije kriv dok se ne dokaže. Da apsurd bude veći, on je zaista poslije osuđen za to krivično djelo. Što se Šarića tiče, izvedite zaključak sami,” kazala je Boljevićeva, često žestoki kritičar potojećeg pravosudnog sistema u Srbiji.

Član UO Advokatske komore Beograda Jugoslav Tintor smatra da je ideja Šarićevog advokata da brzo iscrpi sva pravna sredstva pred domaćim pravosuđem kako bi predmet što prije prebacio pred međunarodne sudove. ,,Međunarodni sud neće se rukovoditi činjenicom da se radi o Šariću, već o pojedincu kome su povređena prava. I onda će Srbija Šariću morati da plati odštetu”, smatra Tintor.

Osim Šarića još nekoliko zvučnih imena iz poslovnog i političkog svijeta, aktuelnog i pređašnjeg, nedostupni su državnim organima. Za njima su više godina raspisane međunarodne potjernice, protiv nekih se vode sudski procesi i nekima od njih je država zaplijenila dio imovine.

Među takvima je Stanko Subotić Cane koji ima velike poslovne interese i u Crnoj Gori. Već četiri godine, u Posebnom odjeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala Višeg suda u Beogradu, u toku je suđenje Subotiću i grupi od još 14 osoba optuženih u aferi oko šverca cigareta sredinom 1990-tih. On su optuženi da su oštetili budžet Srbije za 56 miliona maraka i osam miliona dolara.

Za Subotićem je raspisana potjernica. Sudi mu se u odsustvu. On tvrdi da kao slobodan čovjek boravi u svojoj kući u Ženevi.

U međuvremenu je i Subotiću određena privremena mjera obezbjeđenja imovine koju posjeduje u Srbiji. Specijalno tužilaštvo u Beogradu podnijelo je Specijalnom sudu prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane raspolaganja imovinom koju Subotić posjeduje i u Crnoj Gori. O predlogu za određivanje privremene mjere odlučiće Specijalni sud u Beogradu, koji će potom svoju odluku i molbu za obezbjeđenje te odluke proslijediti kolegama u Crnoj Gori, kako bi se spriječilo eventualna prodaja nepokretnosti.

Subotić je u više mahova potezao za tužbama protiv aktuelnih ili bivših političara, državnih funkcionera i medija. Sudu u Ženevi proljetos je podnio krivične prijave protiv čak 23 ličnosti iz političkog i javnog života Srbije i Crne Gore. Između ostalih tu su srpski biznismen Milan Beko, nekadašnji šef srpske Državne bezbjednosti Rade Bulatović, sadašnji i bivši ministri i premijer Mlađan Dinkić, Dragan Jočić, Vojislav Koštunica, nekadašnji državni tužilac Slobodan Radovanović, svojevremeni šef vojne kontraobavještajne službe Aco Tomić. Navedeni su i crnogorski biznismen Ratko Knežević i političar Nebojša Medojević. Subotić je, kaže, krivičnu prijavu podnio i protiv urednika podgoričkih listova Vijesti i Dan , beogradskog Blica i Radio televizije Srbije (RTS).

On tvrdi kako želi da rasvijetli kampanju ,,koja ima za cilj moje uništenje, a koju trpim od kraja 90- tih godina prošlog vijeka, u vrijeme režima Slobodana Miloševića, a kasnije i njegovog nasljednika Vojislava Koštunice”. Za moguće svjedoke u tom postupku naveo je predsjednika Srbije Borisa Tadića, udovicu ubijenog srpskog premijera Ružicu Đinđić i crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Dolasku nove vlasti u Srbiji nada se još jedan bjegunac od zakona, još jedan tajkun Bogoljub Karić. Karić, koji je prije više od četiri godine pobjegao iz Srbije suočen sa prijetnjom hapšenja, mogao bi se u Srbiju vratiti na velika vrata – u najmanju ruku kao poslanik, a možda čak i kao ministar, pod uslovom da SNS osvoji vlast ili postane koalicioni partner poslije narednih izbora!

Bogoljub Karić i njegov brat Sreten terete se da su preko svojih firmi u inostranstvu, ali i na druge načine,,,isisali” novac iz njihove kompanije Mobtela i državi nanijeli ogromnu štetu. Bogoljubu se na teret stavlja da je zloupotrebio službeni položaj i oštetio državu za više od 20 miliona dolara, a njegov brat Sreten, bivši generalni direktor Mobtela, sumnjiči se da je državu oštetio za 50 miliona dolara.

Ovih dana je je nekadašnji saveznik Bogoljuba Karića, svojevremeni ministar a sada vođa opozicione Narodne stranke Velimir Ilić poručio kako će nova vlast omogućiti da se bjegunac vrati u Srbiju i brani sa slobode. Ilić, partner sa SNS koja je uputila poziv stranci Bogoljuba Karića Pokret za promjene (PSP) da se pridruži predizbornoj koaliciji PSP, je pak saopštio da „sa zadovoljstvom prihvata poziv za koaliciju sa najjačom opozicionom strankom u Srbiji”.

Postojale su vijesti da su braća Bogoljub i Sreten Karić u februaru 2008. zatražili azil od ruskih vlasti. U tom slučaju oni ne bi mogli da budu izručeni Srbiji. Moskva je u isto vrijeme (januar 2008. godine) već donijela odluku o pružanju azila Mirjani Marković udovica bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, i njenom sinu Marku Miloševiću, koji su takođe na potjernici Interpola. Zvanična Moskva je procijenila da su Mira Marković i Marko Milošević žrtve političkog progona u Srbiji.

Za Mirom Marković i Markom Miloševićem je Srbija raspisala međunarodnu potjernicu zbog sumnje da su organizovali grupu za šverc duvana tokom devedesetih godina, dobili su izbjeglički azil u Rusiji. Protiv njih, ali i kćeri Marije Milošević, za koju se tvrdi da živi u Crnoj Gori, takođe se vodi sudski proces na zahtjev Republičkog javnog pravobranioca, zbog nelegalnog prisvajanja kuće u Užičkoj 34, na Dedinju. Mirjana Marković tu kuću sada navodno izdaje predstavnicima ruskog koncerna Gasprom za 10.000 eura mjesečno. Oni su tuženi jer je ugovor o otkupu kuće, prema tužbi javnog pravobranilaštva, sklopljen suprotno Zakonu o stanovanju, pošto je Slobodan Milošević tada već imao jedan otkupljeni stan u vlasništvu, u Tolstojevoj 33.

U Srbiju je proljetos poslije četiri godine otkako je napustio zemlju, bježeći od sudskog procesa, vraćen Jezdimir Vasiljević. Njegovim izručenjem iz Holandije stekli su se uslovi da postupak započet još 2004. godine bude nastavljen.

“Gazda Jezda”, predsjednički kandidat ranih 1990-tih, je optužen da je zloupotrebio službeni položaj, prevarom i utajom u vezi s piramidalnom štednjom u njegovoj propaloj štedionici Jugoskandik. Tužilaštvo ga tereti da je, čineći nabrojana krivična dijela, s trojicom svojih najbližih saradnika, Ljubivojem Šundićem, Draganom Antonijevićem i beogradskim advokatom Stevanom Protićem, tokom 1990-tih pronevjerio 58 miliona maraka, oštetivši štediše za oko 200 miliona maraka. Devedesetih je u Crnoj Gori bio omiljeni partner vlasti, kao takvom bili su mu predati ključevi Svetog Stafana.

U Crnoj Gori velikih biznismena koje zbog organizovanog kriminala juri vlast – nema. Tu su, zdravi veseli i moćni.

Milan BOŠKOVIĆ