Povežite se sa nama

MONITORING

Šampionat u laganju

Objavljeno prije

na

Doćerani, počešljani, danima su funkcioneri Demokratske partije socijalista stizali u Skupštinu Crne Gore, pred Anketni odbor čiji je posao bio da ispita činjenice o događajima zabilježenim na audio snimcima koje je početkom godine objavio Dan. Svi do jednoga objašnjavali su kako nikakvih zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe nikada nije bilo. Svega je tu, osim istine, bilo.

Crtu je, kako dolikuje, podvukao predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

,,Partija nikada nije organizovano niti neorganizovano zloupotrebljavala državne resurse”. Zapošljavanje, isplata otpremnina, dodjeljivanje socijalne pomoći, dijeljenje naknada za štetu od elementarnih nepogoda nedvosmisleno su zabilježene kao DPS-ov način rada na terenu. Za partijskog šefa, riječ je o prirodnom toku stvari.

,,DPS ima samo evidenciju svog članstva, a od baza podataka koristimo birački spisak, kao i svaka druga partija. Nikakvih drugih baza podataka nema. Kad bi neko koristio podatke o tome koje zdravstvene probleme ima neki građanin ili koje želje ima u vezi sa zaposlenjem, to bi bilo monstruozno”, kazao je Đukanović.

Ni drug Tito, sjećamo se, nije znao za Goli otok.

Među petnaest DPS-ovih funkcionera koji su se ispričali pred Anketnim odborom jedni su se odlučivali za dugačka birokratska naglabanja, drugi su banalno lagali. Bolno je uporediti ono što su govorili na partijskim sjednicama DPS-a sa verzijom predstavljenom Anketnom odboru i javnosti Crne Gore. U jakoj konkurenciji najupečatljiviji je, ipak, ostao poslanik Zoran Jelić, upamćen po formuli ,,jedan zaposleni – četiri glasa”. Iako je u partiji izričito govorio o projektima Zavoda za zapošljavanje koji će biti dobri za pribavljanje glasova, i on i njegova supruga, direktorica te institucije, pred Anketnim odborom su tvrdili da se niko živi nije zaposlio uz pomoć partije.

Iako je njegova tvrdnja da direktori agituju za partiju van radnog vremena veoma upečatljiva, budvanski funkcioner Boro Lazović pamtiće se prije svega zbog umjetničkog dojma u opservaciji razmaženih birača.

,,Možeš da pomaziš dijete, maziti može da bude erotski, može da bude vjerski. Ali ovdje je kod mene to bila jedna metafora. Htio sam da kažem da je tom našem biraču, građaninu, dovoljno da mu se javiš, lijepo, da ga pozdraviš, da odeš kad mu, ne daj Bože neko umre, na saučešće, da mu čestitaš rođendan, da mu pošalješ flašu pića kad mu se rodi sin ili ćerka…”

Nakon tolike nježnosti, spiskovi o kojima je Lazović govorio na sjednicama partije, lagano su izblijedjeli.

Magija podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše bila je dostojna svakog seoskog vašara. Kao svaki dobar dreser, bez lanca je na mjesto doveo sirotu zvjerku, žonglirao činjenicama, na kraju je, propušten kroz njegove ruke, kao golub iz šešira nestao dokument podgoričkog ogranka partije u kom je zabilježeno postojanje partijskih službi za zapošljavanje i dodjelu socijalne pomoći. Onaj koji od lani gleda crnogorska javnost, kaže Mugoša, nije autentičan.

,,Niti znam, niti se vodi, niti ko smije da vodi evidenciju o partijskoj pripadnosti u obrazovnom sistemu i tako će biti dok sam ja na čelu tog resora. Ali, zaposleni su slobodni građani i imaju pravo da biraju i da budu birani”, objasnio je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović. Sticajem okolnosti, direktori nekako vole da su članovi DPS-a.

Kad su Suada Numanovića, lanjskog ministra rada i socijalnog staranja, pitali o porastu socijalnih davanja u mjesecima oko izbora, odgovorio je da nekako nije ni znao da su u to vrijeme izbori. Čudo je posvećenost poslu.

Ljudi koji su redovno pratili rad Anketnog odbora kažu da su funkcioneri DPS-a izgledali kao vojska. Šef partije u prste je znao šta su prethodno rekli njegovi saradnici.

,,Generalno nijesam zadovoljan odgovorima. Ipak sam očekivao veću ozbiljnost prilikom davanja izjava. Svi oni su davali odgovore po istoj matrici – da se po svaku cijenu poriče čak i ono za šta je izlišno postavljati pitanja”, kaže za Monitor Strahinja Bulajić, poslanik Demokratskog fronta i član Anketnog odbora.

Bulajić naglašava da posao Anketnog odbora nije bio da utvrđuje krivičnu, nego političku odgovornost, koja je, po njegovom mišljenju, nedvosmislena. Ukoliko se 12 članova odbora, po šest iz vlasti i opozicije, ne saglase oko zaključaka, parlamentu će biti dostavljen tehnički izvještaj o radu Anketnog odbora.

,,Postoji i mehanizam da poslanici izdvoje pojedinačno mišljenje, pretpostavljam da će ih biti uz tehnički izvještaj”, kaže Bulajić.

On podsjeća da su jedine funkcije na koje građani direktno prenose suverenitet – funkcije predsjednika države i poslanika. ,,Iza svakog od nas stoji 3.500 do 4.000 građana. Samo taj fakat mene kao poslanika obavezuje na elementarno dostojanstvo, pa i u davanju odgovora i nastupa u javnosti. Nijesam siguran da je obavezivao sve koje smo saslušali. Mislim da moramo biti ljudi i prije i poslije izbora, i prije i poslije smjene vlasti”.

Dvadeset i kusur godina truda DPS je uložio kako se ovdje laž ne bi razlikovala od istine. Ipak, istina je žilava. Lažov može biti na vlasti, ali je i dalje – lažov.

Petoro veličanstvenih

1. Zoran Jelić, funkcioner DPS-a

SNIMAK: ,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Prvi projekat je stručna praksa za 500 visokoškolaca. Mi smo do juče zaposlili već 460 ljudi, a do srijede će početi još 40, tako da će projekat time biti završen. Ovaj projekat košta 750.000 eura, a kroz fiskalitete u budžet se odmah vraća 300.000. Projekat je izuzetno funkcionalan. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama, jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”.

OBJAŠNJENJE: ,,Kada sam kazao naši nijesam mislio na pripadnike partije, nego na građane Crne Gore “.

2. Boro Lazović, predsjednik OO DPS Budva i SO Buva

SNIMAK: ,,Upravo da bi došli do svakog, jer ne možemno vjerovati Boru da mu je brat sigurno za nas zato što je njegov brat. Napravili smo da svaki naš član opštinskog odbora mora da donese spisak sa 50 sigurnih, onih koji će glasati. Svaki član Izvršnog odbora mora da donese 100 takvih, plus ovi koji rade po štabovima da svaki direktor u svom preduzeću mora da da tačan spisak onih koji treba da glasaju, da svaki sekretar sekretarijata…”

OBJAŠNJENJE: ,,Niko iz DPS-a, pa čak ni ja, nije tražio od direktora, a lično mislim ni da direktori to nijesu radili, da kroz kancelarije i na svoja radna mjesta pritiska, nagovara ili traži od bilo koga da glasa za DPS”

3. Zoran Bošnjak, predsjednik OO DPS Budva

SNIMAK: ,,Tokom naših aktivnosti na prepoznavanju i uklanjanju nedostataka u redovima partije primijetili smo da je jedan značajan potencijal zaposlenih u javnim preduzećima i preduzećima gdje je država većinski vlasnik izostao iz redova naše partije i njene angažovanosti. To pripisujemo aktuelnim direktorima takvih preduzeća koji ni sami nemaju osjećaj pripadnosti partiji, pa time i ne šire takvu klimu među zaposlenim radnicima. Oni se ponašaju kao vanstranački direktori čije radno mjesto niko ne dovodi u pitanje. Smatram da u ovom segmentu gdje ima oko 2.100 zaposlenih ima dovoljno razloga da se preispita rad postojećih direktora i njihovim aktiviranjem ili smjenom stvori prostor za povećanje broja naših članova i simpatizera”.

OBJAŠNJENJE: ,,Znate šta znači: to znači u profesionalnom smislu – koliko je taj menadžer ili menadžment posvećen toj firmi. Svi idući izbori će se dobijati ili gubiti na ekonomskoj osnovi”.

4. Dejan Medojević, predsjednik SO Mojkovac, funkcioner DPS-a

SNIMAK: ,,Znate da je naša opština u prethodnom periodu imala dosta elementarnih nepogoda i da, ukoliko postoji mogućnost za isplatom šteta našem članstvu, smatram da bi dobro pomogli, i to bi pomoglo nama na terenu. Druga veoma bitna stvar jeste da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu i smatram da će nam to direktno pomoći na terenu”.

OBJAŠNJENJE: ,,Ni jednom riječju nijesam rekao samo članovima DPS-a. Kada sam tražio pomoć, tražio sam za sve”.

5. Daliborka Pejović, članica Predsjedništva DPS-a, državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma

SNIMAK: ,,Ono što je bilo interesantno na hercegnovskim izborima jeste da smo jednom dobrom analizom pošli od pretpostavke da svi postojeći stanovnici Herceg Novog nemaju biračko pravo i naravno reagovali na vrijeme tako što smo izbrisali 548 imena, jer su se stekli zakonski uslovi…Ono što je bila srećna okolnost je da se radilo o licima koja su, prema našoj identifikaciji, bila sigurno protivglasači na ovim izborima. Takođe važna napomena vezano za jul ove godine -kada bi po istoj dinamici zapravo trebalo nekih 1872 birača takođe da uđu u ovu grupaciju i da iskoristimo upravni postupak za njihovo brisanje”.

OBJAŠNJENJE: ,,Ni ja, niti iko iz DPS-a, nijesmo pokrenuli nijedan slučaj brisanja. I da sam pokušala to da uradim, bila bih odbijena. Pravo kontrole bazom podataka ima Upravna inspekcija

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo