Mještani sela Trepča, Trešnjevo, Zabrđe i Slatina zatražili su od Vlade Crne Gore da hitno poništi odluku o davanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na dijelu vodotoka Gradišnice i Trepačke rijeke, na teritoriji opštine Andrijevica.
Oni tvrde da se radi o veoma lošoj odluci za njihova sela i upozoravaju da ni po cijenu fizičkog suprotstavljanja neće dozvoliti da se remeti prirodno korito ovih planinskih rječnih ljepotica.
Ne štedeći riječi, mještani četiri sela kažu kako se planirane elektrane neće moći graditi preko njih i mimo njihove saglasnosti i da to i Vlada i investitor treba da imaju na umu.
Mještani Trepče, Trešnjeva, Zabrđa i Slatine ističu da je upravo ovih dana završeno anketiranje stanovnika njihovih sela i da su većina od njih svojim potpisima potvrdili da su protiv izgradnje mini hidrielektrana na vodotocima Gradišnice i Trepačke rijeke.
Iz Odbora za očuvanje Gradišnice saopštavju da se u posljednje vrijeme ubrzano vrše pripremni radovi za izgradnju hidroelektrana na toj, kao i Trepačkoj rijeci.
,,Na licu mjesta se može primijetiti da investitori prave pristupne saobraćajnice, rušeći praktično sve što im se nađe na putu. To je izazvalo veliki revolt kod lokalnog stanovništva, jer je svima poznato da je Gradišnička rijeka ponorica i da je prirodni bazen vodama na teritoriji četiri mjesne zajednice”, objašnjava u ime tog seoskog Odbora Novo Bakić.
On tvrdi da su saznali da investitori planiraju da rijeku Gradišnicu, od koje nastaje Trepačka rijeka, kaptiraju na 1330 metara nadmorske visine i da je prevedu u cjevovod u dužini od preko šest i po hiljada metara.
,,Takođe smo saznali da je izgradnja drugog vodozahvata planirana na 1160 metara nadmorske visine, odakle bi se rijeka ponovo odvodila cijevima u dužini od oko tri i po kilometra. Na taj način bi naša sela postala praktično mrtva, jer ovdje bez te vode nema života”, kaže Bakić.
Mještani zbog toga od crnogorske Vlade i drugih nadležnih institucija traže da stopiraju uzurpaciju rječnih korita Gradišnice i Trepačke rijeke, jer im se, kako kažu, izgradnjom hidroelektrana na ovom potezu oduzima osnovno ljudsko pravo – pravo na život i to sve radi interesa nekoliko lokalnih i podgoričkih tajkuna.
Podgoričko preduzeće Dekar Hidro još 2013. godine dobilo je građevinsku dozvolu za izgradnju elekrana na Trepačkoj rijeci. Mještani tvrde da je to urađeno mimo njihove saglasnosti i da bi izgradnja minielektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent cijelog kraja, a posebno planine Gradišnice, po kojoj je Rijeka i dobila ime. Upozoravaju da bi remećenje korita rijeke Gradišnice predstavljalo svojevrstan ekocid.
,,Rijeka Gradišnica sa svojom okolinom predstavlja pravi prirodni biser. Ona svojom ljepotom ne zaostaje za najprivlačnijim planinskim destinacijama. Uz to, od stabilnosti rijeke zavisi uredno vodosnadbijevanje stanovnika nekoliko sela. Zato je više nego suludo dozvoliti da neko, zbog ličnog bogaćenja, krene da gradi minielektrane i da tako razara i remeti ne samo korito rijeke , nego i cijeli prostor koji se naslanja na njene obale”, naglašavaju i iz NVO Gradišnica.
Stanovnici Zabrđa ističu da ih posebno vrijeđa to što ih niko ništa nije pitao prilikom donošenja odluke o izgradnji mini hidroelektrane.
,,Bilo je prirodno da nas nadležni konsultuju da li se slažemo da se na našim rijekama grade elektrane. Umjesto toga investitor je pokazao svoju bahatost jer je bez saglasnosti seoskih odbora i drugih mjesnih organa već preduzeo određene radove. To nas je još više uvrijedilo i ogorčilo”, kažu mještani Zabrđa
Iz njihove perspektive stvari djeluju još drskije zbog toga što je investitor počeo da pravi put prema vodozahvatu iako su brojni vlasnici čvrsto odlučili da mu ne dozvole da prođe preko njihovih privatnih parcela.
,,Sve to govori da je cijeli postupak oko izgradnje elektrane sproveden neozbiljno, i zato svi treba da znaju da narod to neće dozvoliti tek tako i da neće mirno gledati”, upozoravaju stanovnici ova četiri sela.
Iz Mjesnog odbora za zaštitu Gradišnice uputili su dopis čelnicima andrijevičke opštine, optužujući ih da su mimo volje građana dali podršku investitorima da grade hidroelektrane.
„Očigledno je da opštinska vlast podržava tajkune i omogućava im da nam oduzimaju prirodna prava. Svim onim strukturama stanovništva koje primaju socijalna davanja i rade u društvenim firmama sugerišu i daju im do znanja da ne smiju potpisati peticiju i doći na sastanak odbora”, tvrde u Mjesnom odboru za zaštitu Gradišnice.
Oni Ministarstvu poljoprivrede postavljaju pitanje zašto su davana sredstva za razvoj poljoprivrede i turizma na ovom području ako se sve ovo jednim potezom tajkuna može uništiti, kao što se i uništava.
Predsjednik opštine Andrijevica Srđan Mašović odbacio je navode mještana kao netačne i neosnovane. On je izjavio da lokalna uprava nema nikakve nadležnosti kada je u pitanju izgradnja elektrana i da mještani treba da se obrate na druge adrese.
Mještani četiri andrijevička sela podsjećaju na važnu činjenicu, a to je da je i Evropska unija prepoznala potencijale Gradišnice, izdvajajući sredstva za izgradnju puta koji vodi do ove planine. Međutim, kako su naveli, privilegovani koncesionari su u znatnoj mjeri oštetili novoizgrađeni put.
Početkom 2013. godine ozvaničen je završetak rekonstrukcije puta Zabrđe – Gradišnica, koja je podrazumijevala postavljanje asfaltnog zastora u dužini od 7,7 kilometara. Radi se o investiciji vrijednoj 759.260 eura.
,,Koncesionari, transportujući balvane, s teškim kamionima konstantno uništavaju ovaj put. To sada čine i investitori koji su namjerili da grade elektrane na ovom području. Zato smo prinuđeni da blokiramo dalji izvoz balvana i prolaz teškim kamionima ukoliko se ne budu poštovala pravila po kojima je ovim putem dozvoljen transport tereta samo do dvadeset tona”, kažu u NVO Gradišnica.
Pobuna zbog gradnje malih hidroelektrana na području andrijevičke opštine počela je prije nekoliko mjeseci u selima ispod Komova.
Mještani Potkomovlja oštro su se suprotstavili izgradnji mini hidroelektrana na vodotocima koji pripadaju slivu rijeke Zlorečice. Onu su takođe poručili da bi izgradnja elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent na prostoru Konjuške župe. Kažu da bi remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke predstavljalo ekološki zločin.
Mnogo prije toga pobunili su se i mještani šekularskih sela, sela ispod Bjelasice i u selu Kaludra, na teritoriji opštine Berane, gdje koncesije za male elektrane uglavnom ima kompanija Bemaks, kao većinski vlasnik Hidroenergije Montenegro. Prije nekoliko mjeseci glas protiv malih elektrana podigli su i mještani beranskog sela Vinicka, protiveći se gradnji male elektrane na rijeci u tom selu.
Pobune su sve češće. Zanimljivo, najčešće na području Berana i Andrijevice. Kao da je to problem samo građana ovih opština. Kao da se samo tu gradi. I kao da ne plaća čitava Crna Gora da bi tajkuni gradili „obnovljive izvore energije”.
Tufik SOFTIĆ