Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Đukanović je spreman i za poluratno stanje

Objavljeno prije

na

Raspravu i odluku u Skupštini Crne Gore o povjerenju Vladi Mila Đukanovića komentarišu univerzitetski profesori, aktivisti nevladinog sektora, novinari i blogeri

Prof. dr Filip Kovačević, profesor Univerziteta Crne Gore: Atmosfera će se usijavati

– Već duže vremena tvrdim da institucije u Crnoj Gori ne postoje, tako da sam unaprijed znao da bilo kakve inicijative unutar institucija ne mogu i neće dovesti do neophodnih političkih promjena. Odavno se već upalio crveni alarm i potpuni institucionalni krah u bliskoj budućnosti izgleda kao jedan od najvjerovatnijih scenarija.

Jasno je i to da je Milo Đukanović i uski kriminogeno-udbaški krug oko njega, čiji kraci sežu i van Crne Gore i van Balkana, spreman da u zemlji izazove nasilne incidente, pa i vanredno, poluratno stanje, kako bi opstao na vlasti, a svu krivicu prebacio na opozicione snage. Ucjene, verbalni napadi i podmetanja, kao i otvoreno nasilje, već su postali dio crnogorske svakodnevice. Znani i neznani pripadnici kriminalizovane ANB će nastaviti još grublje da siju strah među građanima. Atmosfera će se usijavati kako se približava vrijeme izbora na kojima će režim, uz pomoć svih dosadašnjih mehanizama, opet imati ogromnu startnu prednost. U tako kratkom periodu, bilo kakve nove zakonske mjere i nova tehnologija teško da će moći da utiču na strukture i mentalne mape koje su stasavale i množile se na truležu ,,tranzicije” u posljednje dvije i po decenije. Bojkot izbora koji predstavlja jedini pravilan odgovor na ovakvo stanje stvari, kao i u ranijim slučajevima, ima male šanse da bude podržan od strane cijelokupne opozicije, a bez toga, gubi smisao.

Situacija se dodatno komplikuje i time što u Evropi plamti novi ,,hladni” rat, tako da se sada sva unutrašnja politička previranja, bila ona demokratska ili ne, sagledavaju od strane međunarodnih centara moći prvenstveno iz vizure antagonizma između Zapada i Istoka, i, u skladu sa imperijalističkim interesima, podržavaju ili blokiraju. Istorijski gledano, to nije ništa novo, ali nije bilo izraženo u toliko agresivnoj mjeri do prije nekoliko godina, jer je do tada vukla poteze samo jedna strana. Sada već dolazi do uravnotežavanja, ali dok se to i formalno ne potvrdi, kroz neki novi dogovor velikih sila, predstoji period teške nestabilnosti i opasnih nemira svuda po Evropi. Sve to će zahtijevati dodatno izoštren oprez svih progresivnih političkih snaga u Crnoj Gori, dakle, svih onih koji baštine ideje međunacionalne tolerancije, pravednosti i mira, kako bi se Crna Gora spasila od ,,linije geopolitičke vatre” do koje je, zbog svojih interesa, doveo korumpirani režim.

Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik Vijesti: Opozicija konačno mora nastupiti zajedno

– Najbolje za Crnu Goru bi bilo da se konačno i prvi put sve opozicione stranke (računam sad tu i SDP) dogovore da nastupe zajedno u pregovorima i razrade svaku moguću opciju u borbi za poštene izbore.

Tu prvenstveno mislim na odgovor na vjerovatnu Đukanovićevu opstrukciju ispunjenja obećanja koje je dao, ,,prihvatajući” plan koji je predstavila Pozitivna.

Najbolje bi bilo da čitava opozicija učestvuje u parlamentarnom dijalogu, odnosno suštinskoj i dubinskoj razradi Đukanovićeve ponude o kontroli izbora, insistirajući na učešću EU.

Ali, treba da budu spremni i da ga svi zajedno napuste u svakom trenutku, na prvi znak opstrukcije dogovora o istinski poštenim izborima, ne čekajući Pajovićevih 90 dana, jer će tada biti kasno. Uključujući i spremnost na ulične proteste.

Smatram da Đukanoviću uopšte nije stalo da izbori budu pošteni i kontrolisani, naprotiv, pa opozicija treba da pobijedi u igri koju će pokušati da joj nametne – da ona bude kriva što neće biti fer izbora. Zato čitava opozicija treba da uvjeri domaću i međunarodnu javnost da ne želi vlast sa ulice, ali i da neće pristajati na trule i parcijalne kompromise. Ako ne budu jedinstveni, šanse da uspiju su im minimalne, kao i mnogo puta do sada.

Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI): Rijetko velika šansa

– Đukanović je svojim odgovorom Pozitivnoj prebacio loptu u dvorište opozicije. Ne samo da je prihvatio zahtjeve Pozitivne, otišao je korak više. Njegova ponuda je u stvari rekonstrukcija vlade koja se izjednačava sa konceptom prelazne vlade koji je opozicija tražila. Ona se ne zove tako, ali u dijelu onoga što je posvećeno izborima, jeste upravo to. Da li će prihvatiti Đukanovićevu ponudu, koja je čak i više od onoga čemu su se nadali na početku parlamentarnog dijaloga, ili će autistički propustiti priliku? Sjetimo se prilike koju LSCG propustio 2001. godine.

Odbijanje Đukanovićeve ponude opozicija će teško objasniti Evropskoj uniji i zapadnim partnerima, ali i svojim biračima. Zašto da idu na proteste ako su odbili kontrolu i upravljanje resursima koji su zloupotrebljavani u predizborne svrhe. Biće nemoguće ubijediti EU da se uključi kao posrednik tražeći od Đukanovića da opoziciji da ono što im je već ponudio, a opozicija isto odbila.

Stoga, nakon izglasavanja povjerenja Vladi, a u susret najavljenom nastavku parlamentarnog dijaloga opozicija treba da ima realpolitički pristup te treba da izvuče maksimum iz sadašnje situacije. Bez obzira na to što i prihvatanje ponude nosi određene zamke, njenim odbijanjem opozicija bi načinila Đukanovića apsolutnim pobjednikom, ali i sebe gubitnikom. Potrebno je nastaviti parlamentarni dijalog te na bazi zahtjeva opozicije, platforme Pozitivne, ponude Đukanovića stvoriti uslove da ovi izbori u potpunosti ispune međunarodne standarde i vrate povjerenje građana u integritet izbornog procesa. Rijetko velika šansa, ne samo za opoziciju već i za cijelu Crnu Goru.

Duško Kovačević, bloger: Dugački red ,,kilibardizovanih” individua

– Na pitanje Monitora šta mislim o raspravi u parlamentu Crne Gore o povjerenju Vladi Mila Đukanovića, prije svega moram primijetiti da je u postavljenom pitanju samo premijer Đukanović ono što je konstanta. Jedino je on stvaran, opipljiv i realan. Sve ostalo što stoji u rečenici: ,,rasprava”, ,,parlament”, ,,Vlada”, ,,Crna Gora”, iluzija je, čista simulacija ili apstrakcija. Analiza ove upitne rečenice ujedno je i definicija današnje Crne Gore. Namjerno kažem Crne Gore, a ne njenog zvaničnog ili vladajućeg dijela, jer histrionski potez podrške Milu Đukanoviću od strane ,,Pozitivne” vraća nas na konstrukcijsku i mentalitetsku grešku crnogorskog parlamentarizma u kojem ne postoji alternativne političke scene.

Opozicija nije ništa drugo do dugački red ,,kilibardizovanih” individua koji čekaju poziv za ulazak u političko-korupcijsku ,,redaljku”. Dakle, Đukanović od opozicije uzima kad god mu nešto zatreba. Kao sa švedskog stola.

