Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žali se Bogu

Objavljeno prije

na

Vlada, reklo bi se, gaji osjećaje duboke ljubavi i poštovanja prema važećem Zakonu o radu i spremna je na razna dovijanja ne bi li taj propis što duže ostao u životu. Riječ je o onom propisu koji poslodavcima omogućava da vas do penzije zapošljavaju na određeno vrijeme. Manirom uvrijeđene gospođice novi zakon o radu povučen je iz procedure i ne zna se kad će ponovo doći na dnevni red. Važeći zakon o radu donijet je 2008. Već tada se i sa Bobotovog kuka vidjelo da zakon ne valja, da radnike svodi na robu i poslodavcima daje robovlasnička ovlašćenja. Vlada je reklamirala potrebu za „fleksibilnijim tržištem radne snage”, objašnjavala da bez toga nema napretka, niti stranih ni ikakvih investitora. Upozorenja da će pravo poslodavaca da ukoliko hoće ljude da zapošljavaju na određeno vrijeme biti zloupotrijebljeno nije imao ko da čuje. Sve dok se nije ispostavilo da u ovoj zemlji, fala vladi, devedeset odsto ljudi radi uz ugovore na određeno vrijeme.

,,Ono što Vlada uporno želi je da zaposlene stalno drži pod pritiskom.

Radnik koji je zaposlen na određeno za sindikat je izgubljen, nikad se neće boriti za svoja prava”, kaže u izjavi za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

O novom zakonu se pregovaralo duže od godinu i po. Propao je jedan dogovor socijalnih partnera – Vlade, sindikata i poslodavaca – drugi je stigao do skupštinskog Odbora za zdravstvo. Tu je ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović riješio da Predlog izmjena i dopuna Zakona o radu povuče iz procedure.

Tačka spora između ministra Numanovića i poslanika SDP-a Damira Šehovića bio je amandman na član 143 kojim se zaposlenom, za koga se u odgovarajućem postupku utvrdi da mu je radni odnos raskinut bez valjanog razloga ili je poslodavac nezakonito propisao obaveze koje nijesu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, daje pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete koju je zbog toga pretrpio. To Vlada u liku ministra nije mogla da pretrpi.

Vladin predlog, tvrde sindikalci, znači da je umjesto da bude strogo definisani izuzetak, otkaz bez obrazloženja i prava na žalbu utvrđen kao pravilo.

Malo je, uočili su mnogi, ipak neobično da se zbog, ma kako važnog, jednog amandmana, zakon povuče iz procedure. Iz Vlade nije stiglo ozbiljno obrazloženje zašto o njemu nije mogla odlučiti Skupština. Ipak , razlog je sasvim jasan: uz podršku SDP-a zakon je mogao proći mimo volje DPS-a, a to, kao što znamo, Veliki brat ne dopušta.

,,Predstavnici SDP-a i Unije slobodnih sindikata treba da objasne radnicima, koje su navodno štitili, zašto su im uskratili brojne benefite, poput odredbe da se rad na određeno vrijeme ograniči na dvije godine, da radnici koji su zaposleni na određeno imaju mogućnost kreditnog zaduženja, da kod tehnološkog viška prvo dobiju otkaz oni koji su zaposleni na određeno vrijeme”, objasnio je ministar rada i socijalnog stranja. Reklo bi se da je neka druga vlast propisala blagodati koje ova sad pokušava da popravi. I da je ministar lično bio na drugoj planeti.

O sumnjama da je vlada namjerno povukla zakon govorili su i poslanik Šehović i poslanik SNP-a Neven Gošović.

,,Amandmani se i usvajaju i ne usvajaju i to je posao Skupštine… Ovaj postupak je samo potvrdio sumnju da je Vlada i prije razmatranja amandmana odlučila da povuče predlog”, rekao je Gošović.

Prema Šehovićevim riječima, amandman nije i ne može biti razlog za povlačenje predloga zakona iz skupštinske procedure, već se pokušava upotrijebiti kao izgovor. ,,Očigledno je da i ja i Ministarstvo znamo da je moj amandman bolji. Ja to pokazujem željom da o njemu odluči Skupština, uvjeren u njegovu superiornost, a Ministarstvo pokazuje da zna da je moj amandman bolji strahom od odluke parlamenta”.

Vlada je poručila da bi da nastavi socijalni dijalog. Iz Sindikata su rekli da bi vraćanje pregovorima bilo gubljenje vremena. „Nema potrebe da ponovo sjedamo za sto i pregovaramo. Svakim daljim pregovaranjem mi bi priču vratili na početak, a to za Uniju nije prihvatljivo”, kazao je Srđa Keković.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović podržao je povlačenje Predloga zakona iz skupštinske procedure.

Socijaldemokratska partija u međuvremenu je pozvala ministra rada Suada Numanovića da u skupštinsku proceduru vrati predlog izmjena Zakona o radu ili će oni taj predlog zajedno sa svojim amandmanom proslijediti Skupštini, gdje očekuju da će biti usvojen.

Na drugoj strani, Unija slobodnih sindikata, Udruženje studenata i Studentski Parlament najavili su da će uskoro organizovati potpisivanje peticije kako bi se tekst izmjena Zakona o radu vratio u skupštinsku proceduru. Očekuju podršku iz Saveza sindikata. Podršku bi potom zatražili od svih poslaničkih klubova u Skupštini.

U Uniji slobodnih sindikata ocjenjuju da je važeći zakon o radu nanio mnogo štete zaposlenima u Crnoj Gori, prije svega zbog zloupotrebe rada na određeno vrijeme, kao i time što daje neograničeno pravo poslodavcu da ispisuje anekse ugovora o radu. Radnik koji ne prihvati aneks, ostaje bez posla i bez prava na otpremninu.

,,Mi mislimo da je to pritisak multinacionalnih kompanija koje haraju Crnom Gorom i primjenjuju duple aršine – jedne u svojim matičnim zemljama, druge kod nas”, kaže Srđa Keković.

On podsjeća da su neke kompanije nakon dolaska u Crnu Goru otpustile dvije trećine zatečenih radnika i onda zaposlile mlađu radnu snagu. Naravno, uz ugovore na određeno vrijeme. ,,Vlada pokušava da stvori ambijent da se isisa što više profita na račun radnika”.

O ukidanju prava radnika na žalbu dr Čedomir Bogićević,doktor nauka radnog prava, pravni i socijalni teoretičar i sudija Vrhovnog suda Crne Gore, ovih dana je u autorskom tekstu objavljenom u Vijestima napisao: ,,Izbjegavanjem ovog pravnog lijeka arogantno se oslobađa poslodavac ljudske obaveze na utvrđivanje istine, primjenjivanje pravde, i ustupa vrući krompir institucijama sudske vlasti da se oni bave ovim aspektima”.

U Uniji, ipak, očekuju da će se priča oko zakona rasplesti tokom narednog mjeseca.

Vlada ima preča posla. Na sve strane štrajkuju ili štrajkove najavljuju zaposleni kojima plata stiže iz budžeta. Nije to malo ljudi. Zaposleni u sudskoj administraciji već su obaviješteni da će zbog štrajka dobiti manje plate. Prosječna plata sudije u Crnoj Gori je 1.387 eura, a zaposlenih u sudskoj administraciji 307 eura. Pregovori zaposlenih u zdravstvu, kažu, napreduju, samo još Vlada nije ispunila njihov glavni zahtjev. Treba joj vremena da se presabere.

Generalno, Vlada tvrdi da para nema, Sindikat da se mogu naći.

,,Ako je Vlada u prethodnom periodu mogla da stotinama miliona eura spasava strane investitore, pomaže poslodavce i podržava bankarski sektor, onda je najmanje što očekujemo od nje da obezbijedi nekih 40 miliona eura, što bi bilo dovoljno za neko minimalno povećanje”, rekao je na sastanku sindikalaca sa ministrima Srđa Keković.

Znala je Vlada koga će poslati na sastanak sa predstavnicima radnika. Ministar prosvjetni Slavoljub Migo Stijepović, objasnio je: ,,Vlada nije ništa drugo nego jedna crnogorska porodica. Ako članovi te porodice preko mjeseca ne unesu određena sredstva i ne stvore kapital, onda ta porodica preko mjeseca nema uslova da troši ni u kafani, ni u prodavnici, ni za neke druge potrebe”. Svaka mu je sveta.

Samo, sile prirode nalažu: kad se čovjek zaleti nije se lako zaustaviti. Migo je poručio građanima da se „prisjete kakva su kola vozili 2000. godine a kakva sad, i koji su mobilni telefon imali, ako su ga imali”. Na sastanak je dojezdio u nečemu novom, upućeni kažu skupom i, dabome, crnom. Oni koji kola nemaju u Migovom svijetu ne postoje.

U svijetu koji stvara naša vlada obrazložiti nekome zašto ga otpuštaš čist je teror. Kojem, dabome, uvažene tajkune i cijenjene firme sa raznog ostrvlja izlagati nećemo.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo