Centar za ženska prava analizom  zvaničnih rodnih statistika u Crnoj Gori zaključio da je potrebno mnogo više podataka kako bi se vodile  kvalitetnije državne politike u oblasti rodne ravnopravnosti

Da bi državni organi donosili kvalitetne razvojne strategije potrebnu su im i kvalitetni podaci. Ukoliko je proces sakupljanja informacija loš ili nepotpun, takve će biti i odluke na osnovu tih informacija. Takav je  slučaj  i sa jednim od ključnih dokumenata u pregovorima sa Evropskom unijom – Nacionalnom strategijom rodne ravnopravnosti.

Centar za ženska prava u svojoj analizi rodnih statistika Broje li se žene u Crnoj Gori ukazuje  upravo na nedostatke podataka koje su državni organi dužni da prikupljaju kako bi se rodnim politikama došlo do veće rodne ravnopravnosti i željenog standarda uvažavanja ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.

Državni organi su dužni da prikupljaju i iskazuju statističke podatke razvrstane po polnoj pripadnosti. Ovi podaci su neophodni za kreiranje politika koje će uzeti u obzir perspektive, prava i potrebe svih društvenih grupa i promovisati rodnu ravnopravnost i socijalnu pravdu. Ovu obavezu propisuje i važeći Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Pored toga, politike je potrebno uskladiti sa evropskim standardima, izraženim kroz završna mjerila i preporuke Evropske komisije.

Obavezu prikupljanja podataka razvrstanih po polu ne poštuju svi državni organi koji učstvuju u kreiranju zvanične statistike. Autorke iz Centra za ženska prava u analizi navode da posebno zabrinjava podatak da se njihov broj prepolovio u odnosu na prethodni period – sa deset na aktuelnih pet državnih organa.

Izvršna direktorka Centra i urednica izvještaja Maja Raičević kaže za Monitor, da rodno neutralne politike nemaju neutralne posledice. “One mogu pogoršati postojeće rodne nejednakosti i zanemariti potrebe značajnog dijela stanovništva, ograničiti mu pristup resursima, uslugama, mogućnostima, a dovode i do diskriminacije, koja negativno utiče na društveni razvoj“.

Ona  precizira: “Da bismo razumjeli kako javne politike i programi utiču na žene, muškarce i rodno varijantne osobe, potrebne su nam rodne analize, a one ne počivaju na pukom prikupljanju podataka razvrstanih po polnoj pripadnosti, već uzimaju u obzir i društvene, kulturne i ekonomske aspekte roda. One omogućavaju da razumijemo i prevazilazimo rodne nejednakosti i specifične izazove koji proizilaze iz rodnih uloga i odnosa. “

Nekoliko godina Evropska komisija u izvještaju  ukazuje na nedostatak prostornih, finansijskih i kadrovskih kapaciteta naše  Uprave za statistiku i poziva na veći stepen harmonizacije sa evropskim statističkim sistemom. U izvještaju se daju preporuke o unaprjeđenju podataka za svaku od oblasti. Statistika razvrstana po polu i rodu se kroz izvještavanje uglavnom pominje u dijelu rodno zasnovanog nasilja. Međutim, konkretne preporuke Evropske komisije u pogledu nedostajuće rodne statistike, te metoda kako je unaprijediti, izostaju.

Do sada  se pokazalo  da  veliki broj institucija prikuplja i obradjuje podatke razvrstane po polu, ali da se oni strateški i sistemski ne objedinjuju, ne analiziraju, pa tako ni ne rezultiraju inkluzivnim politikama i programima. Perspektiva mora da bude u širenju sistema zvanične statistike, a ne njegovom sužavanju, kako je sada slučaj. Da bi se to promijenilo potrebno je,  piše u analizi, osnažiti kapacitete institucija kroz jačanje organizacionih jedinica za prikupljanje podataka i dosljedna primjena člana 14 Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji se odnosi na obavezu prikupljanja podataka razvrstanih po polu.

“Smatramo da ovaj član treba dopuniti na način da obuhvati sve primarne proizvođače zvanične statistike, njihove nadležnosti, kao i obavezu redovnog, polugodišnjeg dostavljanja podataka nadležnom organu za koordinaciju. Potrebno je propisati i odgovarajući raspon kazni u slučaju nepoštovanja ovog člana“, navodi se u analizi.

Godinama se  u javnoj sferi govori da nema preciznih polno podijeljenih podataka o nasilju u porodici i rodno zasnovanom nasilju. Time se bavi i ova analiza. Zakonom  o zaštiti od nasilja u porodici koji se  primjenjuje  od 2011. propisana je obaveza usvajanja strategije zaštite od nasilja u porodici koja treba da sadrži ocjenu stanja i prepozna ključne probleme u socijalnoj i drugoj zaštiti. Izmedju ostalog, strategija treba da sadrži i ciljeve i mjere za unaprjeđenje sistema za prikupljanje i analizu podataka i izvještavanja o slučajevima nasilja. Međutim, i dalje nemamo takve sveobuhvatne podatke.

Uprava za statistiku (MONSTAT) je u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, UNDP kancelarijom u Crnoj Gori i EIGE-om, prvi put 2019. godine izračunala Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru (GEI). Generalna struktura indeksa koji se izračunavaju na nivou Evropske unije je takva da se sastoji od šest osnovnih domena i dva dodatna (nasilje i intersekcionalnost) i uključuje 31 indikator. Osnovni domeni su: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Oba indeksa za Crnu Goru, iz 2019. godine kao i iz 2023. godine nisu uključila domene nasilja i intersekcionalnosti u konačni obračun vrijednosti.  Razlog za ovo je,  navodi  MONSTAT-a, nedostatak podataka iz ove oblasti zbog čega će se pratiti razvoj domena i analizirati mogućnost njegovog uključivanja u neki od sljedećih indeksa.

“Da je drugi indeks rodne ravnopravnosti ispratio strukturu prvog izdanja, proširujući inicijalne kvalitativne analize, moglo bi se govoriti o napretku rodne statistike u Crnoj Gori… Zbog toga je bilo za očekivati da će već sljedeće izdanje proširiti rodnu statistiku u odnosu na početno. Nažalost, Indeks rodne ravnopravnosti 2023. objavljen je isključivo u vidu saopštenja na sajtu MONSTAT-a, sa bazičnim pregledom promjena u vrijednostima indeksnih poddomena i domena“, navodi se u analizi.

Prema Indeksu rodne ravnopravnosti iz 2023. godine žene u Crnoj Gori najneravnopravnije su u domenu moći, zatim slijedi znanje, vrijeme, novac, rad, zdravlje. Hronologija je slična kao i u prvom rodnom indeksu iz 2019. Jedini negativni trend je u domenu znanja. Međutim, nemamo dovoljno precizne polno razdvojene podatke o zaradama, obrazovanju, ekonomskoj moći, nasilju u porodici, kao i o bračnom statusu i podjeli poslova unutar porodice i domaćinstva.

Nina Pavićević, kreatorka feminističkog profila Kritički smatra da manjak rodno osjetljivih podataka znači nevidljivost žena u društveno-političkom životu Crne Gore.

„Prijedlozi za dalja istraživanja pokazuju manjkavost sistema – fale nam podaci poput starosne dobi žena i muškaraca koji po prvi put postaju roditelji, ili nivoi obrazovanja po polu. Iako sam iznenađena ovim manjkavostima, jako je važno što je skrenuta pažnja na njih jer prepoznaje koliko žene nisu vidljive, i da podaci nisu samo brojke već kroje sliku (ne)ravnopravnosti u našem društvu“, kaže Pavićević za Monitor.

U Centru za ženska prava smatraju da nakon podataka o nasilju, treba proširiti setove podataka u oblastima koja se odnose na stanovništvo, vitalne događaje, obrazovanje, zaposlenost i penzionere, politiku i odlučivanje. Postojećim bazama 73 podataka treba dodati i nove o primanjima i prihodima, zdravlju i socijalnim uslugama, načinu korišćenja vremena i finansijskom sektoru. Konačno, ovim podacima se mora dati rodno-analitički osvrt, a time i značenje u kontekstu savremenog trenutka. Tako će podatak postati informacija, a informacija povod za razmišljanje i rađanje ideja i rješenja. U poslednjem je ključ društvene transformacije, a ona je krajnji cilj rodne statistike.

Muškarci u bankama deponuju više novca nego žene

U analizi navode da su kao rezultat rada Centra za ženska prava sa predstavnicama Centralne banke na radionicama o rodnoj statistici prikupljeni podaci koji će se naći u narednom izdanju publikacije Žene i muškarci 2024.  kroz novo poglavlje, posebno dodato u svrhu prezentacije obrađene statistike. Na primjer, broj stalno zaposlenih u bankarskom sektoru Crne Gore na kraju 2023. godine, po polu.

„U bankarskom sektoru Crne Gore je tokom 2023. godine poslovalo 11 kreditnih institucija, sa 2 414 zaposlenih, uz procentualno veće učešće žena u odnosu na muškarce. U sektoru stanovništva, kao jednom od značajnijih deponenata u bankarskom sektoru Crne Gore, evidentno je veće učešće u ukupnom iznosu depozita deponenata muškog pola u odnosu na ženski pol. Oko 80 odsto depozita sektora stanovništva čine depoziti po viđenju, dok se ostatak odnosi na oročenu štednju. U polnoj strukturi deponenata koji su položili sredstva po viđenju kod kreditnih institucija dominiraju muškarci sa oko 65 odsto učešća u ukupnim depozitima po viđenju sektora stanovništva, dok se oko 35 odsto odnosi na žene“, navodi se u analizi.

Ivan ČAĐENOVIĆ