Povežite se sa nama

MONITORING

Šarić renovira bjelopoljski zatvor

Objavljeno prije

na

Sada su, nakon podataka do kojih je došao Monitor, jasniji oni osmjesi na licu Duška Šarića dok su ga, više puta tokom suđenja, pred kamerama, sprovodili policajci. Rođeni brat narko-bosa za kojim svijet traga, prošle godine osuđen na osam godina zatvora zbog pranja novca, hodajući je dokaz stare istine, koja adaptirana glasi: zatvor je nekome majka, a nekome maćeha. Njemu je – brižna majka.

Izvor našeg lista koji je, zbog lične i bezbjednosti svoje porodice, insistirao na anonimnosti, očevidac je tretmana koji mlađi Šarić uživa u bjelopoljskoj ispostavi Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. Ispričao nam je: Duško Šarić ima povlašćen položaj u odnosu na ostale zatvorenike zahvaljujući upravi zatvora, koja mu kršeći Pravilnik o kućnom redu u ZIKS-u, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i druge propise, to omogućava. Zavod za izvršenje krivičnih sankcija time krši i Ustav Crne Gore koji zabranjuje svaki vid diskriminacije.

Sagovornik Monitora kaže da Šarić u zatvoru može maltene da ,,naruči i nabavi sve” što mu je potrebno. Čim je stigao u zatvor, u svoj zatvorski sektor, nije bio zadovoljan stanjem u kojem se nalazilo kupatilo – zapušteno, iz jednog dijela – zajedničko, bez tuš kabina. Uzeo je stvari u svoje ruke. ,,Šarić je, čim je došao, opremio i renovirao kupatilo. Naručio je i od svog novca kupio moderne tuš baterije. Napravljene su i kabine za pojedinačno tuširanje”, tvrdi sagovornik, svjedok sa lica mjesta.

Nije sporno da zatvorenik može raspolagati određenom sumom novca, koja mu, po zakonu i prema utvrđenoj proceduri, može biti uplaćena na depozit. No, taj novac se isključivo troši, skida sa zatvorenikovog računa, u kantini -na kafu, cigarete, novine… Pravilnik o kućnom redu u ZIKS-u, član 47: ,,Nabavka prehrambenih proizvoda i drugih stvari za ličnu upotrebu, u kantini Zavoda vrši se putem depozita”.

,,Putem svog zatvoreničkog depozita, Šarić je, može biti, i opremio kupatilo. Međutim, kada je on u pitanju, vrlo je vjerovatno da uopšte nema te procedure”, kaže naš izvor. U svakoj verziji, kada zatvorenik renovira zatvor¬ –nezakonito je!

Kako bismo provjerili šta o renoviranju imaju da kažu u ZIKS-u, kontaktirali smo bjelopoljski zatvor, ali i centralu ZIKS-a. Načelnik zatvora Goran Šćekić, tokom telefonskog razgovora, kazao nam je da ne može da odgovara na pitanja bez odobrenja direktora, pa smo odgovore dobili od Službe za odnose sa javnošću ZIKS-a.

Pitanje koje smo putem mejla poslali, glasi: ,,Da li je Duško Šarić, kada je stigao u zatvor, o svom trošku renovirao zatvorsko kupatilo i tuš kabine u njemu.” Dobili smo odgovor na nepostavljeno pitanje: ,,Pritvoreno lice Duško Šarić boravi u prostoriji u kojoj ne postoji tuš kabina.” Klasičan, školski primjer izbjegavanja odgovora na postavljeno pitanje. Jer: ni u jednom slovu pitanja nijesmo pominjali prostoriju u kojoj Šarić boravi već – kupatilo. Time je ZIKS, posredno, potvrdio vjerodostojnost podataka našeg izvora.

Nije to sva Šarićeva zatvorenička sloboda. Ponekad, kaže naš sagovornik, izgleda kao da on uopšte nije u zatvoru. Nije rijetkost da boravi u kancelariji kod načelnika zatvora Šćekića!

,,Kada mu se završi posjeta, često ne pođe odmah u svoju ćeliju, već produži kod načelnika i tamo ostaje. I ne samo nakon posjeta. Kada mu nešto treba, kad god on hoće, samo pozove stražare, oni mu otvore i on pođe kod načelnika. Jednom ga je, sjećam se, načelnik čekao u hodniku na prizemlju, on je došao i zajedno su pošli na sprat, u kancelariju.”

No, ne ćaskaju uvijek načelnik i Šarić sami u načelnikovim odajama. ,,Kada mu je jednom u posjeti bila folk pjevačica Goga Sekulić, vidio sam svojim očima- zajedno su pošli u kancelariju kod načelnika zatvora. I tamo ostali ko zna koliko.”

I to smo pitali nadležne u ZIKS-u: ,,Da li je tačno da nije rijetko da Duško Šarić boravi u kancelariji načelnika bjelopoljskog zatvora Gorana Šćekića? To se dogodilo i kada je Šariću u posjetu došla estradna umjetnica Goga Sekulić. Tada su u načelnikovoj kancelariji boravili svo troje: zatvorenik, pjevačica i načelnik.” Odgovor koji je uslijedio još je „problematičniji” od prethodnog: ,,Posjeta pritvorenom licu Darku Šariću od strane naznačenog lica nije realizovana, jer zainteresovano lice nije imalo potrebno odobrenje od predsjednika vijeća nadležnog suda. Na zahtjev stranke na razgovor je primio rukovodilac Zatvora Bijelo Polje i objasnio razloge zbog kojih posjetu nije moguće realizovati.”

Prvo fali odogovor na pitanje – Da li je tačno da nije rijetko da Duško Šarić boravi u kancelariji načelnika zatvora? Drugo: kako je uopšte moguće da je estradna umjetnica došla u priliku da razgovara sa načelnikom, kada joj je za ulazak u zatvor, posjetu zatvoreniku, potrebno odobrenje predsjednika vijeća nadležnog suda, koje ona, kako ZIKS u svom odgovoru tvrdi, nije imala? Ili je, Sekulovićeva kod načelnika ušla preko protekcije? Treće: u odgovoru nema ni riječi o „detalju” – dok je Goga ćaskala sa načelnikom, da li je tu bio i Duško Šarić?

Ima još detalja. Naš izvor kaže da Šarić mnogo slobodnije i češće od ostalih zatvorenika može da se kreće u zatvorskom krugu, te da se nalazi u ćeliji sa još jednim zatvorenikom. U njegovom sektoru u jednoj ćeliji mahom se nalaze minimum 3-4 osobe.

Pokušali smo provjeriti i to. Pitali smo: ,,Da li je tačno da se Duško Šarić nalazi u ćeliji samo sa još jednim zatvorenikom iako je u njegovom sektoru prosjek 3-4 osobe u ćeliji, da i ne govorimo o drugim dijelovima zatvora gdje se u pojedinim ćelijama nalazi mnogo, mnogo više osoba?” Uslijedio je odgovor: ,,Prema Dušku Šariću su određene posebne mjere obezbjeđenja, tako da je sa još jednim licem smješten u prostoriju sa video nadzorom.” Nijesmo do sada znali, lijepo bi bilo čuti odgovor i na to vrlo važno pitanje: zbog čega su Šariću određene posebne mjere obezbjeđenja?

Sve u svemu, Duško Šarić osuđen na osam godina za pranje oko 22 miliona eura, privilegovani je pritvorenik. Zatvorski VIP. Iako je obavezan da na ime protivpravno pribavljene imovinske koristi plati novčani iznos od 16 i po miliona eura u korist budžeta Crne Gore. Iako je optuživan (kasnije je oslobođen tog, suštinskog, dijela optužnice) za izvršenje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Iako…

Može mu biti. Sve navedeno odobrava načelnik Goran Šćekić, od osnivanja član Demokratske partije socijalista, kako piše u njegovoj biografiji, i član Opštinskog odbora DPS-a Bijelo Polje. Njegov nadređeni, direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Miljan Perović na to mjesto, sredinom prošle godine, stigao je sa čelnog mjesta policijskog Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata.

Snašli su se: Perović, kao prvi u piramidi ZIKS-a, obezbjeđuje ličnost Duška Šarića, a Šćekić, pomažući u tome na terenu, ispunjava svoj, u biografiji zapisani, životni moto – Tiho i nečujno do uspjeha. Za DPS Šarići su – korektni momci.

Pucnji i pokloni

Zatvor u Bijelom Polju i prošle godine dospio je u javnost. Događaj se zbio 30. decembra 2011. godine na koktelu koji je upriličen u prostorijama zatvora. Kako su pisale Vijesti, pozivajući se na više izvora iz zatvora, šef sprovodničke službe u toj ustanovi Safet Dizdarević pred kolegama i načelnikom zatvora Goranom Šćekićem ispalio je kroz prozor nekoliko hitaca iz vatrenog oružja.

,,Koktel je počeo oko 12, a završio se oko 19 časova. Nakon što su alkohol i harmonika opustili atmosferu, Dizdarević je, navodno, zapucao iz pištolja. Oko 17 časova načelnik Šćekić rekao je Dizdareviću da izvadi pištolj i da puca kroz prozor od prostorije u kojoj smo bili. Na koktelu je bilo oko sedam, osam službenika zatvora. Nakon što su radoznali zaposleni počeli da pitaju zašto je pucano u zatvoru, načelnik Šćekić je otišao do svoje kancelarije, donio metke i rekao da je šef sprovodničke pucao ćorcima”, kazao je jedan od izvora Vijesti, koji je bio na novogodišnjem koktelu.

Nakon objavljivanja te informacije načelnik zatvora odbacio je navode da je šef sprovodničke službe tog dana pucao iz pištolja. Osim toga izvori Vijesti kazali su da je Duško Šarić dijelio poklone zaposlenima u zatvoru. Šćekić to nije želio da komentariše.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo