Povežite se sa nama

Izdvojeno

ARBITRAŽNI SUD U LONDONU ZABRANIO POSTAVLJANJE KAPIJA NA PLAŽAMA: I nad privrednim sudom ima sud

Objavljeno prije

na

Samo sedam dana nakon podizanja nove kapije u Miločeru, Privrednom sudu i zakupcu stiže svojevrsni pravni šamar od međunarodnog suda u Londonu. Prema nalogu arbitražnog suda, donijetom na predlog pravnih zastupnika angažovanih za račun Ministarstva ekonomskog razvoja, nalaže se hitna obustava radova koji se odnose na podizanje ograda i kapija, te da se osigura da i druge kapije, ukoliko postoje, budu otvorene za nesmetani prolaz građana

 

Vijest dana 20. marta ove godine, koju je na svom Twiter nalogu objavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, bila je odluka Arbitražnog suda u Londonu kojom se zabranjuje postavljanje privremenih objekata u zaleđu male Kraljičine plaže, kojima se onemogućava slobodan prolaz kroz Miločerski park. Riječ je o onoj već poznatoj gvozdenoj kapiji, koju je zakupac hotelskog rizorta Sveti Stefan-Miločer prije 14 godina postavio na javnoj stazi koja vodi pored jedne od najljepših prirodnih plaža Crnogorskog primorja, kako bi zabranio pristup moru i pijesku svakome ko nije gost Hotela Aman Sveti Stefan.

Gvozdenu kapiju srušili su u martu prošle godine mještani Pržna i Svetog Stefana, revoltirani zabranom kretanja kroz Miločer, koju trpe duže od jedne decenije. Nasilno rušenje ograde imalo je za direktnu posljedicu skandalozno zatvaranje elitnih crnogorskih hotela, koji prošle ljetnje sezone nisu radili, prvi put u svojoj dugoj i sjajnoj turističkoj istoriji.

Grčki zakupac Petros Statis i hotelski operater Aman rizorts odlučili su tada da  raskinu ugovor o zakupu i napuste posao u Crnoj Gori.

Uslijedilo je pokretanje postupka za raskid ugovora o zakupu sa HG Budvanska rivijera, pred sudom u Londonu za međunarodnu arbitražu, kojim Adriatic properties od države Crne Gore potražuje 100.000 eura na ime odštete, plus izgubljenu dobit za preostali ugovoreni dio zakupa.

Arbitražni postupak pred istim sudom povela je i Vlada Crne Gore, odnosno njena kompanija Sveti Stefan Hoteli, kao vlasnik elitnih hotela Miločer i Sveti Stefan, protiv zakupca, kompanije Adriatic properties iz Budve i Aman rizortsa, kako bi zaštititli svoja prava iz ugovora, kapital akcionara i imovinu društva.

Pobuna mještana i rušenje male gvozdene kapije i ograde na šetalištu uz Kraljičinu plažu dovelo je do toga  da se trenutno vode dva arbitražna postupka oko utvrđivanja međusobne odgovornosti za zatvaranje hotela, nepoštovanje ugovora o zakupu i visine eventuane odštete.

Međutim, igra oko kapije nenadano je obnovljena početkom marta ove godine. Statis je, kako se čini, odustao od javno obznanjene odluke o odlasku iz Crne Gore, najavom otvaranja ekskluzivnog rizorta za predstojeću turističku sezonu. Podrška takvoj odluci stiže iz Privredng suda u Podgorici i predsjednika suda Blaža Jovanića, koji 7. marta donosi privremenu mjeru u korist kompanije Adriatic properties, po kojoj plaže Miločera i Svetog Stefana mogu koristiti isključivo gosti Aman rizorta.

Kapije, ograde, bezbjednjaci i njihove karaule, mogu nazad u Miločer. Mještani i turisti su, privremeno, gubitnici u borbi za slobodne staze i promenade duž najljepše morske obale Crnogorskog primorja.

Rješenjem Privrednog suda potvrđena je ranije donijeta odluka o Privremenoj mjeri kojom se Vladi, odnosno nadležnom Ministarstvu ekonomskih odnosa kao garantu zakupodavca i preduzeću HG Budvanska rivijera kao zakupodavcu, zabranjuje preduzimanje bilo kakvih radnji koje mogu da štete Adriatic propertiesu i njegovim pravima na ekskluzivitet i mirno uživanje zakupljene imovine rizorta Aman Sveti Stefan, uključujući susjedne plaže i morsko dobro koje je zakupac bez ometanja koristio više od 14 godina.

Zabrana se odnosi na radnje oko ponovnog uklanjanjanja metalne kapije, ograda, instalacija i opreme, koju zakupac postavlja kako bi zaštitio garantovanu privatnost i mir bogatih gostiju Hotela Aman Sveti Stefan.

Nakon donošenja privremene mjere Privrednog suda, kompanija Adriatic „sa zadovoljstvom“ objavljuje svoju namjeru da otvori Aman Sveti Stefan rizort za predstojeću turističku sezonu 2022. godine. I pokreće građevinske radove za vraćanje porušene kapije, ograda i pomoćnih objekata na stazi pored Kraljičine plaže. Pred iznenađenim mještanima demonstrira se povratak zakupljenog ljetovališta u pređašnji režim strogo izolovanog prostora, sa zabranama pristupa javnim stazama i plažama Miliočera i Svetog Stefana.

Samo sedam dana nakon podizanja nove kapije u Miločeru, Privrednom sudu i zakupcu stiže svojevrsni pravni šamar od međunarodnog suda u Londonu. Prema nalogu arbitražnog suda, donijetom na predlog pravnih zastupnika angažovanih za račun Ministarstva ekonomskog razvoja, nalaže se hitna obustava radova koji se odnose na podizanje ograda i kapija, te da se osigura da i druge kapije, ukoliko postoje, budu otvorene za nesmetani prolaz građana.

Kako su u pitanju javne staze na javnom prostoru koji nije bio predmet ugovora o zakupu, ovakva odluka londonskog suda ne iznenađuje. Međutim, u pitanju je hitna privremena mjera. Da li će biti ukinuta ili postati trajna, kao sastavni dio presude o arbitraži, znaće se po okončanju ovog međusobnog sudskog spora.

Nakon nepovoljnih vijesti iz Londona, kompanija Adriatic ubrzo je uklonila kapiju i ogradu koje je postavila po osnovu rješenja Privrednog suda. Ovaj sud nije se bavio ocjenom zakonitosti postavljanja ograda u zoni morskog dobra niti detaljima da li je taj uslov obuhvaćen osnovnim ugovorom o zakupu hotela. Zakonom o morskom dobru zabranjuje se svaki vid ograđivanja plaža i onemogućavanja pristupa morskoj obali.

Privredni sud oglušio se  i o mišljenje zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović, koja je ovom sudu, prošle godine, dostavila izjašnjenje po pitanju prava korišćenja spornih staza i puteva.

Adriatic properties više od 10 godina bespravno koristi šetališta između Kraljičine plaže i Aman spa centra i javni put koji povezuje ostrvo Sveti Stefan sa obalom i nezakonito zabranjuje drugima njihovo korišćenje. Ovi javni putevi nisu obuhvaćeni ugovorom o zakupu. U pitanju je neograničena privatna upotreba onoga što nije predmet ugovora o zakupu“, navedeno je u njenom dopisu.

Iza zakupa hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža stoji of šor kompanija Aidwey investments Ltd, čija je vlasnička struktura crnogorskoj javnosti nepoznata. Ova kompanija osnivač je budvanske firme Adriatic properties koja u ime više skrivenih tajkuna vodi zakup hotela. Da li će, nakon odluke londonskog suda o suspenziji zabrane kretanja u okviru ljetovališta, zakupci ostati pri odluci da hotele otvore, saznaće se ubrzo.

Navikli na privilegije koje su kod bivše vlasti uživali od dana zaključenja ugovora o zakupu uz dozvole za gradnju stanova za tržište na najskupljoj lokaciji u zemlji, teško se mire sa situacijom u kojoj moraju poštovati zakone Crne Gore, istorijsko i kulturno nasljeđe Svetog Stefana. Naravno, i minimalne potrebe mještana okolnih naselja koji ne prihvataju ograničenja kretanja, pristup moru  i svakovrsne zabrane u neposrednom okruženju bez ikakvog pravnog osnova.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo