Povežite se sa nama

Izdvojeno

ANKETA: Događaji, ljudi, nade, sumnje  

Objavljeno prije

na

Monitorovi sagovornici govore kako vide proteklu godinu

 

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA
Godina koju su pojeli političari

Prethodna godina mi je zatamnila sliku nade u humaniji svijet. Obilježena je  neuspješnom borbom protiv virusa koji je urušio zdravlje, slobodu kretanja, bliskost i komunikaciju. Obilježena je militarizacijom i suludom trkom u naoružanju. Ekskluzivnost uništavanja vlastite vrste profiteri nisu spremni da propuste. Nejaki su bili glasovi za razvoj kvaliteta ljudskog života i života planete.  Bila je to siva pozadina konkretnih haosa u Crnoj Gori.

Borili smo se za elementarni život (protiv kovida i sitomaštva) i mentalno zdravlje (protiv nezamisivog psihološkog nasilja političke elite bivše i sadašnje) kako je ko znao i umio. Sva sreća, odoljeli smo (5 . septembar), bar na tren su ljudi u Crnoj Gori bez obzira na pol, rod, nacionalno i vjersko opredjeljenje bili svjesniji i odgovorniji od klase privilegovanih.

U startu vlast je  suspendovala četiri resora (obrazovanje, kultura, nauka, sport) zadužena za psihološki razvoj, razvoj svijesti i kritičkog mišljenja. Uz „božiju pomoć“  to je dobra platforma za onemoćavanje slobodne misli i duha multikulturalnosti, platforma za održavanje straha i nasilja. Politike rodne ravnopravnosti zaglavljene su u molitvi.

Stidim se i ponižavajuće je što je toliko slabašan glas razuma u Crnoj Gori  i što  civilno društvo nije uspjelo da izrodi alternativu.

Prošle godine u ovo vrijeme bila sam optimističnija, vjerovala sam da je nova vlast manje nasilna i da se da manje korumpirati nego prethodna. Da, bila je to još jedna godina koju su pojeli političari.

 

VANJA ĆALOVIĆ, MREŽA ZA AFIRMACIJU NEVLADINOG SEKTORA
Izgubljena šansa

U prethodnoj godini smo izgubili šansu da sprovedemo brze i korjenite reforme koje bi omogućile da se otkrije imovina stečena korupcijom i kriminalom, istraže kriminalni poslovi i oduzmu ekstra profiti od tajkuna bliskih sa prethodnim režimom.

Dok je nova većina u parlamentu svakodnevno lomila i saplitala novu Vladu, mnogi članovi Vlade su pokazali da nemaju ni kapaciteta ni volje da naprave otklon od prethodne prakse. Nastavljeno je političko zapošljavanje, a ni po pitanju transparentnosti nismo daleko odmakli. Ni godinu od imenovanja, nova Vlada nije objavila mnoge podatke koje je skrivala prethodna vlast. Na prvom mjestu je autoput, kao najveći projekat u istoriji Crne Gore. Ni dan danas većina građana nema elementarne informacije o problemima u izgradnji tog puta, među najskupljima na svijetu.

Iako je politička većina zablokirala reforme u pravosuđu, Vlada je imala mehanizme da se pozabavi utajom poreza i ekstra profitima tajkuna. Iako su napravljeni neki koraci kad je u pitanju sprečavanje šverca cigareta, mnogo toga nije urađeno, posebno u oblasti evidencije roba, kontrole, ali i prikupljanja podataka od značaja za finansijske istrage. Iz prve ruke sam svjedočila kako se, uprkos pritiscima, te reforme konstantno odlažu, kao rukovodilac Stručnog tima Savjeta za borbu protiv visoke korupcije. Moglo je biti urađeno mnogo više, ali  su u prvom planu su bila nacionalna pitanja i dramatično širenje govora mržnje. Tako koče reforme oni koji imaju interes da sakriju svoje prljave poslove i onih koji hoće da te poslove preuzmu.

 

BRANO MANDIĆ, PISAC
Populizam, internet i zabuna

Nakon što je 2020. pokazala da se vlast može promijeniti, 2021. je donijela uvid da ta promjena sama po sebi ne garantuje ništa.

Sezona je mnogima prošla u navikavanju da je bivša vlast opozicija, a bivša opozicija vlast. Nakon trideset godina istog rasporeda u klupama, pokazalo se da nije lako razbiti stečenu mentalnu formaciju, pa je utisak komedije zabune bio naglašen.

Kao najveća trauma ostao je kraj ljeta, kad su politički centri i crkvene snage zajedničkim trudom izrodili sukob koji je zemlju držao na nišanu i nadahnuo primitivno političko urlikanje koje se mjesecima prelivalo po internetu.

Dva su grada politički silovana – Nikšić i Cetinje, i u oba smo slučaja imali direktan prenos i medijsku ekstazu u susjednoj Srbiji, što je bio otvoren način da se iz Beograda širi uticaj i kontroliše situacija. Kao i mnoge druge žrtve nasilja, i ovi gradovi su kasnije prepušteni sebi, uz izuzetak od 2 miliona eura honorara koje je Aleksandar Vučić poslao pitomcima nikšićkog DF-a.

Internet je usljed pandemije postao glavno mjesto borbe i političkog obračuna sa neistomišljenicima. Partije su uložile dodatni napor da budu vidljive na društvenim mrežama, što kroz zvanični nastup, što kroz sumnjive bot kampanje. Broj pseudo-medija bez impresuma se nije smanjio, a ministri su forsirali tviter.

Pandemija je tretirana populistički i na mahove, što je dovelo do poraznih rezultata i kolektivne apatije.

E da, na ljeto su došli silni turisti, a Vlada je to pripisala sebi u zasluge, kao da su gosti došli da razgledaju Karađorđevu b.b., a ne more.

 

DINA BAJRAMSPAHIĆ, GRAĐANSKA AKTIVISTKINJA 
Poprilično razočarenje

Ova godina je u oblastima koje ja pratim bila iscrpljujuća i poprilično razočarenje a to nije zbog toga što su bila prevelika očekivanja. Naprotiv. Razočaravajuća je zato što su kritički-orijentisane organizacije civilnog društva i pojedinci svu energiju ulagali u to da zaustavljaju nazadovanje i urušavanje ono malo postignuća što je postojalo, umjesto da se krenulo krupnim koracima naprijed.

Iz ugla procesa evropske integracije Crne Gore, posljednji uspjeh je ostvaren tik pred avgustovske izbore, 30. juna 2020. Tada je otvoreno posljednje preostalo poglavlje 8; dok je posljednje zatvoreno u junu 2017. Nova administracija „hvata zalet“ kao da ima 30 godina vladanja pred sobom. Na dvije održane Međuvladine konferencije između CG i EU tokom ove godine nismo zatvorili ništa. Godina je potrošena da se formiraju radne grupe za poglavlja.

Crna Gora je imala najgori izvještaj o napretku od kad postoje mjerenja. Nije tačno da se izvještaj većinom odnosi na prošlu vlast. Svi ključni kritički tonovi odnose na jasne a problematične tendencije nove vlasti.Veoma je zabrinjavajući stepen neodgovornosti i realtivizovanja stanja stvari, koji seže do totalnog ignorisanja upozorenja koja dolaze od EU.

Nova „kasta“ se odvojila od društva i sebi laska kako sjajno sve napreduje i kako više „nema nepotizma“ (citat). Na ovome se ne smije stati.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR
Još jedna godina za zaborav

Ova godina je bila još jedna u nizu mučnih, tek nešto bolja od prethodnih 30. Tome je doprinijela najviše nova vlast koja nije ostvarila  značajniji dio obećanja. Bilo je ipak nekoliko dobrih rezultata među kojma su najznačajnji formiranje Tužilačkog savjeta (nakon dugih partijskih trgovina), rekordne zaplijene droge, intenzivne vakcinacije stanovništva, vraćanja Solane Bajo Sekulić u vlasništvo države.

Nije profesionalizovana i oslobođenja neprimjerenog partijskog uticaja nijedna institucija. Došlo je do puke zamjene uticaja DPS-a uticajem onih koji vrše trenutnu vlast. Nijedna partija iz aktuelne vlasti nije se suprotstavila partijskom zapošljavanju. Vlada je doprinijela tom procesu dajući saglasnost na partijsko zapošljavanje „po dubini“ i to kadrova po pravilu bez referenci za obavljanje javnih funkcija. Javni medijski servis RTCG je i dalje pod partijskim uticajem (sada dominantnu ulogu ima DF) a proces preuzimanja je obilježen nezakonitim imenovanjem jednog člana Savjeta RTCG u Skupštini a nastavljen nezakonitim imenovanjem generalnog direktora i direktorice TVCG. I u ovom procesu obilježenom nezakonitostima, sve partije iz vlasti su ćutale. Inicijative Media centra upućene Inspekciji rada sa zahtjevom da se utvrdi zakonitost postupaka imanovanja generalnog direktora i direktorice TVCG ostale su bez adekvatnog odgovora. Očigledna je namjera Inspekcije rada da prikrije nezakonito zapošljavanje u RTCG.

 

RATKA JOVANOVIĆ VUKOTIĆ, NOVINARKA
Nisu ispunjena ni minimalna očekivanja

Nakon smjene trodecenijskog režima, nije bilo realno imati velika očekivanja. Za prvu godinu mandata, bilo je dovoljno da nova vlast ne laže i ne krade, da upristoji odavno zagađeni rječnik na javnoj sceni, da ne uhljebljuje po partijskim zaslugama i da donese nekoliko ključnih zakona bez kojih nije moguće započeti promjene.

Pobjednici avgustovskih izbora pokazali su već u oktobru da ni ta minimalna očekivanja neće biti ispunjena. Zato što su se u parlamentu na okupu našli političari čiji minuli rad, liše nekoliko izuzetaka, nije obećavao da će biti u stanju čak ni da podnesu vlastitu pobjedu, a kamoli da donesu promjene u podijeljenoj, opljačkanoj i moralno posrnuloj Crnoj Gori. Lagali jesu, od obećanih zakona usvojen je samo jedan, i to polovično. Krali nijesu, za razliku od prethodnika, ali jesu bili njihovi saučesnici u nečem mnogo opasnijem – u rasplamsavanju nacionalnih, vjerskih i partijskih podjela. Za šest mjeseci nijesu umjeli da među hiljadama pravnika nađu jednog člana Tužilačkog savjeta, ali jesu uspjeli da sve direktore državnih škola pronađu na – litijama. Usvajanje zakona o porijeklu imovine odgođeno je dok lopovi ne legalizuju sve što su pokrali, a to podstiče masovnu osnovanu sumnju da u krađi državne imovine pod bivšom vlašću nijesu učestvovali samo bivši državni dužnosnici. A što je bilo sa obećanom pravdom pokazao je u utorak snimak iz Bara. Koji ne bismo gledali da vlast cijele godine nije gledala – samo sebe.

 

PAULA PETRIČEVIĆ, FILOZOFKINJA
Izmrcvarene nade

Proteklu godinu vidim kao godinu izmrcvarene nade. Iako nisam mnogo očekivala od nje, ispostavilo se da je i to malo bilo previše. Prva godina rada prve vlade formirane bez DPS-a pokazala je da je demontiranje monopola mukotrpan i za mnoge bolan i nevoljan proces jer ni nove elite nisu gadljive na privilegije, o čemu najbolje svjedoči njihova alavost na „dubinsko” grabljenje pozicija.To je razjelo najbolji dio povjerenja da su spremni da se izdignu iznad partikularnih interesa, storniraju nacionalistička divljanja i obračunaju se sa logikom nagrađivanja „svojih” – korupcionaškim tovljenjem vlastitog biračkog tijela. Ne mogu, ne žele, neće.

U regionu je, što dobro prepoznaje meni bliska teoretičarka, godina stala između #nisisama (januar) i #nisamprijavila (decembar). Jezivo golemo klupko ispovjesti žena – tučenih, silovanih, seksualno uznemiravanih, ućutkivanih, posramljivanih, ismijavanih, koje su preživjele nasilje isprelo se i razastrlo pred indolentnim institucijama i svima nama.

Samo u Crnoj Gori, za godinu, desila su se dva slučaja femicida. Jer su žene i dalje dobre dok su poslušne i dok su nečije – kćeri, sestre, majke ili supruge. Kuku njima kad to nisu. Crnogorski je medijski prostor, ove godine posebno, i više nego inače, preplavljen mizoginijom i seksizmom. Kroz tu se kaljugu provlači i razapinje svaka žena sa čijim se mišljenjem neko ne slaže, a nad čijim se dostojanstvom i ličnošću bez straha, skrupula i posljedica iživljava.

 

ZARIJA PEJOVIĆ, EKONOMISTA
Je li se zalud krečilo

I ovo je jedna od brojnih godina u Crnoj Gori koju su pojeli skakavci. Pad socijal- sadizma DPS-a, daje osjećaj kakve takve mentalne relaksiranosti. Najave nove vlasti da će Crna Gora za par godina dostići nivo Luksemburga, da bi se kasnije komparacija relativizovala sa Slovenijom, djeluju i komično i tužno. Kada uporedim zarade u javnom sektoru Albanije i Kosova, sa zaradama u javnom sektoru Crne Gore, pitam se jesu li nas komšije „prestigle“?  Štaviše, sreća što smo nakon cetinjskih događaja sačuvali mir.

Kroz parlamentarne istrage očekivali smo istine o radnjama bivše vlasti, zbog kojih bi i tužilaštvo moralo da reaguje. No, više afera je otkrivano dok je DPS bio na vlasti nego sada. Partijsko zapošljavanje doživljava apoteozu. Da li se uzalud krečilo?

Događaj, kada je građanin Bara prijetio da će se raznijeti eksplozivom ispred  banke, koja je kolateralizovala  imovinu Primorke, me je dotakao. Činjenica da sin bivšeg radnika, protestuje za privredni kolektiv, nekako mi je vratila nadu da Crna Gora možda nije izgubljena. (Naravno, ne podržavam način protesta koji je mogao da dovede do žrtava). Objekti Primorke su i ruinirani, usljed požara. Valjda da bi se stvorio prostor za stambenu gradnju.

Volio bih da Vlada preuzme zemljište Primorke, i pomogne kroz formu javnog preduzeća, ili partnerstva sa ozbiljnom privatnom kompanijom, ponovno pokretanje proizvodnje. Neka to bude početak raskida sa „ekonomijom prljavog novca“ i raznim „pošiljkama“ koje prolaze kroz Crnu Goru, ili ostaju ovdje…

priredila: Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo