Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Ujedinjeno protiv krađe

Objavljeno prije

na

Izborni dan, rezultate izbora i aktuelnu situaciju na političkoj sceni za Monitor komentarišu – Vanja Ćalović Marković, direktorica MANS-a, Filip Kovačević, profesor, Bojan Baća, sociolog, Omer Šarkić, bloger i Milica Kovačević, direktorica CDT

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, DIREKTORICA MANS-a
Na pragu nove krize

Na žalost izborni zakoni nijesu dali veće rezultate u praksi, a nakon onakvog izbornog dana i nepriznavanja rezultata od strane opozicije, na pragu smo nove političke krize i povjerenje u izbore je dodatno urušeno.

Na dan izbora MANS-u je prijavljeno skoro 500 slučajeva mogućih krivičnih djela i kršenja prava građana a mi smo uspjeli da prikupimo dokaze i svjedoke za 117 slučajeva koje smo dostavili Specijalnom tužiocu. Ni dva dana nakon izbora javnost nema informacije da li je Specijalni tužilac uopšte postupao u tim predmetima i kakvi su mu rezultati. Podsjećam i da kontroverzno djelovanje tužilastva i policije na dan izbora u spornom slučaju navodnog terorizma takođe nije razjašnjeno javnosti, pa se postavlja pitanje motiva Specijalnog tužioca da netransparentnim radom dodatno uruši povjerenje u izbore.

Državna izborna komisija i Agencija za sprečavanje korupcije su nedvosmisleno pokazale da donose političke, a ne na zakonu zasnovane odluke, što je uništilo kredibilitet tih ključnih institucija zaduženih za sprovođenje izbornih zakona. MANS je dokazao da birački spisak sadrži na hiljade fantoma i preminulih lica, kao i da su institucije, na čijem čelu su bili kadrovi vladajućeg DPS- a, uoči izbora upumpali najmanje 18.5 miliona eura za predizborno zapošljavanje, izgradnju infrastrukture, kredite i subvencije, koji su poznati mehanizmi kupovine glasova iz afere Snimak. Zbog svega toga vjerujem da je ovaj izborni proces pokazao da su politički kontrolisane institucije dodatno produbile nepovjerenje građana u izbore i dovele državu u stanje političke krize.

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR
Bojkotovati sve institucije

Fašizam koji se povampiruje u svim istočnoevropskim državama je, eto, poslije ovih izbora dobio i jasnije nego ikad izraženu crnogorsku varijantu. To, nažalost, nije bilo neočekivano. Đukanovićev režim doživljava svoju terminalnu metamorfozu i spreman je da žestoko uzdrma političku i ekonomsku budućnost države radi opstanka na vlasti. Očigledno je da će režim sve češće upotrebljavati nasilje protiv oponenata i kritičara što može rezultirati tragičnim posljedicama. Sukob je lako otpočeti, ali ga je teško zaustaviti. Situaciju dodatno komplikuje i to što je Đukanović, vodeći privatnu spoljnu politiku usmjerenu na sopstveni interes, a ne na interese većine građana i građanki, Crnu Goru doveo u poziciju monete za potkusurivanje između velikih sila.

Sve opozicione snage su pred velikim testom. Da bi se izbjeglo najgore, opozicija se mora hitno objediniti i djelovati kao jedan blok. Nepriznavanje izbornih rezultata je samo prvi korak i nema smisla ukoliko se takođe ne otpočnu i bojkoti Skupštine i ostalih državnih institucija, građanski protesti, osmišljene međunarodne aktivnosti protiv Đukanovićevih lobista u Briselu i Vašingtonu itd. Cilj treba da bude nadstranačka vlada nacionalnog spasa koja će pripremiti i organizovati fer izbore. Sve ovo će zahtijevati jedan novi kvalitet međusobnih odnosa u opoziciji i potpunu posvećenost opštoj stvari. Mora se pobjediti Đukanovićeva cinična taktika ,,zavadi, pa vladaj”. Bilo kakav post-izborni aranžman sa DPS-om u ovom trenutku teško bi narušio kredibilitet opozicije za duži vremenski period.

OMER ŠARKIĆ, BLOGER
Svi naši „izbori”

„Izbori” u Crnoj Gori su jednom rječju – farsa. Farsa bili, farsa ostali. I što je najgore, iz ciklusa u ciklus ti „izbori” su sve veća farsa.

Pritisci, ucjene, kupovina glasova, zastrašivanja, medijske manipulacije, sprej i UV lampa, afis i drugi sistemi, Vlada izbornog povjerenja (poslije 25 godina višestranačja i „izbora”!); birački spiskovi koji to nijesu, čarter letovi za „birače”, dnevnice, putni troškovi, novčane „nagrade” biračima, afere Snimak u kontinuitetu…To su naši „izbori”.

Ustaše koji nas napadaju iz pravca Debelog brijega, odbrana SFR Jugoslavije, odbrana SRJ Jugoslavije, ratno stanje, vanredno stanje, akcija Lim (hapšenje lidera SDA), akcija Orlov let, teroristi iz Srbije na izborni dan…, stalna odbrana države(a) i „tekovina” od neprijatelja, stalna zastrašivanja i prijetnje – to su svi naši izbori i referendumi. Pink, Informer, Prva TV – mediji iz Srbije koji pukoše u odbrani Crne Gore od tobošnje agresije iz iste te Srbije, ili Rusije – nebitno, i to su naši „izbori”. Kriminalci koji prijete, mafija koja finansira izbore, nesmjenjiva vlast, nesmjenjivi premijer, nesmjenjivi decenijski profesionalni opozicionari – su naši „izbori”.

Na našim „izborima” DPS zna tačan broj koliko će ko dobiti glasova: koliko fali njima, koliko njegovim satelitima. Zato će im, ako treba, pomoći svojim glasovima da pređu cenzus i tako osvoji većinu: „vas 500 ćete glasati tzv. BS, a vas par hiljada SD. Izgubićemo pola mandata a dobiti četiri, i opet imati apsolutnu vlast”. Orvel – to su naši „izbori”.

Ovakvi „izbori” izgleda odgovaraju velikoj većini, svakom iz svojih interesa: i DPS-u i opoziciji po profesiji, dijelu NVO sektora, a posebno našim „međunarodnim prijateljima” – Vašingtonu i Briselu. Zato po njihovoj ocjeni „stalno napredujemo u svim oblastima i poglavljima, šampioni smo demokratije i primjer u regionu”. Međunarodna zajednica, jednom riječju, podržava krađu na crnogorskim „izborima” i daje legitimitet toj krađi, jer njihov ucijenjeni namještenik bez pogovora mora izvršavati svaki nalog koji mu ispostave.

Građani koji izlaze da „biraju” su kolateralna šteta u svemu tome. Kao i resursi države koji su uništeni, prodati, ili izdati u zakup na (samo) 99 godina. Države koja je sva pod hipotekama i dužna do guše zahvaljujući „izborima” na kojima pobjeđuje onaj ko nema većinsku podršku građana. Protekli „izbori” su kruna svega gore navedenog.

BOJAN BAĆA, SOCIOLOG
Raspadanje DPS mašinerije

Sve što se desilo na dan izbora samo je još jedan pokazatelj raspada(nja) tzv. ,,DPS mašinerije”: planiranje i organizovanost sve se manje naziru u njihovim postupcima, dok panika i nepromišljeni potezi postaju sve vidljiviji u zahvatima koji su samo do juče bili puka rutinska procedura. Pogledajmo naprasno onesposobljavanje aplikacija kao što su Viber i WhatsApp. Ozbiljna organizacija, koja pri tom želi da održi iluziju demokratičnosti u očima međunarodne javnosti, nikada to sebi ne bi dozvolila, jer bi bila svjesna nenamjeravanih posljedica jednog takvog čina. Naime, Đukanovićev imidž na zapadu nije diktatorski, ali je ovim postupkom sebe svrstao u onu kategoriju „kako zapadna javnost vidi udžbenički primjer diktatora iz egzotične zemlje”. Takve se stvari ne rade u demokratskim društvima, a posebno ne na dan izbora.

Pored toga, tu je i unošenje nemira pričom o pokušaju državnog udara. A kako dani odmiču, postaje sve jasnije da su građani bili toliko odlučni u namjeri da glasaju protiv vladajuće partije i njenih satelita, jer, kako vidimo, više ni oni suptilniji metodi izborne prevare nijesu mogli da proizvedu dovoljno glasova za DPS pa se prešlo na blatantnu krađu.

Ako su politički subjekti, kao i igrači iz civilnog sektora, spremni da pređu preko ovakvih stvari i ponašaju se kao da se ništa nije desilo, bojim se da ćemo zaći u situaciju gdje zarad normalnog administrativnog funkcionisanja države i ostvarenja njenih strateških ciljeva zanemarujemo činjenicu da temelji ove države nisu samo ne-demokratski, već antidemokratski. Priznanje nečeg takvog nije ništa drugo do negiranje državnosti Crne Gore i njeno afirmisanje kao feuda jednog čovjeka. U tom slučaju, džaba EU, džaba NATO, džaba sve, jer dominantni društveni odnosi i svijest ostaju feudalni, ma gdje god bili.

MILICA KOVAČEVIĆ, DIREKTORICA CDT
Hapšenje je moglo imati uticaj na birače

Izborni dan je protekao u prilično tenzičnoj atmosferi. Tome je doprinijelo više faktora. Prvo, uslijedio je nakon neobično dugotrajne, skupe i intenzivne kampanje, u kojoj je javnost maksimalno polarizovana. Pored toga, u izborni dan se ušlo sa velikom neizvjesnošću jer, zbog promjene zakona, nije bilo kredibilnih rezultata istraživanja javnog mnjenja. Konačno, i hapšenje grupe osumnjičene za terorizam u pokušaju neposredno pred glasanje, osim krivično-pravne ima i političku dimenziju, i moglo je imati uticaj na birače. Zbog toga je važno da se u nastavku ovaj proces vodi na najtransparentniji mogući način koji dozvoljavaju interesi istrage i pravila postupka. Tokom samog izbornog dana i posmatrači, među kojima i posmatrači CDT-a, su prijavili veći broj nepravilnosti. Odavno u Crnoj Gori dan izbora nije pratilo ovoliko posmatrača, pa je logično da je uočen najveći broj propusta. Međutim, nijesu sve ove nepravilnosti od istog značaja za izborni proces, i samo neke među njima mogu ozbiljnije uticati na ishod izbora. Osim onih nepravilnosti koje su dovele do poništavanja glasanja na nekim biračkim mjestima, kao posebno problematično izdvaja se prisustvo partijskih aktivista u blizini jednog broja biračkih mjesta, što smatramo vršenjem pritiska na birače. CDT će pratiti i proces prigovora i žalbi koji je još uvijek u toku, nakon čega ćemo dati konačnu ocjenu kompletnog izbornog procesa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo