Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Korak naprijed ili mrtvo slovo na papiru

Objavljeno prije

9 godina

na

daliborka-uljarevic

Šta crnogorski intelektulci i aktivisti nevladinog sektora očekuju od razgovora dijela opozicije sa predsjednikom Skupštine Crne Gore o uslovima za izbore

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
Opozicija mora jačati građanski koncept

Pregovori političkih subjekata vlasti i opozicije inicirani od strane predsjednika Skupštine mogu se ocijeniti kao pozitivna tendencija i doprinos demokratskom zrijevanju crnogorskog društva. Ohrabrujuće je i to što je inicijalnom razgovoru prisustvovao i šef Delegacije EU u Crnoj Gori. No, ne treba očekivati da će baš ova inicijativa Krivokapića i započeti pregovori biti ključ za ulazak u politički rasplet postojeće situacije.

Na dvije činjenice treba skrenuti pažnju. Jedna je da Krivokapićevo pismo poziva na dijalog sadrži jasan opis svih elemenata i težine političke krize u Crnoj Gori. A druga je da je Milo Đukanović, kao predsjednik DPS-a, došao na razgovor, time priznajući da kriza političkog, ali i drugih društvenih sistema postoji iako deklarativno i verbalno to uporno negira. Ovo negiranje će morati da prestane i da se uđe u ozbiljne reformske rezove, počev od stvaranja jasnih uslova za fer i slobodne izbore, preko konkretnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, odnosno pune afirmacije vladavine prava. U političkoj ravni, ako posmatramo istraživanja, imamo neprihvatljivu i opasnu disproporciju između DPS-a, koji je četiri puta jači od prvog pratioca, što ukazuje i na ogroman nivo zloupotreba koje ova partija primjenjuje godinama, ali i nekonzistentan i anahron odgovor opozicije. Ova konjuktura crnogorskog političkog sistema je i glavni pokretač političke i društvene krize, a ako se brzo ne budu nalazili adekvatni odgovori i realno može postati opasna i jačati potencijal konflikta, što ne bi bilo dobro za državu Crnu Goru. Opozicija mora jasno afirmisati građanski koncept kao ključnu alternativu vladajućem DPS-u, ne bježati od pregovora, ali ni od drugih vidova demokratskog pritiska, ujedno potiskujući krajnje retrogradne izraze koji idu na ruku DPS-u.


Željko Ivanović, izvršni direktor dnevnika Vijesti
DPS ne može da diktira uslove za izbore

Naravno da je dobro što su počeli razgovori parlamentarnih stranaka o pripremi poštenih izbora. I dobro je što je šef Delegacije EU posmatrač u tim razgovorima. Sve to, međutim, ne garantuje uspješan tok i okončanje razgovora postizanjem konsenzusa oko uslova za organizaciju poštenih izbora. Odgovornost je na svim učesnicima razgovora, ali stepen odgovornosti je različit i on proizilazi iz veličine i snage partije. Dakle, jasno je da je najveća odgovornost na DPS-u i da od najveće stranke najviše zavisi rezultat započetih razgovora. Bojim se, ipak, da DPS nije svjestan te odgovornosti. A time ni složenosti situacije. Ako DPS zauzme poziciju kakvu je na premijernoj sesiji razgovora u utorak demonstrirao šef te stranke Milo Đukanović, onda nema šansi da dođe do konsenzusa. I onda će se situacija samo radikalizovati, što jedino odgovara Demokratskom frontu.

DPS mora da shvati da nije u poziciji da može da diktira uslove za izbore jer Vlada nije tehnička, društvo je podijeljeno, velike su sumnje u regularnost ranijih izbora, tu su i ekonomski problemi, rast zaduženosti, brojne državne garancije koje su u arbitražnom postupku kod međunarodnih sudova… Dakle, te činjenice bi morale motivisati DPS da pruži maksimum otvorenosti za dogovor oko najboljeg načina za pripremu poštenih izbora. S druge strane i opozicija treba da bude realna i ozbiljna i da specificira i konkretizuje svoje uslove. Minimum ispod kojeg neće ići. Nakon toga svaka strana treba da žrtvuje nešto od maksimalističkih zahtjeva i onda se tako dolazi do kompromisa. Koji jedini čuva Crnu Goru od ozbiljnijih podjela ili čak možda i sukoba. Jer, ako DPS nastavi da sa pozicija sile demonstrira moć i diktira uslove, ako njegov RTCC nastavi da širi partijsku i patriotsku histeriju, onda nema govora o normalnim uslovima za izbore i takva politika može samo da otjera čitavu kredibilnu opoziciju na ulicu. Tada bi EU i NATO bojim se iz pozicije posmatrača prešli u poziciju medijatora ili čak protektora. Nešto slično Makedoniji. I ta činjenica treba da motiviše DPS da ne gura Crnu Goru u takav scenario i konfrontaciju.

Nekako je najčistija i najlakša pozicija Demokratskog fronta. Oni su smislili idealan način za organizovanje kampanje. Oni će nastaviti proteste do izbora i to je njima najbolja kampanja. Građanski dio opozicije još nije izašao sa svojom zajedničkom platformom i pitanje je da li se na nečem sličnom uopšte radi, ali bez ozbiljnog i što šireg opozicionog nastupa u razgovorima ne može se izvršiti dodatni pritisak na DPS, nakon čega bi najveća stranka bila prinuđena da ponudi značajne koncesije kako bi se došlo do fer izbora.

Omer Šarkić, bloger
Opozicija nije spremna na bojkot izbora

– Krivokapić najbolje zna sve vrste krađa i izbornih manipulacija DPS-a jer su i on i njegova partija bili involvirani u to, samo u manjoj mjeri. U razgovorima dijela opozicije i Krivokapića ne očekujem mnogo: biće tu više priče, natezanja, pozicioniranja, saopštenja i „zabave” za javnost nego konkretnih djela. Svakako, nešto će se na kraju postići, i sigurno da će naredni izborni proces biti više fer i pošteni nego dosadašnji koji su bili simulacija izbora, ali i dalje će to biti daleko od izbora kakvi bi trebalo da budu. Međunarodni faktor u svim procesima kod nas igra bitnu ulogu, te će i od njihovih instrukcija i „dobrih usluga” zavisiti mnogo toga.

Mislim da će se na samom kraju i Demokratski front uključiti u sve to, onda kada vidi da je protestima vratio dio nekadašnje snage ili kada vidi da su oni dosegli svoj maksimum. Bilo kako bilo, na kraju ćemo imati poluslobodne izbore na koje će pristati svi, svako iz svojih interesa.

Fer i korektni izbori su omča oko vrata DPS-u i njih može organizovati jedino prelazna vlada. Za tako nešto je potreban čvrst i zajednički stav i akcije cijele opozicije, Krivokapića, i podrška međunarodne zajednice. Međutim, evidentno je da toga nema, a džaba i najbolji izborni zakoni ako nemamo institucija da ih sprovedu.

Bojkot izbora tj. odlučna i nepokolebljiva prijetnja bojkotom je, siguran sam, jedno od rješenja koje bi dovelo do rješenja problema, ali opozicija nije spremna na tako nešto, zbog, prije svega, novca koji dobija iz budžeta učestvovanjem na izborima i dobijanjem parlamentarnog statusa.

Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju
Integritet izbornog procesa je ugrožen

– Centar za demokratsku tranziciju očekuje da najavljeni dijalog većine političkih subjekata proizvede konkretne aktivnosti i korake koji će omogućiti da parlamentarni izbori 2016. godine budu sprovedeni u skladu sa važećim zakonskim propisima.

U Crnoj Gori, u ovom trenutku, nije moguće sprovesti izborni proces koji će biti u skladu sa važećim zakonodavstvom i to je činjenica koju svi ,,pregovarači” moraju imati na umu kad budu određivali svoje strategije i taktike za učešće u dijalogu. Integritet izbornog procesa, a time i integritet građana, je ugrožen i sve političke aktivnosti moraju svoje aktivnosti usmjeravati prema opštem a ne prema pojedinačnim partijskim interesima.

Povjerenje u izborni proces trebalo bi da bude interes svih političkih subjekata u vlasti i opoziciji i naredni koraci svih aktera će pokazati da li za realizaciju ovog cilja postoji iskrena politička volja.

Apelujemo na predstavnike partija da se, paralelno sa vođenjem razgovora, sastane i skupštinsko radno tijelo koje treba da kontroliše rad organa koji su zaduženi za sprovođenje zakona i pripremu izbora. Za potrebe ovih političkih razgovora ovo radno tijelo bi moralo pripremiti zvaničan i na činjenicama baziran tehnički izvještaj koji će dati jasnu sliku na kom se nivou trenutno nalazimo. Ovaj izvještaj može biti pripremljen za dvadeset dana i njegova izrada neće biti kočnica razovorima već impuls kvalitetnijem rješavanju problema i postizanju političkog dogovora.

Ognjen Jovović, filozof
Krivokapićeva privatna stvar

– Od ovih razgovora ne treba mnogo očekivati. Čini se da će, kao i mnogo puta do sada, sve ostati mrtvo slovo na papiru. Razlog za to je što u opoziciji nema najmanjeg zajedničkog imenitelja po mnogim, pa ni po ovom pitanju. Činjenica da je na ovim razgovorima prisustvovao dio opozicije dovoljno ide u prilog mojoj tezi. Štaviše, opozicioni subjekt (mislim na Demokratski front), koji je i pokrenuo priču oko prelazne vlade i izbornog zakonodavstva, nije poslao delegate na ovaj sastanak. To udi sumnju u njihov aktivizam, odnosno cjelokupni metod njihove borbe postavlja na nivo reklamerstva kako bi se ušićario još koji mandat. Riječ je o kozmetičkom predstavljanju DF-a za jedinu istinsku opoziciju Đukanoviću. Ipak, ne gajim iluziju da oni neće učestvovati na narednim izborima, čak i ako ih Đukanović raspiše.

Pozitivno u ovom sastančenju vidim prisustvo Mitje Drobniča, kao predstavnika EU, i konflikt, makar na verbalnom nivou, Mila Đukanovića i Alekse Bečića. Konflikt sa oligarhom je nužan. Ne uzmicati pred arogantnim i, na momente, delikventnim ponašanjem šefa režima. Dobro je da se na ovom nivou opozicionari i oligarh hvataju u klinč.

Suštinski gledano, ovaj sastanak je bio privatna stvar Ranka Krivokapića. Nakon sve buke oko pozivnice za NATO i najave Rifata Rastodera da se vladajućoj koaliciji bliži kraj, Krivokapiću je jasno da preuzima ogroman teret odgovornosti. Međutim, računica je jasna. Centralna figura na političkoj sceni u narednom periodu neće biti Krivokapić, već Darko Pajović (iako mu je partija dosegla nivo statističke greške).

Kako Pajović? Ako dođe do bucanja vladajuće koalicije (što je izvjesno), jedino rješenje za Krivokapića, da bi spasio političku egzistenciju, jeste tehnička vlada sa opozicijom. U tom slučaju izbori ne bi bili na proljeće, već na jesen, kad je i krajnji rok, a taj period bi se iskoristio za pripremu fer izbora. Ali, stvar komplikuje upravo Pozitivna Crna Gora. Dakle, pitanje je da li će Pajović biti ponovo mesija Đukanovića, kao što je to bio slučaj u Nikšiću, ili će pokazati da u njegov opozicioni karakter ne treba sumnjati, pa će podržati tehničku vladu opozicije i SDP-a? Sve u svemu, kao što sam i ranije najavljivao, koalicija DPS i SDP je neodrživa, a koga će spasiti Pajović ostaje da se vidi.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo