Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: MARIĆ PRED SUDOM: Sudnica kao sudbina

Objavljeno prije

na

Andrijevčanin Dragan Marić, koji živi u Beogradu, bio je tek prešao pedesetu godinu kada je podnio tužbu protiv Opštine Andrijevica zbog uzurpacije trideset i pet ari zemljišta na atraktivnoj lokaciji. Tada nije ni sanjao da će dočekati penziju, a da proces u Osnovnom sudu u Beranama neće biti završen.

„Kada se sada prisjetim koliko muke i koliko vremena sam proveo u hodnicima i čekaonicama, u kancelarijama beranskog Osnovnog suda, prosto ne mogu da vjerujem da sam ostao pri pameti”, prisjeća se Marić.

Pravosnažna presuda kojom je samo djelimično usvojen tužbeni zahtjev ovog čovjeka, stigao je ove godine poslije više od deceniju i po.

„Zamislite samo. Sedamnaest godina. Preko sedamdeset ročišta. Sedamdeset!!! Da li vjerujete? I onda vam neko priča o pravno uređenoj državi. Čelnici pravosuđa kažu da nema predmeta starijih od dvije godine. Da nije tragično, bilo bi smiješno. Pisao sam za to vrijeme svima, od lokalnih do vrhovnih pravosudnih i drugih državnih institucija”, priča Dragan za Monitor.

Marić stavlja na uvid desetine dopisa, od kojih pada u oči onaj koji je upućen predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici u kojem se traži pravo na pravično suđenje u razumnom roku.

„Zaštitu naših prava pokušali smo da ostvarimo sudskim putem podnošenjem tužbe 8. jula 2000. godine protiv investitora, odnosno Opštine Andrijevica Osnovnom sudu u Beranama. Od tog datuma do donošenja prvostepene presude zakazano je trideset i jedno ročište. Između ročišta pravljene su velike vremenske pauze, kako bi se proces što više odugovlačio. Više puta je prijetila ospasnost da proces zastari zbog nepoštovanja rokova, izbjegavanja i odugovlačenja tužene strane. Takođe smo bili prinuđeni da sami tražimo vještaka hidroinženjerske struke”, pisali su Marići predsjednici Vrhovnog suda još u novembru 2009. godine.

Ništa nije pomoglo. Postupak se i dalje odugovlačio u neshvatljivo nerazumnim rokovima. Od najniže, do naviše sudske instance.

Dragan danas, sedamnaest godina od početka spora, kaže da se, ipak, ne predaje nakon presude kojom nije zadovoljan, te da će nastaviti da vodi pravosudnu bitku.

„Umoran od svega jesam, ali nemam pravo da dozvolim da se na mojoj bespravno oduzetoj očevini šire tajkuni. Moj pokojni otac, ugledni prosvjetni radnik, ne bi mi to nikada oprostio. Zato sam spreman da idem do Strazbura, ako bude potrebno”, kaže Marić.

Sve je, kako priča, počelo 1998. godine, kada je Opština Andrijevica dobila od resornog ministarstva saglasnost da uredi korito rijeke Zlorečice, pored koje se nalazi imanje Marića. I bilo bi u redu da je to urađeno, ali Dragan tvrdi da ništa od obaveza koje im je ministarstvo postavilo kao uslov nije učinjeno.

„Umjesto toga, na tom je mjestu formirana pilana preduzeća Boj komerc, koje je ubrzo postalo glavni koncesionar za šume u ovom dijelu Crne Gore. Malo po malo, oni su širili svoj poslovni krug, i sa četrdeset i sedam ari, nekako došli do sadašnjih hektar i sedamasto. Tu je i mojih trideset i pet ari završilo”, kaže Dragan.

On je tada odlučio da tuži Opštinu Andrijevica za nadoknadu štete. To je učinio u julu 2000. godine.

„Ročište po ročište, a ja svaki put dolazim iz Beograda, prošlo je punih devet godina do prve presude u korist Opštine Andrijevica. Viši sud je to potvrdio, a Vrhovni poništio i vratio na ponovno suđenje”, priča Dragan.

Za to vrijeme angažovano je sedam vještaka i obavljeno ko zna koliko vještačenja, u daljem postupku donešeno ukupno šest presuda, od Osnovnog, preko Višeg do Vrhovnog suda.

Tek treća presuda u beranskom Osnovnom sudu donešena je u korist porodice Marić, i ove je godine postala pravosnažna.

Marići, međutim, ovom presudom nijesu zadovoljni. Oni kažu da je potpuno neprihvatljivo da se na tako atraktivnoj lokaciji jedan ar zemljišta procjenjuje na svega sto pedeset eura.

„Prva procjena stručnjaka i vještaka bila je da je zemljište vrijedno 31.876,06 eura. Sada je presuđeno da trideset i pet ari na kom se širi tajkunsko preduzeće vrijedi samo 7.365 eura”, kaže Marić.

On tvrdi da je procjenu uradio isti vještak koji je radio i prvu, ali da je mišljenje, kako kaže, promijenio preko noći.

„Tom vještaku smo podnijeli krivičnu prijavu, jer mislimo da se tako drastično umanjenje ne može donijeti tek tako”, kaže Dragan.

Andrijevčanin i Beograđanin Dragan Marić ne može vjerovati da se nešto slično može dešavati u zemlji koja se deklarativno zalaže za evropske vrijednosti.

„U 21. vijeku, u vrijeme restitucije, kada se teži da se greške ispravljaju i zemlja vraća bivšim vlasnicima, vama neko jednostavno oduzme zemlju i ostavi vas da poslije po sudovima dokazujete štetu. I u tome prođu skoro dvije decenije”, kaže Dragan.

Ovaj čovjek drži u rukama nekoliko kilograma papira, odnosno dokumenata, presuda, vještačenja.

U rukama, kako kaže, drži svjedočanstvo da je moguće da obični parnični postupak u Crnoj Gori može trajati sedamnaest godina. S perspektivom da se nastavi i završi pred međunarodnim sudom u Strazburu. Draganu Mariću iz Andrijevice i njegovoj braći sudnica je izgleda sudbina. Kao zla kob.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo