Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA, SEOSKI PUTEVI KAO ROVOVI: Bijeda iza sjaja

Objavljeno prije

na

Na samo nekoliko kilometra od gradskog trga u Andrijevici, koji blista od ljepote nakon što je u njegovu rekonstrukciju preko Direkcije za javne radove uloženo oko milion eura, selo Talanovac ni poslije pedeset godina nema asfalt.

Dok mještani ovog i drugih potkomovskih sela uzaludno apeluju i upućuju molbe lokalnim vlastima, novac i dalje ide isključivo na ukrašavanje potpornih zidova u okolini novoizgrađenog trga.

„Mi i dalje blatnjavih cipela stižemo na gradski mermerni trg, putevima koji izgledaju kao iz srednjeg vijeka” – kažu stanovnici ovih praktično prigradskih naselja.

Uljepšano gradsko jezgro Andrijevice i dalje ima manje od hiljadu stanovnika, ali zato preostalih pet hiljada, koliko ima na terotoriji čitave opštine, živi na ruralnom području.

Mještani Talanovca, smještenog na četvoromeđi sela Bojoviće, Božiće, Košutiće i Đuliće, zbog toga su ovih dana presavili tabak i u otvorenom pismu upućenom na adrese više ambasada u Crnoj Gori, ukazali da skoro pola vijeka čekaju da se asfaltira put koji, u dužini od svega četiri kilometara, vodi od Andrijevice do njihovih kuća.

Njihovo reagovanje uslijedilo je nakon saznanja da Vlada Crne Gore ni tokom ove godine neće opredijeliti sredstva za asfaltiranje puteva u opštini Andrijevica.

Podsjetili su da su još početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, sopstvenim sredstvima, izvršili proboj ovog puta i da su nakon toga uložili dosta i truda i rada da održavaju njegovu prohodnost.

Kažu i da su zbog nebrige opštinskih i državnih organa u 21. vijeku lišeni normalne saobraćajne komunikacije sa gradom i da to treba da zna i međunarodna javnost.

„Svaki dan smo u prilici da slušamo priče crnogorskih zvaničnika kako država vodi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju i prosperitetu naših sela. To su smiješne izjave kad se zna da brojna domaćinstva u andrijevičkoj opštini, i to nadomak grada, čim se izađe iz varoši i uđe u sokake, nemaju asfaltni put do svojih kuća” – navode mještani Talanovca.

Poslije svega, decenijama uzaludno čekajući da njihov put dođe na red za asfaltiranje, ostalo im je, kako kažu, da to predoče stranim ambasadama i međunarodnoj zajednici, jer domaće institucije, tvrde, ovakvi problemi očigledno ne zanimaju.

„Pozivamo njihove predstavnike da dođu i da se uvjere u istinitost naših navoda, jer je više nego očigledno da se godinama vrši klasična diskriminacija potkomovskih sela i to po svim osnovama” – pišu mještani Talanovca.

Oni podsjećaju da sporni put, pored toga što ga koristi dvadesetak domaćinstava, predstavlja najkraću vezu sa repetitorima na Maležu, i da ujedno veže Andrijevicu i sva potkomovska sela sa planinom Štavna i putem koji vodi prema Trešnjeviku i Podgorici.

Naglasili su i da je taj put izuzetno frekfentan, naročito u ljetnjem periodu, kada ga koriste brojni turisti koji se upute ka Potkomovlju. Kažu da se opravdano plaše da ni unuci onih koji su pravili put neće dočekati da se saobraćajnica od Andrijevice do Talanovca presvuče asfaltnim zastorom, iako se radi o saobraćajnici od izuzetne važnosti.

„Put su pravili naši djedovi i očevi, koji nijesu više među živima. Vrlo malo pomoći imali smo od države. Tada su mnogi od nas bili djeca i nijesmo mogli ni da sanjamo da ni do današnjih dana nećemo imati asfaltni put” – istakli su mještani.

Pričaju i kako se sve više uvjeravaju da državni organi namjerno i smišljeno marginalizuju potrebe stanovnika andrijevičkih sela.

„Krajnje je neprimjereno da se ljudima iz našeg sela uskraćuje pravo na elementarne uslove za život. Očigledno je da oni koji su na rukovodećim pozicijama misle da ljudi sa sela nemaju pravo na život, pa samim tim ni na dobre puteve. Oni su i ovim potezom dodatno potvrdili da su svjesno odlučili da potpuno marginalizuju andrijevička sela, dok se u pojedinim mjestima asfaltiraju putevi koji vode do kuća, štala i kokošara privilegovanih pojedinaca” – tvrde. „Pitamo se da li je racionalnije i preče novac poreskih obveznika usmeravati za ukrašavanje zidova ili za asfaltiranje puteva. Tim prije kad se zna da narod odlazi iz ovog kraja zbog loše infrastrukrture, nedostatka radnih mjesta i teških uslova za život. Zbog toga se i mještani Talanovca sele u neke srećnije krajeve. Upravo zbog toga sela ostaju pusta” – poručuju.

I stanovnici drugih potkomovskih sela, Košutića, Konjuha, Jošanice, Japana, Đulića, Cecuna i Kuti, ocjenjuju da aktuelna vlast u proteklom periodu nije uradila ništa kad je u pitanju unapređenje saobraćajne povezanosti njihovih sela sa Andrijevicom.

Naglašavaju da je takav odnos nadležnih u velikoj mjeri doprinio razvojnoj stagnaciji i sve izraženijoj migraciji stanovništva sa ovog područja. Podsjećaju da su poplave, koje su se desile tokom novembra i decembra 2010. godine, pričinile velike štete na infrastrukturnim objektima u andrijevičkoj opštini, ali da one nijesu sanirane ni do današnjih dana, iako su za to obezbijeđena sredstva.

„Glavni put koji povezuje potkomovska sela sa Andrijevicom tada je doživio velika oštećenja. Stradali su i brojni sporedni putevi i mostovi. Tada je, u cilju sanacije šteta na sjeveru Crne Gore, Evropska investiciona banka odobrila Vladi kreditno zaduženje od deset milona eura, od čega je tri miliona eura predviđeno za popravku i rekonstrukciju stradale infrastrukture u opštini Andrijevica”.

Prema njihovim riječima, od svega toga jedino je izvršena popravka klizišta u mjestu Smoljevice, dok su sva druga oštećenja na našim putevima i dalje ostala nesanirana.

„Zato se opravdano pitamo gdje je utrošen preostali novac i zašto se nadležne institucije prema problemima lokalnog stanovništva odnose na ovakav način” – kažu oni.

U posebno lošem stanju nalazi se put koji od Đulića u dužini od oko desetak kilometara vodi prema selima Cecuni i Kuti.

„Saobraćajnica ka Kutima je asfaltirana prije više decenija, ali je vremenom asfaltna podloga toliko propala da je na pojedinim mjestima uopšte i nema. Put je u očajnom stanju, dok je stanovnika u Kutima i Cecunima sve manje” – naglašava mještanin Cecuna David Lalić.

U ovim selima, kaže on, škole su odavno zatvorene. Zatvaranjem škola, život je ovdje počeo polako da se gasi, iako se radi o krajevima bogatim vodom, šumama i prirodnim resursima.

„Loši putevi i nedostatak radnih mjesta glavni uzročnik što naša sela ostaju pusta” – naglašava Lalić.

Mještani Košutića navode da u njihovoj mjesnoj zajednici ima preko dvadeset kilometara makadamskih puteva koji su, usljed vremenskih nepogoda, doživjeli velika oštećenja. Asfalt očekuju i mještani koje žive u zaseocima Čečevo, Glavica, Sevrdak i Površe.

„U potkomovskim selima ima mnogo neasfaltiranih puteva. Direkcija javnih radova i lokalna uprava minulih godina na ovom području nije postavili nijedan metar asfalta” – kaže predsjednik mjesne zajednice Košutiće Mileta Đerković.

Da tako nije bilo dok Demokratska partija socijalista nije prije sedam, osam godina preotela ovu opštinu iz ruku opozicije, nije se teško prisjetiti.

Vjerovatno još kupe prašinu u tužilačkim fiokama krivične prijave koje su tada napisane protiv opštinskih čelnika DPS i Direkcije za javne radove zbog zloupotreba državnih resursa i noćnih asfaltiranja seoskih sokaka i prilaza do kuća svojih glasača.

DPS je na posljednjim izborima betonirao vlast u Andrijevici. Sada betonira trg koji šljašti od mermera i neona. I iz kojeg se direktno ulazi u seoske puteve koji nijesu promijenili izgled pola vijeka. Bijeda se pokušava sakriti sjajem milionski vrijednog varoškog trga. Koji će, ako se migracije nastave, uskoro biti sablasno pust.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo