Posljednja dešavanja na regionalnom putu Andrijevica – Kolašin, preko prevoja Trešnjevik, pokazala su koliko je ova nekada najvažnija saobraćajnica od Podgorice prema sjeveru Crne Gore – zaboravljena. A ne bi smjela biti, kako zbog saobraćajnog značaja koji još i danas ima, tako i zbog svoje istorijske vrijednosti.

Dok su političarima usta puna autoputa i tunela koji će proći upravo ispod ove planine, ,,kraljevskom putu”, kako ga i danas mještani krajeva kroz koje prolazi zovu, svi su izgleda okrenuli leđa.

„Ovaj put je još prije više od stotinu godina napravio kralj Nikola. To je tada bila najvažnija saobraćajnica prema sjeveru Crne Gore i dalje prema Peći. Nije slučajno ni što se andrijevički mjesni centar na trasi ovog puta i najveće selo zove Kralje, a sa druge strane Trešnjevika prema Mateševu su Bare Kraljske”, priča predsjednik Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

Regionalni putni pravac Andrijevica – Trešnjevik – Kolašin ponovo je u prekidu više od petnaest dana zbog velikog klizišta koje se pokrenulo u mjestu Gnjili Potok, na desetom kilometru od Andrijevice.

Klizište se prvi put pokrenulo prije nešto više od mjesec kada je takođe trebalo dugo vremena da se put osposobi za saobraćaj, a sada su, prema riječima mještana Gnjilog Potoka, ugrožene i kuće.

„Niko nam ne okreće glavu. Uzalud apelujemo i prema lokalnoj upravi i prema Crnagoraputu, niko ne dolazi”, priča mještanin Savo Rajović.

Prema njegovim riječima na kilometar i po od tog klizišta, pojavilo se još jedno, i time je 30 do 40 domaćinstava odsječeno od svijeta.

„To je oko stotinu stanovnika. Je li moguće da mi nikome nijesmo važni i da nikoga nije briga hoće li neko ovdje ostati bez krova nad glavom, ili izgubiti život”, kaže ovaj mještanin Gnjilog Potoka.

Njegov rođak Stevo Rajović dodaje da je nekoliko kuća već potpuno ispucalo i da postoji opasnost da ih klizište odnese.

„Tri kuće, među kojima je i moja su u velikoj opasnosti. Životi su nam ugroženi, a iz lokalne uprave i Crnagoraputa nema nikoga da se pojavi i da počnu sa saniranjem”, kaže on.

Mještani Gnjilog Potoka i susjednih sela vjeruju da je sadašnje pojave klizišta uzrokavala nemilosrdna ekploatacija šume u ovim planinama koje se prostiru sve gore do vrhova Komova.

Predsjednik Mjesne zajednice Kralje navodi da se put prema Trešnjeviku često nalazi u prekidu i da to ukazuje da se ovoj saobraćajnici ne pridaje potreban značaj.

„Da se regionalnom putu Andrijevica – Mateševo preko Bara Kraljskih poklanja malo pažnje govori podatak da je ta važna saobraćajnica tokom zimskih mjeseci uglavnom neprohodna. Na ovom području živi veliki broj stanovnika. Da stvar bude još teža, put se slabo održava i u ljetnjem periodu, o čemu govore i brojna oštećenja koja godinama niko ne pokušava da sanira na kvalitetan način. O tome govori i pojava najnovijeg klizišta koje je praktično prekinulo ovu važnu saobraćajnicu”, naglasio je Đurković.

Odron, odnosno klizište, prepreka je i turistima koji bi posjetili planinski masiv Komovi i turističko-ekološko naselje Štavna.

Iz Crnagoraputa za sada ne znaju kada će moći da uklone veliki zemljani materijal i kada će put biti bezbjedan za saobraćaj, a mještani su se sami organizovali i pročistili samo dio odronjene zemlje, kako bi mogli makar pješice da tuda prolaze.

Mještani koji žive u selima duž puta Andrijevica, Trešnjevik, Mateševo, kažu da se i na ovaj način iskazuje maćehinski odnos države prema ovom dijelu Crne Gore.

„Kad je jednom prilikom došlo do prekida magistralnog puta koji od Bijelog Polja vodi ka Podgorici, iz Auto-moto saveza Crne Gore putnicima su počeli da poručuju da koriste alternativne puteve Mojkovac – Đurđevića Tara i granični prelaz Jabuka, dok put preko Trešnjevika niko nije pominjao, iako se zna da on predstavlja najkraću vezu sa glavnim gradom, jer od Andrijevice do Mateševa ima svega 36 kilometara”, kaže Đerković.

On dodaje kako se poslije svega dobija utisak da se to namjerno radi kako bi se područje Gornjeg Polimlja što više udaljilo od svih značajnih saobraćajnih tokova i kako bi se značaj puta preko Trešnjevika potpuno minimizirao.

„Krajnje je neprihvatljivo da država i preduzeća koja su zadužena za održavanje ne čine ništa da obezbijede adekvatnu prohodnost puta koji od Andrijevice, preko Kralja i Trešnjevika, vodi prema Kolašinu. Očigledno je da su državni organi potpuno zatajili kad je u pitanju unapređenje saobraćajne povezanosti sjevera Crne Gore sa većim centrima u regionu. Država konačno mora da shvati da saobraćajnica od Andrijevice preko Kralja i dalje prema Lijevoj Rijeci treba da funcioniše tokom čitave godine, jer smo svjedoci da put kroz Platije nije uvijek ni bezbjedan ni prohodan”, poručuju Kraljani.

Oni smatraju da cijela priča oko prohodnosti i održavanja puta preko Trešnjevika zaslužuje veću ozbiljnost nadležnih institucija.

„Zbog nebrige koja se uočljivo iskazuje prema ovom putu, brojni turisti ostaju uskraćeni da u zimskom periodu posjete Komove. To se isto dešava i sa ljudima koji imaju svoja imanja i kuće na prostorima kolašinske i andrijevičke opštine. Država i pojedini koncesionari se pojave jedino kad sa ovog prostora treba da izvrše eksploataciju prirodnog bogatstva, ne osvrćući se na stvarne potrebe građana. Takvo stanje je uzrokovalo i sve prisutniju migraciju lokalnog stanovništva”, pričaju mještani Kralja.

Iz ove mjesne zajednice zatražili su da Vlada Crne Gore podstakne i naloži skupštinama opština u sastavu čijih teritorija se nalaze Komovi da što prije preduzmu neophodne radnje da se područje ove planine proglasi regionalnim parkom, onako kako je to predviđeno prostornim planom Crne Gore.

Smatraju da bi upravo u sklopu tih aktivnosti trebalo donijeti uredbu za hitnu sanaciju puta preko Trešnjevika.

„Podsjećamo da je Nacionalnom strategijom biodiverziteta, koju je Vlada usvojila sredinom 2010. godine, planirano da se do 2015. godine Komovi proglase reginalnim parkom prirode. To korespondira sa obavezama Crne Gore u EU integracijama, na uspostavljanju ekološke mreže „Natura 2000″ koju čine stanišni tipovi i ekološki značajni lokaliteti, a čiji se djelovi povezuju ekološkim koridorima. Međutim, to se nije desilo ni do današnjih dana, što izaziva još veću diskriminaciju sjevernog regiona u odnosu na centralni i južni. Na taj način se zapostavlja i put preko Trešnjevika, koji predstavlja turističku i razvojnu žilu kucavicu cijelog prostora ispod Komova. Smatramo da je krajnje vrijeme da država zauzme drugačiji stav o vrijednostima sa kojima raspolaže ovaj prostor”, pričaju ještani andrijevičke MZ Kralje.

Oni su zatražili i od lokalne uprave u ovom gradu da posveti više pažnje održavanju regionalnog puta Andrijevica – Mateševo, preko Bara Kraljskih.

Da je put koji na simboličan način predstavlja zadužbinu kralja Nikole, zaboravljen i prepušten propadanju, govori i činjenica da ga je, kada je održavanje u pitanju, neko svrstao u čak petu kategoriju.

To je u direktnoj suprotnosti sa vokabularom režimskih političara, kojima su usta puna i kralja Nikole i državnosti Crne Gore.

Tufik SOFTIĆ