Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Tapkanje u mjestu

Objavljeno prije

8 godina

na

tea-gorjanc-prelevic

Pitali smo – treba li da budemo zadovoljni ovogodišnjim ocjenama Izvještaja EK o napretku Crne Gore i koliko je taj dokument realna ocjena situacije u zemlji

TEA GROJANC-PRELEVIĆ, AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA: Još bez ispunjenih ključnih uslova za pristup EU

Iako na samom početku izvještaja stoji zaključak da je napredak u vladavini prava omogućio da se održavaju konferencije o pristupanju Crne Gore EU i otvore četiri nova poglavlja, ostatak izvještaja pokazuje da tog napretka nije bilo kod slobode izražavanja, ratnih zločina, istraga policijskog zlostavljanja, suzbijanja diskriminacije, kao ni znatnijeg napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ocjene date u rezimeu izvještaja su iste kao i prošle godine, da je Crna Gora ,,umjereno spremna”, “donekle spremna”, da je bilo ,,izvjesnog napretka”. Jedino je za slobodu izražavanja i u tom dijelu izvještaja jasno rečeno da nikakvog napretka nije bilo. Zaključak da je ipak bilo napretka u vladavini prava treba razumjeti u svjetlu dvaju faktora. Prvi je proces pristupanja Crne Gore NATO-u, koji je za EU veoma bitan, a koji zahtijeva da vladavina prava bude na nekom prihvatljivom nivou. Drugi je to što se ocjene formiraju u odnosu na druge države kandidate, Albaniju, Tursku, Makedoniju i Srbiju, a i one koje još nisu kandidati – Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. U tom društvu kriterijum jasno opada, što odgovara vlastima u Crnoj Gori da izgledaju bolje nego što jesu. Ali ne i građanima, kojima EU podrška treba da dovede do institucija spremnih za vladavinu prava koje bi morale da donesu pravdu i u slučajevima neprijatnim po političku vlast kao što su: ratni zločini, ubistvo urednika Dana i napadi na novinare istraživače, afera Snimak, prebijanje građana od maskiranih policajaca, a posebno organizovani kriminal i visoku korupciju. Da nema konkretnih rezultata u pobrojanim slučajevima je primijećeno i kritikovano na odgovarajućim mjestima u tekstu izvještaja. Prema tome, Crna Gora još nije dokazala da ispunjava ključni uslov za pristupanje EU – da ima institucije sposobne za vladavinu prava – jer se to dokazuje konkretnim rezultatima, a ne samo ,,povećanjem kapaciteta”, ,,unapređenjem zakonskog okvira”, ,,osnivanjem agencija”, komisija i usvajanjem strategija. Očekujem da zastoj u napredovanju ka EU nastupi zbog zastoja u vladavini prava čim se prevaziđe NATO pitanje 2017. godine, osim ako se do tada ne pojave konkretni rezultati, na radost i iznenađenje javnosti.

ANA NENEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Mjerljivi rezultati tarže se lupom

Ovogodišnji izvještaj EK posebno je važan za Crnu Goru jer dolazi uoči petogodišnjice pregovaračkog procesa, perioda nakon kojeg bi već morali sumirati konkretne rezultate i ocijeniti stepen dostignutih i osjetnih reformi. Izvještaj kroz tu prizmu treba i čitati. Ukoliko ga sagledamo kao cjelinu i izvučemo opštu ocjenu dosadašnjeg napretka, možemo zaključiti da u izvještajnom periodu nije urađeno mnogo. U većini ključnih oblasti ocijenjeno je da je ostvaren umjeren napredak, što se ne može cijeniti uspješnim, posebno jer se radi o ponovljenim ocjenama sa gotovo indentičnim zamjerkama kao ranije. Zaokružen je pravni i institucionalni okvir u najvećoj mjeri, imamo kvalitetna zakonska rješenja, odlične strategije i akcione planove, formirane su institucije koje bi trebale biti nadležne za njihovu primjenu, međutim, Komisija mjerljive rezultate još lupom traži, pa je vidljiva praznina kad ih treba nabrojati. Naravno, rezultata ne može biti bez snažne političke volje i jakih nezavisnih i na političke pritiske otpornih institucija. U ovom trenutku nemamo ni jedno ni drugo, a ne postoje naznake da će se to u skorije vrijeme promijeniti. Sa druge strane, Evropska komisija je decidna i istrajava na ocjeni da će dalji napredak u pregovorima biti uslovljen napretkom u oblasti vladavine prava. Upravo će se tu vrlo brzo pokazati da li Vlada planira suštinski da radi na ispunjavanju postavljenih uslova ili će nastaviti sa simulacijom pregovaračkog procesa. Konačno, ovogodišnje ocjene o stanju u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode izražavanja i medija, reforme državne uprave, nerasvjetljavanja brojnih afera poput Snimka, nedostatka rezultata u oduzimanju imovine stečene kriminalom, ukupnog ekonomskog stanja i brojne druge koje se kao takve ponavljaju iz godine u godinu, su zabrinjavajuće, i za nadležne moraju biti crveno svijetlo i znak da se konačno mora nešto preduzeti. Nije dovoljno da ističemo da imamo najbolje ocjene u regionu – jer ako smo ,,šampioni integracija u regionu”, kako to vlasti vole istaći, onda je minimalno i da imamo najbolje ocjene u regionu. A, izgleda teško prelazimo preko minimuma.

MILENA MILOŠEVIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Slaba trojka

Sveukupno posmatrano, Crna Gora je dobila slabu trojku u ovogodišnjem izvještaju, što podrazumijeva najniži nivo napretka i osrednji zamah u sveukupnim pripremama za članstvo u Evropskoj uniji. Tu djelimično leži i odgovor na pitanje o tome koliko su realne ocjene iz Izvještaja. One jesu kompromis, postignut u okvirima Evropske komisije, i često izazivaju nezadovoljstvo od strane civilnog društva i medija zbog nedovoljne oštrine. Međutim, ukoliko se ,,opetovane ocjene” o gorućim pitanjima posmatraju u kontinuitetu, u ključnim poglavljima 23 i 24, napredak napravljen od 2012. godine, kada smo započeli pregovore, je nezadovoljavajući. Od ocjene o ograničenom napretku koju uporno ,,dobijaju” ova poglavlja, na skali od pet stupnjeva Evropske komisije, lošiji su samo stagnacija i nazadovanje. Slična situacija je i u ostalim poglavljima. Opisi ispunjenja političkih kriterijuma se takođe bukvalno ponavljaju iz godine u godinu, kao i zabrinjavajuća situacija u oblasti medija. Dakle, nije stvar samo u ocjenama već i u njihovom tumačenju. Činjenica je da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima, što često za sobom povlači bolje ocjene od drugih zemalja Zapadnog Balkana i Turske. Vlada će to uvijek koristiti kao dokaz napretka, ali i to, ponovo, nije pitanje realne ocjene već ,,referentne tačke” sa kojom se poredimo. Da li su to zemlje u kojima su suspendovana osnovna ljudska prava?

DEJAN MILOVAC, MREŽA ZA AFIRMACIJU NEVLADINOG SEKTORA: Hapšenje budvanske grupe nije dovoljno

Ovogodišnji izvjestaj Evropske komisije za Crnu Goru nažalost ponavlja iste one ocjene koje smo imali prilike da čujemo tokom prethodnih godina, posebno od kada su u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Prema ocjenama Komisje korupcija je i dalje raširena i predstavlja ozbiljan problem, dok kako se novodi, rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanig kriminala su i dalje ograničeni. MANS već duže vrijeme upozorava da trenutni rezultati tužilaštva nisu dovoljni za ocjenu da imamo definitvan pomak u odnosu na prethodni period i jasan dokaz političke volje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. To potvrđuje i ovaj izvještaj Komisije u kome su izostale direktne pohvale na rad tužilaštva, i pored ,,procesuiranja” budvanske grupe, koje u tužilaštvu u kontinuitetu predstavljaju kao opipljivi rezultat svog rada. Umjesto toga, nastavljaju se kritike koje se odnose na nedostatnost finansijskih istraga, naročito kada je u pitanju zaplijena imovine stečene kriminalom i pranje novca. EK i dalje ukazuje na nepostojanje odgovarajućeg epiloga afere Snimak, dok kada su u pitanju ovogodišnji izbori je samo prenijeta ocjena ODHIR-a. U tom smislu očekujemo da će EK nastaviti da insistira na povećanju transparentnosti i zakonitosti izbirnog procesa, ali i rasvjetljavanju svih izbornih neregularnosti koje su se desile tokom oktobarskih izbora. MANS je posebno zabrinut činjenicom da se ni ove godine ne bilježi napredak u oblasti slobode izražavanja u odnosu na prošlu godinu, te da je nastavljena praksa targetiranja aktivista civilnog društva u određenim medijima, i da nema bitnijih pomaka u procesuiranju napada na novinare. Konačno, kontinuirano ponavljanje istih zahtjeva koje se odnose na korupciju i organizovani kriminal je jasan pokazatelj koliko je aktuelna vlada posvećena evropskim vrijednostima i procesu integracija, a reforme limitirane na zakonodavni okvir i izgradnju institucija bez konkretnih rezultata u implementaciji, dokaz su postojanja snažnih interesa unutar Vlade da se proces integracija uspori i odloži.

DRAGAN KOPRIVICA,CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Izvještaj ne smije biti pokriće za ozbiljne probleme

Postoje dva moguća načina razumijevanja ovog tipa izvještaja. Pristup ,,ostvaren je neki napredak” u većini oblasti ima svoju važnost koju ne treba ignorisati, ali je po mom mišljenju ključno ono što o pojedinim oblastima piše nakon generalnih ocjena napretka. U tim djelovima izvještaja su sublimirani nemali problemi ove države pa fokus državnih organa, medija, NVO sektora i međunarodnih institucija treba biti na njihovom rješavanju. Analiza izvještaja za region i Tursku, ali ono što je rečeno prilikom prezentacije u Briselu, govori da Crna Gora stoji dobro u tom kontekstu, ali to nipošto ne smije da bude pokriće za ozbiljne probleme koje naše društvo ima. Pored oblasti borbe protiv kriminala i korupcije, prije svega jačanja institucija i konkretnih rezultata sprovođenja zakona važno je napomenuti i ekonomske probleme koji su apostrofirani u izvještaju: nezaposlenost, javni dug, fiskalna stabilnost. Za rješavanje ovih problema potrebno je vrijeme i oni moraju biti prioritet nove vlade bez obzira na to ko će je činiti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo