Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Anonimni sud časti

Objavljeno prije

na

“Podnesite ostavke ili ću vas ja smijeniti”, zagrmio je sa naslovne strane Pobjede ministar zdravlja i ljekar Miodrag Radunović. Prozvao je rukovodstvo kotorske bolnice – zbog korupcije. Za nju je saznao iz anonimne prijave. U nastupu entuzijazma citiran je i slušalac kontakt emisije koji je rekao da se u kotorskoj bolnici „i za dobar dan traži 20 eura”.

,,Dobio sam anonimnu prijavu u kojoj se direktno optužuju pojedinci da uzimaju novac. Pominje se ginekologija i dio hirurgije. Prijavu sam proslijedio institucijama sistema i shodno onome što tamo otkriju moguće je da nastavak priče budu krivične prijave i da se neki zdravstveni radnici udalje iz sistema”, poručio je Radunović.

Da korupcije u zdravstvu ima – niko ne poriče. Krajnje je vrijeme da se počne sa snažnom borbom protiv korupcije u zdravstvu. Nedavno je stigla i prva presuda jednom ljekaru zbog primanja mita, ni ona nije još pravosnažna.

Reagovanje ministra Radunovića otvorilo je pitanje – šta se dokazuje anonimnim prijavama?

,,Sud ne može nikoga da osudi samo na osnovu anonimnog svjedočenja. To je standard prava na pravično suđenje”, kaže za Monitor izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc- Prelević. Ona pojašnjava kako anonimne prijave, kao i one koje to nisu, u zavisnosti od njihovog kvaliteta, mogu da dovedu do pokretanja istrage u kojoj se dalje pribavljaju dokazi potrebni da bi se neko osudio.

Da bi imali konkretne dokaze – treba da imamo građanina koji vjeruje institucijama sistema i bez bojazni, imenom i prezimenom, prijavljuje ljekara koji je tražio ili uzeo mito. Treba nam i dobro razrađen sistem unutrašnje kontrole u zdravstvenim ustanovama. A ne ministrovo mahanje anonimnim prijavama i prijetnje.

Doktor Vladan Pavićević, predsjednik Sindikata Kliničkog centra Crne Gore, u razgovoru za Monitor objašnjava kako podržava borbu protiv korupcije, no upozorava da je neophodno da se utvrdi kakav je tok procedure kada stigne anonimna prijava u Ministarstvo zdravlja. ,,Prvo bi Ministarstvo trebalo valjda da obavijesti direktora bolnice, pa direktora klinike, da se sprovede neka vrsta unutrašnje kontrole, da se utvrdi šta se desilo. Treba ustanoviti proceduru na koji način se obrađuju i provjeravaju te anonimne prijave. Ne može to ovako da se radi”.

Pavićević smatra da bi ministru Radunoviću trebalo ,,ostaviti prostora da, ne forsirajući svoje prethodno iznijete stavove o ostavkama, stvar u kotorskoj bolnici odradi na pravi način”.

Kako će stvar u kotorskoj bolnici biti odrađena znaćemo narednih dana. Ako Radunović ostane uporan u zahtjevu da menadžment kotorske bolnice podnese ostavke – moglo bi se očekivati da prozove nakon toga i druge kolege.

Na brojnim internet forumima ljudi, komentarišući Radunovićev potez, navode razne primjere korupcije. Naravno, anonimno. Ispod jedne od Radunovićevih izjava na portalu Analitika razgranala se rasprava. Neko je napisao: ,,A šta je sa KBC Podgorica? Normalno, niko njih ne smije da dira. A tamo se uzima šakom i kapom. Ali dobro. Oni su zaštićeni kao bijeli medvjedi”. Drugi je pitao kada će neko posjetiti ginekologiju u Pljevljima. Treći prozvao Fond zdravstva. Četvrti ustvrdio da je ministar ,,udario s kraja tanjega” i da mu pred očima prolaze na desetine hiljada eura novca koji se ,,svakoga mjeseca slivaju u džepove doktora i ponekih sestara u KCCG”.

Sve se ovo može tumačiti kao anonima prijava korupcije iznijeta na javnom mjestu. Baš kao što su bile i neke od onih na osnovu kojih je Radunović pozvao na ostavke čelnike kotorske bolnice. Sad ministar može da udara na sve strane samo neka iščita forume na kojima sajber pacijenti prepričavaju svoja iskustva ili saznaja o korupciji u zdravstvu.

Anonimne prijave su morale doći na red pored uljuljkane Ljekarske komore i pravosuđa u koje mnogi građani ne vjeruju. Ljekarska komora nije nikada oduzela ni jednom ljekaru licencu za rad. Predsjednik Ljekarske komore dr Đoko Jočić je pojasnio kako im se građani ni ne javljaju sa anonimnim prijavama korupcije. ,,Iako smo putem medija pozivali građane da nam šalju prestavke vezane za korupciju – njih nije bilo”, rekao je Jočić za TV Vijesti. ,,Vjerovatno nam ih ne šalju jer je korupciju teško dokazati”, smatra Jočić. Ili građani ne prepoznaju ovu instituciju kao pravu adresu.

Jočić najavljuje: ,,Čim bude pravosnažnih presuda – biće i oduzimanja licence. Pratimo sudske sporove i kada budu završeni onda ćemo reagovati”. Nije želio da komentariše postupke ministra zdravlja. ,,Očekujem da je to samo početak procesa koji tek predstoji i da će Ministarstvo zdravlja priložiti valjane dokaze i da će dio njih, koji se odnose na rad ljekara, biti dostavljeni i Ljekarskoj komori”.

Pitanje je samo šta – ako dokaza ne bude. Hoće li onda umjesto ostavke čelnih ljudi kotorske bolnice ostavku ponuditi ministar Radunović?

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo