Jasno je da se nastavlja sa starom praksom direktnog i neskrivenog političkog uticaja na imenovanja ključnih rukovodilaca u bezbjednosnom sektoru, te da u prethodnom periodu nije uspostavljen sistem nezavisnih i osnaženih institucija koje se takvim uticajima mogu usjepšno oduprijeti

MONITOR: Bezbjednosni sektor je u fokusu. Vraćanje Zorana Brđanina na čelo UP, insistiranje ministra pravde da se Predrag Šuković smijeni sa čela SPO. Reakcije  koje su uslijedile. Kako tumačite sve to i  vidite li političku pozadinu tih događaja? 

NENEZIĆ: Trenutna situacija u sektoru bezbjednosti u Crnoj Gori karakteriše se složenim izazovima koji se tiču ne samo operativnih aspekata bezbjednosnih institucija, već i političke dinamike koja utiče na njihov rad. Jasno je da se nastavlja sa starom praksom direktnog i neskrivenog političkog uticaja na imenovanja ključnih rukovodilaca u bezbjednosnom sektoru, te da u prethodnom periodu nije uspostavljen sistem nezavisnih i osnaženih institucija koje se takvim uticajima mogu usjepšno oduprijeti.

EU kontinuirano naglašava važnost nezavisnosti pravosudnih i bezbjednosnih institucija kao ključnih elemenata u procesu pridruživanja. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i izgradnja snažnih i nezavisnih institucija, ostaju u fokusu EU i njenih zahtjeva prema Crnoj Gori. Da li postoji spremnost nove parlamentarne večine, i Vlade Crne Gore, da naprave zaokret i rade na jačanju ovih institucija vidjeće se vrlo brzo, iako početni koraci ne daju osnov za optimizam.

Ključni događaji koje navodite, ilustruju upravo borbu između političkog uticaja i nezavisnosti pravosudnih i bezbjednosnih institucija. Ovi događaji su sa pravom izazvali diskusiju o potrebi za jačanjem principa vladavine prava, poštovanju zakonitih procedura i očuvanju autonomije pravosudnih tijela. Ukoliko želimo graditi sistem zasnovan na vladavini prava, sudske odluke se moraju poštovati, a smjene u sistemu moraju biti zasnovane na zakonitim procedurama. Oko toga nema i ne može biti različitih tumačenja u odnosu na ono što su naši interesi u datom trenutku.

Sa druge strane, ozbiljne optužbe koje su se mogle čuti od strane poslanika u Skupštini Crne Gore o navodnoj povezanosti g-dina Brđanina sa određenim kriminalnim strukturama jesu zabrinjavajuće i otvaraju brojna pitanja, ali ih treba ostaviti na postupanje nadležnim organima. Upravo zato smatram da je ministar Šaranović donio jedinu moguću odluku u datom trenutku, jer bez odluke nadležnog Odobra u vezi sa (ne)usvajanjem izvještaja g-dina Brđanina svaka druga odluka bila bi nezakonita. U slučaju neusvajanja ovih izvještaja stvaraju se formalno pravne pretpostavke da se proces smjene sprovede na zakonit način, i da se na ovo pitanje stavi tačka, te da se nakon toga sprovede zakonita procedura izbora novog direktora policije.Top of Form

MONITOR: Šta govori izjava ministra Milovića o personalnim rješenjima unutar Specijalog policijskog odjeljenja?

NENEZIĆ: Izjava ministra pravde Andreja Milovića, koja se odnosi na personalna rešenja unutar Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) predstavlja izuzetno delikatan i kontroverzan slučaj koji otvara nekoliko važnih pitanja u kontekstu pravne i političke prakse. Prvo, ministar pravde nema direktnu ulogu u odlučivanju o personalnim rješenjima unutar ovog sistema jer prema zakonu o specijalnom tužilaštvu, rukovodioca SPO postavlja direktor Uprave policije, uz saglasnost SDT-a. Dakle, ministar izlazi iz okvira svojih nadležnosti, i ne  prvi put. Drugo, izjava ministra minimizira ulogu i značaj Specijalnog državnog tužioca, bez čije saglasnosti ne može doći do promjene na čelu SPO. Time pokazuje nepoštovanje institucionalne autonomije i nezavisnosti SDT, što je ključno za efikasno sprovođenje pravde i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Treće, postavljanje ultimatuma, bez prethodne unutarkoalicione saglasnosti parlamentarne većine mogu uticati na stabilnost vladajuće koalicije i ukazuju na potencijalne unutrašnje nesuglasice. Takođe, pretpostavka da postoji saglasnost unutar PES-a sa iznesenim ultimatumima ministra pravde, a bez javnog stava premijera, otvara pitanje o unutarstranačkoj dinamici i podršci takvim izjavama. Odsustvo reakcije premijera ili drugih visokih zvaničnika na ovu izjavu može biti interpretirano na različite načine, uključujući mogućnost da postoji neka vrsta taktičke saglasnosti ili nedostatak volje da se javno suprotstave ministru. Otvoreno je pitanje kako će se ministar pravde odnijeti prema javno datom obećanju ukoliko se ne realizuje njegova „zamisao“, kojom je započeo svoj mandat, a koja može imati dugoročne posledice prevashodno na funkcionisanje uspostavljene koalicije.

MONITOR: Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, te pravosuđe i dalje su pod lupom EU kada je u pitanju Crna Gora. U zaključcima Savjeta o proširenju EU od Crne Gore se zahtijevaju bolji rezultati u tim oblastima, te izgradnji institucija. Koliko je izgradnja institucija prioritet vlasti nakon pada DPS-a ?

NENEZIĆ: Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i reforma pravosuđa u Crnoj Gori, predstavljaju ključne segmente u kontekstu pregovaračkog Poglavlja 23, koje je u fokusu Evropske Unije. EU kontinuirano ističe važnost napretka u ovim oblastima, kao i potrebu za izgradnjom snažnih i nezavisnih institucija. U kontekstu trenutnih dešavanja u Crnoj Gori, postoji jasna potreba za konkretnim koracima koji će demonstrirati političku volju za deblokadom sistema nakon dužeg perioda stagnacije.

Jedan od prvih koraka ka pokazivanju ove volje je imenovanje Vrhovnog državnog tužioca i članova Sudskog savjeta. Ova imenovanja su od suštinske važnosti jer služe kao indikator spremnosti zemlje da preduzme konkretne korake ka reformi pravosudnog sistema, uspostavljanju nezavisnosti i jačanju pravne države.

Pored toga, postoji niz preostalih i ništa manje važnih mjera koje Crna Gora treba da realizuje u okviru Poglavlja 23. Ove mjere obuhvataju širok spektar aktivnosti, od jačanja kapaciteta pravosudnih organa do unapređenja mehanizama za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Realizacija ovih mjera nije samo formalni uslov za napredak ka članstvu u EU, već i suštinski doprinos jačanju pravne države i zaštiti temeljnih prava građana.

Za uspješno zatvaranje Poglavlja 23, Crna Gora će morati da demonstrira vidljiv napredak u svim ovim oblastima, što podrazumijeva i uspješno sprovođenje konkretnih reformi. Neophodno je postići bolje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, što je izričit zahtjev Savjeta o proširenju EU. Takođe, važan aspekt je i jačanje transparentnosti i odgovornosti u radu pravosudnih organa, kao i uspostavljanje efikasnog mehanizma za praćenje i izvještavanje o napretku u ovim oblastima.

Napredak u Poglavlju 23 ne samo da je ključan za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji, već je i suštinski važan za dalji demokratski i ekonomski razvoj zemlje. Postizanje završnih mjerila i deblokada procesa iako obećan cilj nove parlamentarne većine, biće veliki izazov jer zahtijeva političku stabilnosti,  kontinuirani rad, posvećenost reformama i aktivno uključivanje svih relevantnih aktera u društvu.

MONITOR: Kako vam izgleda način na koji se odvija popis, i koliko je tome doprinio Sporazum vlasti i opozicije?  

NENEZIĆ: Odluka premijera Milojka Spajića da odloži popis, uspostavljajući dijalog u koji su uključene sve relevantne političke stranke, nacionalni savjeti i nevladine organizacije, predstavlja značajan korak u jačanju demokratskog dijaloga u Crnoj Gori. Takođe, potpisivanje Sporazuma prije početka popisa doprinijelo je smanjenju političkih tenzija u zemlji, stvarajući time preduslove za sprovođenje popisa na terenu bez većih smetnji, uprkos ograničenjima na koja smo ranije upozoravali i koja su bila osnov za Monstatov zahtjev za produženje roka za završetak popisa.

MONITOR:  Očekujete li da će se opet podići tenzije nakon završetka tog procesa?

NENEZIĆ: Što se tiče očekivanja nakon završetka popisa, postoji realna mogućnost da će se tenzije ponovo podići. Popis stanovništva u multietničkim i politički polarizovanim društvima, poput Crne Gore, može biti izvor tenzija, posebno ako se stvori percepcija o njegovoj politizaciji, ili ako rezultati budu kontroverzni. Jedan od faktora koji može doprinijeti ovakvom razvoju situacije jeste neispunjavanje svih zahtjeva opozicije, koja su garantovana Sporazumom. Vjerujem da tema popisa nije zatvorena i da će fokus prve polovine sledeće godine biti upravo na brojnim pitanjima koja će otvoriti ovako sproveden popis. Uvjerenje temeljim i na činjenici da veliki broj političkih subjekata opstaje upravo na ovim temama i nije za očekivati da  se okrenu zastupanju konkretnih političkih programa koji će se dominantno temeljiti na oblastima koje doprinose napretku čitavog društva. To nije politički oportuno. Nažalost, i dalje se glasovi najlakše dobijaju jačanjem polarizacije i zagovaranjem interesa određenih etničkih grupa.

Dodatno, vjerujem da nas očekuje i značajna prekompozicija na političkoj sceni koja će dalje proizvesti i promjene u okviru parlamentarne većine, a ne treba isključiti ni mogućnost vanrednih izbora, kao posledice ovih dešavanja.

Milena PEROVIĆ