Nekako vezano za ovu čitavu ogavnu situaciju, a tako se namjestilo, u utorak se navršilo 26 godina od osnivanja Liberalnog saveza Crne Gore. Stranke, čiju nadahnutu i čistu ideju priziva crnogorsko društvo u momentima kada ga opominje kolektivna savjest. Međutim, i liberali su dobrano poslužili režimu u kreiranju projekta privatne i kriminalizovane Crne Gore. Pa čak i ono ,,neokrunjeno” jezgro LSCG, u čijem je samom centru mitski Slavko Perović, donijelo je nekoliko vrlo problematičnih odluka koje će zacementirati na neodređen broj godina svevlast Đukanovića i organiziranog kriminala. Da ne govorim o Narodnoj stranci, SDP-u, manjinskim strankama…

Prema tome, Pozitivna nije ništa uradila a što nije u duhu tradicije crnogorske opozicione prevrtljivosti i neozbiljnosti. Ako se malo zagledamo u koalicioni sporazum Pajovića i Đukanovića, primijetićemo da se on gotovo ne razlikuje od slobodarskog ,,manifesta” Demokratskog fronta proklamovanog na protestima koji još traju. Da je režim kojim slučajem prihvatio dobar dio tih zahtjeva DF-a, čitava antirežimska Crna Gora bi slavila konačni dolazak prvih slobodnih izbora. Riječju, jedna opšta konfuzija i pustopašnost, kako voli reći Željko Simić. Zar nije krajnje vrijeme da preispitamo tu dvodecenijsku paradigmu kojom objašnjavamo tragediju u kojoj egzistiramo. Da li je baš problem u Đukanoviću? Ili ovakvoj opoziciji?

Ratimir Vujačić, filozof i kolumnista: Prilog povijesti beščašća

– Ekonomsko, kulturno i moralno propadanje crnogorskog društva se nastavlja. Najbolja slika stanja današnje Crne Gore su Darko Pajović i drugovi sa drugaricom. Značajan prilog povijesti beščašća. Opozicija je u obavezi da odlučno odbije darove dps pozitivne. Izrežirana ponuda pozitivnog dps-a je uvreda za zdrav razum. (Taman će se Pajović&co boriti protiv korupcije i za fair izbore).

DPS decenijama opstaje na korupciji i kupovini glasača. Još od davne 2001. godine kada su prvi put izgubili izbore. Tada su naučili lekciju da za partiju bez ideje i identiteta „nema besplatnog ručka” tj. glasa. A nosilac glasa, elem glasač – navikao još kod Tite da naplaćuje političku podobnost – zahtjevan je i skup za održavanje: usred ekonomske degradacije i raskućivanja države, rasprodaje ključnih resursa i rasta državnog duga DPS-glasač živi kao da se ništa posebno ne događa. Dapače, napreduje i živi bolje ili u najmanju ruku onako kao što je navikao. Broj milionera, rentijera i dobrostojećih domoljuba je državna tajna ali, za utjehu, nije veći od broja istaknutih državnih i partijskih funkcionera i njihovih ortaka.

DPS poredak se ne može demokratizovati još manje evropeizirati – prije će Evropa nestati – iz prostog razloga što je nakaradan nastavak već viđene „metastaze uživanja” vladajuće klase započete u Titoizmu. Neophodno je da dio DPS glasača, koji je obuhvaćen blagim i bezazlenim oblicima korupcije, prepozna svoj građanski interes mirne demokratizacije, te svoj glas upiše nekoj od novoformiranih opozicionih stranaka. Naravno da opozicija treba da se potrudi i pokrene makar pet odsto apstinenata. Na drugoj strani DPS će svakako krenuti u kontraofanzivu i dodatno odriješiti kesu. Stoga valja očekivati prodaju preostale narodne i državne imovine.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo