Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: SVI POSLOVI IGORA MAŠOVIĆA: Građani kao najamnici

Objavljeno prije

na

Brat predsjednika andrijevičke opštine razvija biznis na sve strane. Novcem pomaže kampanju DPS-a. Prije devet godina bio je vlasnik trafike

 

Nakon što je u javnosti otkriven dio biznisa i poslova Igora Mašovića, brata dosadašnjeg predsjednika opštine Srđana Mašovića (DPS), opozicioni lideri u Andrijevici su optužili Demokratsku partiju socijalista da građane te varoši tretiraju kao svoje najamnike i radnu snagu.

Nosilac liste „Za budućnost Andrijevice, SNP, DF“, privatni preduzetnik Željko Ćulafić rekao je da sve što su iz DPS radili u proteklom periodu, radili su isključivo u korist lokalnih tajkuna.

„Oni su su devastirali šume i rijeke. Izgradili su dvanaest malih elektrana iz kojih izvlače enormnu dobit. Zato ne zaslužuju više ni četiri dana, a ne četiri godine da budu na vlasti“ – kaže Ćulafić.

Mještani Ulotine pozvali su predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića da dio donacija koje je DPS dobio za izbornu kampanju preusmjeri za izgradnju sistema za navodnjavanje u njihovom selu. To je, kažu, mnogo važnije nego izgradnja elektrana i finansiranje političkih partija.

„Opštinski čelnici su izdvojili pozamašna sredstva za finansiranje DPS-a uoči predstojećih izbora. Takođe smo vidjeli da je brat predsjednika opštine Igor Mašović s direktorima njegovih privatnih preduzeća priložio dosta novca za izbornu kampanju vaše partije. Ali je zato Igor Mašović pogazio obećanja kada je gradio elektranu u našem selu” – napisali su oni dosadašnjem predsjedniku opštine i sadašnjem nosiocu izborne liste kolaicije DPS, SD za lokalne izbore u Andrijevici.

Oni su podsjetili da je Igor smetnuo s uma da je obećao da će, uporedo sa elektranom, izgraditi sistem za navodnjavanje sa Šerametskog potoka, kako bi mogli nesmetano da navodnjavaju njihova imanja.

Kao što je Monitor već pisao, mještani Ulotine zavrnuli su ventil Igoru Mašoviću na njegovom postrojenju na vodoizvorištu Šerametski potok. Tako su zaustavili rad male elektrane u tom mjestu još krajem prošlog mjeseca.

Igor je jedan je od glavnih koncesionara na svim malim hidroelektranama na području andrijevičke opštine.

Mala elektrana u mjestu Šerametski potok u selu Ulotina, zapravo je u vlasništvu konzorcijuma Nord Enerdži, a Mašović je jedan od osnivača tog konzorcijuma.

Pored Mašovića, sa manjim udjelom suvlasnici su još Radenko Vuletić i Drago Vlahović.

Kada je građena ova hidroelektrana, portparolka konzorcijuma Nord Enerdži, Andrijevčanka Tamara Kokić, pohvalila se na javnom servisu kako su vlasnci postigli dogovor sa mještanima i kako je to primjer dobre prakse na sjeveru. Dio sredstava za izgradnju, kako je kazala, finansirao je Investiciono-razvojni fond, a drugi dio obezbijedila kompanija.

Pozvavši se na podatke MANS-a, TV Vijesti je objavila da su Igor Mašović, Tamara Kokić i Milić Novović donirali DPS-u 13.000 eura.

Ta partija je za svega nekoliko sedmica prikupila više od pola miliona eura, uoči izbora zakazanih za 30. avgust.

Kokić i Novović su direktori u kompanijama koje su od Vlade dobile koncesije za proizvodnju struje iz mHE.

Zakon o finansiranju političkih subjekata propisuje da kompanije i fizička lica koja sa državom imaju neki ugovorni odnos, ili vrše posao od javnog interesa, ne mogu davati priloge političkim partijama. Zakonom o energetici definisano je da proizvodnja struje spada u posao od javnog interesa.

Podaci MANS-a pokazuju da pomenuti donatori DPS-a imaju više aktivnih ugovora sa državom, po osnovu dobijenih koncesija i dozvola za gradnju mHE. Mašović je DPS-u za ove izbore donirao 5.000 eura.

Tamara Kokić, koja je DPS pomogla sa 3.000 eura, izvršni je direktor dvije firme koje je osnovao konzorcijum u kome udio ima Mašović, a do avgusta 2018. ona je radila kao direktor njegove kompanije Igma Grand, objavila je TV Vijesti.

Milić Novović je, kao izvršni direktor kompanije Dekar Energy, donirao DPS-u 5.000 eura, dok firma na čijem je čelu trenutno gradi tri hidroelektrane u opštini Kolašin. On je brat od ujaka Igora i Srđana Mašovića.

Novović je i direktor i vlasnik kompanije Igma Product, koja je bila u vlasništvu firme Mašovića Igma Grand.

Iz MANS-a su poručili da se ovim nastavlja praksa razrađene šeme ubacivanja gotovog novca u fond kampanje DPS-a, a ne dobrovoljnih donacija. Kazne za fizičko lice koje na ovaj način da prilog političkoj partiji kreću se od 500 do 2.000 eura, dok za partiju koja primi takvu donaciju nije predviđena nikakva kazna, objavila je TV Vijesti.

U Andrijevici kažu da je Igor Mašović vlasnik ili suvlasnik u svih dvanaest malih hidroelektrana. Od toga su četiri već u pogonu, a još osam bi trebalo brzo da budu.

Mašović je, podsjećamo, vlasnik Tehničkog pregleda automobila, jedinog u Andrijevici. Nezvanični je navodno vlasnik farme kokošaka u svom selu Trešnjevo, zatim nekoliko lokala u gradu i suvlasnik kladionice u tom mjestu.

Vlasnik je i građevisnke firme Igma koja izvodi radove po sjeveru sa najsavremenijim voznim parkom, a njega i njegovog brata Srđana neki dovode u vezu i sa vlasništvom nad velikom i savremenom fabrikom peleta Biotel.

On tvrdi da mještani Ulotine, koji mu drže pod blokadom malu elektranu na Šerametskom potoku, i svi ostali koji se bune, čine to zbog predstojećih izbora.

Igor Mašović grčevito pomaže opstanak na vlasti Demokratskoj partiji socijalista, jer on i njemu slični time, kako kažu u MANS-u, kupuju povjerenje za produžetak poslova koje su započeli. U kojoj bi drugoj državi, i pod kojom drugom vlašću, neko za devet godina od vlasnika trafike postao vlasnik ili suvlasnih brojnih firmi.

Samo sa firmom Igma Energy, u kojoj je stopostotni vlasnik, Igor je na dvije male elektrane zaradio u februaru 32.117 eura.  Za dvanaest mjeseci to je 385.404 eura.  Kada stavi u funkciju ostalih deset hidrolektrana, godišnje će prihodovati milionski iznos samo od tog biznisa.

Kako se može čuti u Andrijevici, plata radnika na malim elektranama kreće se oko 220 eura.  Može se čuti i da kod Mašovića radi oko stotinu Andrijevčana. Prijavljenih ili neprijavljenih, stalnih ili sezonskih. U najam.

                                                                                                                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo