Minimalna plata 450 ili 650 eura? Najmanja penzija 147 ili 250? Sa ili bez dječijeg dodatka … Borba za budžet, i glasače, traje. U skupštinskim kuloarima se spekuliše kako će on ipak biti usvojen do kraja godine. A šta će dalje biti – to se niko ne usuđuje da prognozira

Rasprava u skupštinskim odborima o prijedlogu budžeta za 2022. godinu počela je tako što su poslanici aktuelne većine pred Vladine predstavnike istovarili stotinak amandmana. Gotovo bez izuzetka, njihovi su se prijedlozi/zahtjevi odnosili na budžetske rashode. U rasponu od uvođenja sveobuhvatnog dječjeg dodatka i povećanja minimalne penzije do novih kapitalnih investicija.

To je poprilično razljutilo premijera Zdravka Krivokapića. ,,Svako prekrajanje budžeta remeti osnovni koncept (Vladinog) ekonomskog razmišljanja. Budžet je projektovan sa minimalnim deficitom koji je održiv, a to je 3,8 odsto. Sve drugo remeti taj balans. Taj koji radi to u ovom trenutku ne misli dobro građaninu”, odbrusio je Krivokapić parlamentarnoj većini. Kojoj su iz Vlade već stavili do znanja da od nje očekuju, praktično, bezuslovnu podršku za program Evropa sad, predloženi budžet i paket pratećih zakona. I pored činjenice da se sa poslanicima vladajućih partija nijesu konsultovali tokom pripreme tih dokumenata.

,,Projekat Evropa sad je preslikan u predlog budžeta i preispitan sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom“, poručio je premijer. „Vlada je poslala svoj predlog i sad je odgovornost na poslanicima”.

Da bi se razumjela Krivokapićeva reakcija, treba pomenuti makar dio onoga što su od Vlade tražili poslanici vladajuće koalicije. Nakon što su neki od njih (Demokratski front) unaprijed najavili da neće glasati za budžet koji predloži Vlada.

Naknadu od sto eura mjesečno za 55 hiljada nezaposlenih tražio je SNP. To bi bio dodatni godišnji trošak od nekih 60 miliona. Povećanje minimalne penzije sa 147 na 200 eura mjesečno predložile su Demokrate. Novi izdatak bi Fond PIO, odnosno državu, koštao oko 1,5 miliona eura mjesečno (17-18 miliona godišnje).

Iz DF-a su, potom, predložili da se ljestvica za minimalnu penziju podigne na 250 eura. To bi godišnje izdatke, samo po osnovu uvećanja minimalne penzije, primaklo iznosu od 50 miliona eura. Sa iste adrese (DF) stigao je i amandman po kome minimalna zarada od naredne godine ne bi bila najavljenih 450, već 650 eura. Ideja je da se minimalna zarada izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom, objasnili su iz Fronta. Nijesu  se potrudili da izračunaju koliko bi taj rashod koštao državu, a koliko privatne poslodavce. Ni sami, valjda, ne vjerujući da bi njihov zahtjev mogao biti prihvaćen.

Zato su novinari, na osnovu ranije objavljenih podataka Uprave prihoda, napravili kalkulaciju prema kojoj bi tražena povišica poslodavce koštala više od 120 miliona godišnje. Računica je, međutim, napravljena prije „korekcije“ zvanične statistike o broju zaposlenih u Crnoj Gori. A novi podaci kažu da u Crnoj Gori nema 150 nego 200 hiljada zaposlenih!? Taj podatak, ukoliko je tačan, dramatično mijenja prethodnu računicu. Ali i sve kalkulacije na osnovu kojih su Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomskog razvoja projektovali program Evropa sad.

Dalje, Demokrate su zatražile da se dječji dodatak isplaćuje svoj djeci mlađoj od 18 godina. Statistika kaže da u tu kategoriju spada oko 130 hiljada stanovnika Crne Gore. Sada država dječiji dodatak obezbjeđuje  samo za mlađe od šest godine, pa bi dodatni trošak tog socijalnog programa bio 47 miliona eura. Godišnje.

Iz partije Alekse Bečića stigao je i amandman o obeštećenju nekadašnjih korisnica naknade za majke sa troje (i više) djece. Taj izdatak Vlada je planirala i u ovogodišnjem budžetu, ali Skupština nije raspravljala o predloženom zakonu čije usvajanje je bilo neophodno da bi program zaživio. Vlada je, u međuvremenu, „zaboravila“ na proljetošnje obećanje, pa je obeštećenje majkama izostavljeno iz njenog prijedloga budžeta za 2022. Demokrate su ih, zato, podsjetile na predizbornu obavezu koja bi državu koštala, računa se, oko 50 miliona eura. Pod uslovom da isplata obeštećenja krene od početka naredne godine.

Stavku po stavku, svaki od pomenutih prijedloga zaslužuju pažnju. I, bez bilo kakve sumnje, ima opravdanje u ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze potencijalni korisnici novih budžetskih izdataka. Ali, jedno su želje a drugo mogućnosti. Neko je izračunao da su predloženi amandmani težili između dvije i četiri milijarde eura računajući, doduše, period do kraja 2024.  i (redovnog) okončanja mandata aktuelne Vlade. I nove kapitalne projekte koje su predlagali pojedini poslanici.

Onda je Vlada obavijestila Skupštinu da je, na osnovu zahtjeva poslanika, lokalnih samouprava i potrošačkih jedinica,  suprotno javnom zahtjevu premijera da se predloženi budžet ne mijenja, prihvatila uvećanje državnih rashoda tokom naredne godine za 38 miliona eura.

Zato je, saopštili su iz Ministarstva finansija, planirani deficit budžeta za 2022. godinu povećan sa 205 na 243 miliona eura. Ponovo naglašavajući kako to ne podrazumijeva nova zaduženja namijenjena za finansiranje potrošnje, već će nedostajući novac biti obezbijeđen iz državnih depozita. Za koje je, ne tako davno, govoreno da će biti korišćeni isključivo za vraćanje kredita i nove investicije (kapitalne projekte).

Vlada je prihvatila zahtjev Demokrata o uvođenju dječjeg dodatka za sve mlađe od 18 godina, povećala planirani budžet za MUP, ANB i Zavod za zapošljavanje. Usvojila zahtjev Zajednica opština da se budžetska rezerva poveća za 15 miliona koje će biti na raspolaganju lokalnim samoupravama u slučaju da realizacija projekta Evropa sad dovede do pada njihovih prihoda po osnovu poreza i doprinosa na zarade.

Konačno, i Skupštini su, dodatno, opredijeljena dva miliona eura za modernizaciju informacionog sistema, adaptaciju prostorija i rasvjetu. Mora se. Penzioneri i nezaposleni ostavljeni  su na čekanje. Da se snađu sami, kao i do sada.

Potom su iz DF-a saopštili da će oni glasati za predloženi budžet, zbog najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade. Ali ne žele da preuzmu političku odgovornost za realizaciju projekta Evropa sad. U koji, kažu, ne vjeruju.

Neuporedivo oštriji bio je Nebojša Medojević. „Poslije ovoga populističkog i samoubilačkog plana nema nam spasa. Čeka nas bankrot i oštri planovi štednje. Rezanje plata i penzija i otpuštanja”, najavio je predsjednik Pokreta za promjene. Uz poruku neznavenim, neobaviještenim, neobrazovanim, neinformisanim, nesvjesnim: „Nemojte da mi se obraćate za pomoć kada krenu rezanja plata i penzija i otpuštanja. Tražili ste – gledajte. Sami pali, sami se ubili”.

Medojevićeva alarmantna objava, međutim, ne znači da njegov Pokret za promjene neće glasati za usvajanje ponuđenog budžeta. (Medojević je proljetos podnio ostavku na poslaničku funkciju). Odnosi unutar te partije su, da tako kažemo, neobični a poslanici aktuelne većine već su nas navikli da glasaju za Vladine prijedloge koje prethodno dobro popljuju.

**Uglavnom izgledalo je  da će vladajuća koalicija podržati predloženi budžet, uz minimalne korekcije koje je prihvatila Vlada. Onda je  u Odboru za finansije otvorena rasprava o mogućem zaduženju države tokom naredne godine. Burna.

Vlada je od Skupštine zatražila odobrenje da se u slučaju potrebe, odnosno, za jačanje depozita, zaduži 500 miliona. A još 900 miliona ukoliko se stvore uslovi za refinansiranje postojećih kredita pod povoljnijim uslovima. To je, pomenimo, uobičajana praksa kojom Vlada, uz prijedlog budžeta, od Skupštine zatraži i dobije i saglasnost za potencijalna kreditna zaduženja. Koje može, a ne mora realizovati.

To, takođe, podrazumijeva da Vlada ima makar elementarnu podršku parlamentarne većine. Što kod nas, u ovom trenutku, nije slučaj. Zato su DF i SD od ministra finansija Milojka Spajića zatražili da odustane od najavljenih zaduženja. Ukoliko mu taj novac nije neophodan za realizaciju projekta Evropa sad. Što je Spajić, još jednom, demantovao. Onda je poslanik Slaven Radunović, u ime DF-a, Vladi spočitao da želi da se zaduži kako bi najavljenim povećanjem zarada „kupila popularnost“ za partiju čije osnivanje pripremaju premijer i njegovi najbliži saradnici.

Slijedio je novi preokret. Vlada će iz predloženog Zakona o budžetu brisati dva stava koja se odnose na moguća zaduženja tokom naredne godine, saopštio je Spajić. Da bi onda dogovore o budžetu vratio na početak: ,,Istovremeno Vlada povlači sve svoje amandamane i neće prihvatiti druge amandmane koji su predloženi na Zakon o budžetu. To radimo da bismo imali izbalansiranu prihodnu i rashodnu stranu”.

Uzvratio je DF. Odnijeli smo veliku pobjedu sprječavajući novo zaduženje države, pohvalio se Andrija Mandić, da bi javnost i Vladu obavijestio kako DF ne odustaje od svojih amandmana. I da će u parlamentarnoj raspravi „pred crnogorskom javnošću“ pokazati da to što predlažu (minimalna plata 650, minimalna penzija 250…)  „može da se obezbijedi na uštrb nekih elemenata za koje procjenjujemo da u ovom trenutku nijesu važni za građane Crne Gore“.

Borba za budžet, i glasače, se nastavlja. U skupštinskim kuloarima se spekuliše kako će, uz sve što smo čuli i vidjeli, on ipak biti usvojen do kraja godine. Šta će dalje biti – to se niko ne usuđuje da prognozira.

Zoran RADULOVIĆ